Plenum

Izvještaj sa 133. plenuma, 14. lipnja 2011.

Na 133. plenumu održanom 14. lipnja 2011. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Donesena je odluka o obveznom dodatnom ispitnom roku za sve studente FFZG-a. Plenum je izabrao delegate za sjednicu društveno-humanističkog područja. Delegati Akademske solidarnosti sastali su se s rektorom Bjelišem. Raspravljali smo o podršci Zagreb Prideu i sindikatima HEP-a. Donosimo i izvještaj povjerenstva za upravljanje kvalitetom nastave.

Na 133. plenumu održanom 14. lipnja 2011. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Donesena je odluka o obveznom dodatnom ispitnom roku za sve studente FFZG-a:

Budući da je odlukom Fakultetskoga vijeća od 26. svibnja 2011. o produženju nastave u ljetnom semestru o.g. do 18. lipnja 2011., tjedan od 13. do 18. lipnja 2011. proglašen je dodatnim ispitnim predrokom. S toga molim sve odsjeke da u redovnome ispitnom roku od 20. lipnja 2011. do 15. srpnja 2011. osiguraju najmanje dva ispitna termina za kolegije svih nastavnika, ukoliko takva dva termina nisu već objavljena u navedenom razdoblju.“

9. sjednica Vijeća društveno-humanističkog područja održat će se 15. lipnja, plenum je izabrao delegate za sjednicu. Istog dana održava se sjednica SZZG, imamo delegate i za tu sjednicu. S obje sjednice naknadno očekujemo izvještaje.

Svi koji žele kupiti majicu sa šakama (radnici, seljaci, studenti) mogu se prijaviti u tablicu koja je poslana na plenumsku listu.

Podnesen je izvještaj o radu blogerske sekcije.

Sudionik plenuma dao je primjedbu na rad uredništva portala Slobodni Filozofski – sudionik smatra da bi se na portalu trebali objavljivati i članci koji pozitivno gledaju na reforme obrazovanja i procese unutar Europske unije. Nakon duže rasprave o radu portala i mandatu uredništva plenum je odlučio da ne želi da se predlagatelj točke uključi u njegov rad.

Sastanak delegata Akademske solidarnosti s rektorom Sveučilišta u Zagrebu Alekosm Bjelišem je dobro prošao. Dobivene su pozitivne reakcije na sindikat Akademska solidarnost. Raspravljalo se o zakonima i o medijskim napisima o akademskoj zajednici.

Raspravljali smo o podršci Zagreb Prideu. Ove godine održat će se po deseti put, imat će najdužu i najbrojniju Povorku ponosa LGBTIQ osoba. Plenum u potpunosti podržava Zagreb Pride i LGBTIQ osobe.

Plenum podržava tri sindikata HEP-a koji vode borbu protiv nove privatizacije i cijepanja poduzeća te dodatnog ulaska politike u rad HEP-a, što će imati ozbiljne posljedice na cijelo društvo u vidu cijena energenata. Jedini cilj restrukturiranja HEP-a je prodaja imovine i cijepanje zbog privatnih interesa vladajućih.

Konstituirano je Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom nastave. Sve jedinice fakulteta su predstavljene Povjerenstvu. Izrada programa je napravljena, iako zasad nema plana djelovanja.

Zbog početka ispitnih rokova, odlučeno je da ćemo idući redovni plenum zakazati za početak rujna. Ukoliko bude potrebno, radna grupa za tehnička pitanja plenuma može sazvati izvanredni plenum.

Izabrani su moderatori.

Sljedeći plenum održat će se u utorak 6. rujna 2011. u Dvorani 7 u 20 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red plenuma se može iznijeti na sastanku radne grupe ili poslati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

19. lipnja 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka