Izvještaj sa 128. plenuma, 10. svibnja 2011.

Na 128. plenumu održanom 10. svibnja 2011. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda. Izabrana su dva studentska delegata za Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta. Raspravljalo se o strategiji podrške profesorima prije i za vrijeme štrajka te o informiranju studenata.Plenum podržava akcije Studenata Univerziteta u Sarajevu, a medijska sekcija će napisati pismo podrške.

Na 128. plenumu održanom 10. svibnja 2011. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda.

Prije prve točke dnevnog reda moderatorice su iznijele prijedlog radne grupe za tehnička pitanja da se ako će plenum raspravljati o filmu „Zemlja znanja“ (rad ekipe „Mijenjam svijet“) plenum izjasni želi li se film prikazati na početku ili na kraju plenuma jer je da bi se o njemu raspravljalo nužno pogledati film. Plenum je odlučio da se film prikaže na početku plenuma. Nakon projekcije filma plenumu su predstavljene prethodne odluke koje su se ticale ekipe „Mijenjam svijet“. Nakon dulje rasprave, plenum je dao ekipi „Mijenjam svijet“ pristanak da film „Zemlja znanja“ prikazuje bez ograničenja.

Prekinut je štrajk lektora jer su lektori na našem Fakultetu postigli dogovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.

Senat Sveučilišta u Zagrebu danas se očitovao o prijedlozima novih zakona o znanosti i visokom obrazovanju i sveučilištu. U svom priopćenju Senat navodi kako je rasprava provedena na Sveučilištu u protekla tri tjedna pokazala je da ova inicijativa Ministarstva nije prihvatljiva akademskoj zajednici kako zbog uvodnih polazišta tako i zbog niza normativnih rješenja koja nudi.

Studenti koji upisuju treću godinu diplomskog, odnosno četvrtu godinu preddiplomskog (u nekim slučajevima petu godinu) plaćaju samo one kolegije koje ponovno slušaju (kolegije za koje nisu ispunili uvjete). Kolegije na kojima se mora samo položiti ispit se ne plaćaju. Dakle, za kolegije koje morate slušati u toj dodatnoj godini morate platiti 100 kn po bodu. Što se tiče diplomskog rada, on se isto tako neće plaćati u slučaju da je student prijavio diplomski rad unutar redovnog trajanja studija.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa postao je kolumnist Jutarnjeg lista.

Izabrana su dva studentska delegata za Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta.

Sljedeća točka se ticala reorganizacije Skripte i SkripteTV. Za početak je dogovoren sastanak radne grupe za informiranje u četvrtak 12. svibnja u 16 sati u A-001.

Zatim se raspravljalo o strategiji podrške profesorima prije i za vrijeme štrajka te o informiranju studenata. Podsjećamo da je Fakultetsko vijeće izrazilo spremnost na poduzimanje legalnih i legitimnih akcija, uključujući i štrajk. Na Fakultetu su već raspršeni leci koji pružaju osnovne informacije o novim zakonima. Važno je informirati kolege i možda organizirati akciju koja bi ih potaknula na aktivnije sudjelovanje. Također je predloženo da se održi tribina o novim zakonima. Organizacija tribine je prebačena na plenumsku mailing listu za što će se pobrinuti plenumska koordinatorica.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu sastat će se 11. svibnja 2011. Na dnevnom redu je prijedlog da se izglasa novi natječaj za financiranje studentskih projekata, iako se predsjedništvo još nije ni konstituiralo, što je navodno protustatutarno budući da je predsjedništvo zaduženo za takve akte. Navodno će se tražiti da tekuće troškove SZ sastavnica pokrije svaki fakultet zasebno, budući da SZZG nema novaca za takvo što. Na dnevnom redu će se naći i rasprava o novim zakonima, a možda i izglasavanje podrške Deklaraciji o Domovinskom ratu koju pripremaju zavičajne udruge. Delegat plenuma ide na sjednicu te će na njoj izložiti stav plenuma i Fakultetskog vijeća o zakonima i podršci štrajku. Na sjednici će se birati i članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionik plenuma je predložio da plenum podupre akcije Studenata Univerziteta u Sarajevu u borbi protiv poltronskih struktura iz bosanskohercegovačkog pandana našem Studentskom zboru – tzv. Studentski parlament. SUS nas je već podržao te izvjesio na godišnjicu blokade transparent na Skenderiju. Plenum podržava akcije, a medijska sekcija će napisati pismo podrške.

Sljedeći plenum održat će se 17. svibnja 2011. u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati prije plenuma. Prijedloge za dnevni red možete iznijeti na sastanku radne grupe ili poslati na plenum.tehnikalije[at] gmail.com.

Izabrani su moderatori za naredni plenum.

Plenum je zaključen u 22:54.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.