Plenum

Izvještaj sa 122. plenuma, 29. ožujka

Na 122. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je pozvan na znanstveni skup inicijative Akademska solidarnost. Raspravljalo se o štrajku lektora i Studentskom zboru Sveučilišta. Osim toga, predloženo je da se izglasa mandat koordinatoru plenumskih poslova. Izvještaje su podnijele radna grupa za širenje direktne demokracije i blogerska sekcija.

OBAVIJESTI

Plenum je obaviješten da će Skripta biti prijavljena na fakultetski natječaj za sufinanciranje studentskih projekata.

Izašao je prijevod Blokadne kuharice na engleski jezik. Plenum je dobio nekoliko primjeraka prijevoda koji se nalaze u A001.

Ured studentskog pravobranitelja organizira raspravu o nacrtu Pravilnika o ocjenjivanju i poziva sve zainteresirane da pridonesu svojim prijedlozima. Termin će biti objavljen naknadno.

Vlada je najavila puštanje u proceduru Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u dopisu zaključuje da ne podržava zakone jer tekstovi nisu završeni. (http://www.nsz.hr/novosti-aktualnosti-aktivnosti.php?NID=524)

IZVJEŠTAJI RADNIH GRUPA

Na sastanku radne grupe za širenje direktne demokracije raspravljalo se o funkcioniranju i strukturi radne grupe, o prosvjedima i o planu sindikata da preuzmu koordinaciju prosvjeda. Inicijativu sindikata vodi sindikat Preporod. Osam sindikata poslat će javni poziv ostalim sindikalnim središnjicama da podrže prosvjed.

Na sastanku blogerske sekcije razgovaralo se o efektivnijoj raspodjeli poslova. Javila se ideja stupanja u kontakt sa studentima novinarstva. Uskoro će se održati i otvoreni sastanak blogerske sekcije. Podnosit će se i izvještaji o izvršenim poslovima na svakom zadnjem plenumu u mjesecu.

AKTUALNO

Plenum je mandatirao dvije osobe za vođenje međuplenumskih poslova. Opis poslova: praćenje mailing lista, praćenje poslova koje je plenum izglasao, organizacija poslova, koordinacija ljudi koji izvršavaju poslove, podsjećanje na događaje i obaveze.

Plenum je pozvan na sudjelovanje na znanstvenom skupu Akademska solidarnost. Zainteresirani dobrovoljci mogu govoriti o temama poput organizacije plenuma, direktne demokracije, o portalu Slobodni Filozofski, o studentskom organiziranju i sl.29. ožujka počeo je štrajk lektora na Filozofskom fakultetu. Neki studenti obratili su se studentskom pravobranitelju s pitanjem oko održavanja nastave. Odgovoreno je da trebaju pričekati i vidjeti kako će se štrajk razvijati. Plenum je izglasao podršku lektorima. Medijska sekcija napisat će pismo potpore.

Delegat plenuma bio je u Sloveniji i tamo na tribinama predstavio iskustva plenuma FFZG-a o borbi za besplatno obrazovanje. Medijska će odgovoriti na pitanja za intervju.

Zahtjev za poništenjem izbora nije prošao kao točka dnevnog reda, pokušat će se na sljedećoj sjednici. SSZG tražio je rušenje vlade BiH, što je potpuno neprihvatljivo kao čin nepolitičkog i nestranačkog tijela. Predsjednik zbora potpisao je taj dokument u ime zbora bez znanja skupštine. Novi predsjednik Studentskog zbora je Danko Relić, koji je prema podacima SONG-a glasovao prije otvaranja biračkog mjesta i član je političke stranke te ujedno dolazi s Medicinskog fakulteta gdje su bile mnoge nepravilnosti u izborma za SZ!

Treba učiniti sve kako bi se diskreditiralo postojanje ovakvog SZ-a Sveučilišta. Plenum je izglasao pisanje medijske izjave u vezi svih događaja na osnivačkoj skupštini: slučaj BiH, nelegalnost izbora, nelegitimnost nekih članova itd.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati za dva tjedna, u utorak, 12. travnja u 20h u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

4. travnja 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka