Plenum

Izvještaj sa 110. plenuma, 7. prosinca 2010.

Na 110. plenumu najavljena je tribina o prijedlozima novih zakona o znanosti, sveučilištu i visokom školstvu koja će se održati u četvrtak, 9. prosinca u 19.30 u D3. Saznali smo da je ministar Fuchs obavijestio sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.

Na 106. plenumu održanom 07. prosinca 2010. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Obavijesti

U četvrtak 9. prosinca u 19.30 u D3 održat će se tribina “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?” Gosti su profesori Dean Duda, Neven Jovanović i Hrvoje Jurić. Nakon izlaganja uslijedit će rasprava. Tribinu organizira Udruženje studenata filozofije u suradnji sa Slobodnim Filozofskim.

U Italiji traju masovni studentski protesti. Protiv nacrta prijedloga zakona ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini, koji dokida autonomiju sveučilišta i ubrzava komercijalizaciju visokog obrazovanja, oglasila se oporba i većina akademske zajednice. Zakon je 9. prosinca trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena do 14. prosinca, kada će se glasovati o povjerenju Vladi.

Sudionici plenuma pozvani su na regionalnu suradnju sa studentima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Makedonije. Makedonska inicijativa Sloboden indeks predlaže međunarodni sastanak u Beogradu u veljači sljedeće godine. Odgovorili smo kolegama da zainteresiranih studenata ima, ali bi nam, zbog ispitnih rokova, više odgovaralo da sastanak bude u ožujku.

Novinari Glasa Istre uspjeli su izboriti nastavak pregovora oko novih kolektivnih ugovora. Prošlog tjedna 400 radnika Munudsa iz Varaždina, jednog najvećih proizvođača namještaja u Hrvatskoj, štrajkalo je zbog neisplaćenih plaća. Uljari Čepin, jedinoj hrvatskoj tvornici jestivog ulja u državnom vlasništvu prijeti stečaj zbog dugova IPK-u Osijek.

Izvještaji radnih grupa

Na programskoj radnoj grupi raspravljalo se o pitanju regrutacije. Obavijesti o programu slat će se i na mailing liste studentskih organizacija. Osnovane su online tehnikalije koje će sastavljati okvirni dnevni red plenuma koji će se oglašavati na portalu dan prije plenuma.

U planu je tribina o Europskoj uniji i tribina o studentskoj borbi u zadnje dvije godine. U KSFF-u će se prikazivati projekcije filmova i materijala snimljenih za vrijeme blokade.

Svi termini bit će na vrijeme oglašeni na SlobFilu.

Idući sastanak održat će se u srijedu u 20h u A001. Ukoliko imate prijedloga šaljite ih na programska_grupa[at]googlegroups.com.

Grupa za širenje direktne demokracije sastat će se ili u subotu ili u ponedjeljak, točan termin bit će objavljen na portalu. Potreban je i sastanak grupe za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje. Sudionica plenuma javila se za slaganje dnevnog reda za tu grupu.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastanci se održavaju u prostoriji A001.

Aktualno

Problemi vezani uz knjižnicu FFZG-a

Predbolonjskim studentima koji nisu produžili studentska prava ukinuto je članstvo u knjižnici. Studenti koji studiraju po predbolonjskom sustavu moraju diplomirati do kraja ove akademske godine, a većina ispitne literature bazirana je na knjigama iz knjižnice. Neki apsolventi zbog punog radnog vremena nisu produživali studentska prava pa sada ne mogu doći do knjiga potrebnih za pisanje diplomskih radova.

Sudionica plenuma kontaktirat će knjižničare kako bismo se bolje informirali o problemu upisa studenata bez studentskih prava u knjižnicu, članarine za građane i ukidanju pojedinih stranica na računalima u knjižnici.

Predloženo je da se o ovome nakon prikupljenih informacija razgovara i na Fakultetskom vijeću.

Nova akcija radnica Kamenskog

Članovi udruga Pravo na grad i Zelene akcija, nekolicina studenata i radnice Kamenskog zadnjih par tjedana raspravljaju o mogućim zajedničkim akcijama. Važno je da ovaj slučaj ostane u medijima kako bi se vršio pritisak i kako bi radnice dobile svoje plaće. Plenum daje podršku radnicama Kamenskog u njihovoj akciji 15. prosinca (kolektivna predaja kaznene prijave). Svi koji žele pomoći u organizaciji neka dođu na sastanak u ponedjeljak u 16h u Zelenu akciju.

Trenutna situacija s nacrtima prijedloga novih zakona

Radna grupa koja je pisala nacrte zakonâ nije se sastala nakon javne rasprave. Moguće je da će se proširiti. Nepoznato je tko bi i po kojim kriterijima mogao postati njezinim članom. Ministar Fuchs obavijestio je sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.

Idući plenum održat će se u utorak, 14. prosinca u 20h u D3. Izabrani su moderatori koji će biti dostupni u utorak od 19h u A001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 22:03.

9. prosinca 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka