Izvještaj sa 128. plenuma, 10. svibnja 2011.

Na 128. plenumu održanom 10. svibnja 2011. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda. Izabrana su dva studentska delegata za Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta. Raspravljalo se o strategiji podrške profesorima prije i za vrijeme štrajka te o informiranju studenata.Plenum podržava akcije Studenata Univerziteta u Sarajevu, a medijska sekcija će napisati pismo podrške.

Na 128. plenumu održanom 10. svibnja 2011. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda.

Prije prve točke dnevnog reda moderatorice su iznijele prijedlog radne grupe za tehnička pitanja da se ako će plenum raspravljati o filmu „Zemlja znanja“ (rad ekipe „Mijenjam svijet“) plenum izjasni želi li se film prikazati na početku ili na kraju plenuma jer je da bi se o njemu raspravljalo nužno pogledati film. Plenum je odlučio da se film prikaže na početku plenuma. Nakon projekcije filma plenumu su predstavljene prethodne odluke koje su se ticale ekipe „Mijenjam svijet“. Nakon dulje rasprave, plenum je dao ekipi „Mijenjam svijet“ pristanak da film „Zemlja znanja“ prikazuje bez ograničenja.

Prekinut je štrajk lektora jer su lektori na našem Fakultetu postigli dogovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.

Senat Sveučilišta u Zagrebu danas se očitovao o prijedlozima novih zakona o znanosti i visokom obrazovanju i sveučilištu. U svom priopćenju Senat navodi kako je rasprava provedena na Sveučilištu u protekla tri tjedna pokazala je da ova inicijativa Ministarstva nije prihvatljiva akademskoj zajednici kako zbog uvodnih polazišta tako i zbog niza normativnih rješenja koja nudi.

Studenti koji upisuju treću godinu diplomskog, odnosno četvrtu godinu preddiplomskog (u nekim slučajevima petu godinu) plaćaju samo one kolegije koje ponovno slušaju (kolegije za koje nisu ispunili uvjete). Kolegije na kojima se mora samo položiti ispit se ne plaćaju. Dakle, za kolegije koje morate slušati u toj dodatnoj godini morate platiti 100 kn po bodu. Što se tiče diplomskog rada, on se isto tako neće plaćati u slučaju da je student prijavio diplomski rad unutar redovnog trajanja studija.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa postao je kolumnist Jutarnjeg lista.

Izabrana su dva studentska delegata za Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta.

Sljedeća točka se ticala reorganizacije Skripte i SkripteTV. Za početak je dogovoren sastanak radne grupe za informiranje u četvrtak 12. svibnja u 16 sati u A-001.

Zatim se raspravljalo o strategiji podrške profesorima prije i za vrijeme štrajka te o informiranju studenata. Podsjećamo da je Fakultetsko vijeće izrazilo spremnost na poduzimanje legalnih i legitimnih akcija, uključujući i štrajk. Na Fakultetu su već raspršeni leci koji pružaju osnovne informacije o novim zakonima. Važno je informirati kolege i možda organizirati akciju koja bi ih potaknula na aktivnije sudjelovanje. Također je predloženo da se održi tribina o novim zakonima. Organizacija tribine je prebačena na plenumsku mailing listu za što će se pobrinuti plenumska koordinatorica.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu sastat će se 11. svibnja 2011. Na dnevnom redu je prijedlog da se izglasa novi natječaj za financiranje studentskih projekata, iako se predsjedništvo još nije ni konstituiralo, što je navodno protustatutarno budući da je predsjedništvo zaduženo za takve akte. Navodno će se tražiti da tekuće troškove SZ sastavnica pokrije svaki fakultet zasebno, budući da SZZG nema novaca za takvo što. Na dnevnom redu će se naći i rasprava o novim zakonima, a možda i izglasavanje podrške Deklaraciji o Domovinskom ratu koju pripremaju zavičajne udruge. Delegat plenuma ide na sjednicu te će na njoj izložiti stav plenuma i Fakultetskog vijeća o zakonima i podršci štrajku. Na sjednici će se birati i članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionik plenuma je predložio da plenum podupre akcije Studenata Univerziteta u Sarajevu u borbi protiv poltronskih struktura iz bosanskohercegovačkog pandana našem Studentskom zboru – tzv. Studentski parlament. SUS nas je već podržao te izvjesio na godišnjicu blokade transparent na Skenderiju. Plenum podržava akcije, a medijska sekcija će napisati pismo podrške.

Sljedeći plenum održat će se 17. svibnja 2011. u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati prije plenuma. Prijedloge za dnevni red možete iznijeti na sastanku radne grupe ili poslati na plenum.tehnikalije[at] gmail.com.

Izabrani su moderatori za naredni plenum.

Plenum je zaključen u 22:54.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve