Izvještaj sa 134. plenuma, 30. lipnja 2011.

Na 134. plenumu održanom 30. lipnja 2011. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Plenum je raspravljao o radu studentskog pravobranitelja tijekom obustave studijskog procesa: svi koji žele pomoći ili trebaju pomoću mogu se javiti na studprav[at]ffzg.hr. Plenum je odlučio sazvati konferenciju za medije na kojoj će izjavu za medije pročitati dvoje delegata Plenuma Filozofskog fakulteta. Na konferenciji će sudjelovati i studentski aktivist iz Rijeke.

Na 134. plenumu održanom 30. lipnja 2011. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Studenti Fakulteta političkih znanosti pozivaju na tribinu “Zašto (ne) idemo u štrajk?” koja će se održati sutra, 1. srpnja na njihovom Fakultetu u 12 sati u dvorani A. Sudionici tribine su dekan Fakulteta političkih znanosti prof. dr. sc. Nenad Zakošek, doc. dr. sc. Marko Baretić (Pravni fakultet), doc. dr. sc. Neven Jovanović (Sindikat “Akademska solidarnost”; Filozofski fakultet).

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja oglasio se s izjavom u kojoj tvrdi da štrajk sindikata “Akademska solidarnost” nije opravdan ni moguć te da povlačenjem zakona onemogućujemo besplatno obrazovanje što je Akademska solidarnost već opovrgnula u svojim medijskim istupima.

Jutros je na Hrvatskom radiju u emisiji U Mreži prvog sudjelovala članica sindikata “Akademska solidarnost” Morana Čale i ministar znanosti obrazovanja i športa Radovan Fuchs. U eter su se uključili i Vilim Ribič i Aleksa Bjeliš. Emisiju možete poslušati ovdje.

Fakultetsko vijeće je na sjednici 30. lipnja 2011. donijelo odluku da se obustavlja studijski proces u svim vidovima od 6. srpnja 2011. sve dok se prijedlozi zakona ne povuku iz saborske procedure. Fakultetsko vijeće predlaže Senatu Sveučilišta u Zagrebu da donese odluku o obustavljanju studijskoga procesa u svim vidovima do povlačenja prijedloga zakona iz saborske procedure (što su već jučer predložili Pravni i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

U ponedjeljak 4. srpnja u 17 sati na FFZG-u u A-001 održat će se sastanak radne grupe za štrajk na kojem ce biti prisutan i odvjetnik. Tema sastanka je opći štrajk te štrajk solidarnosti.

Sljedeći sastanak Inicijative i Skupština Sindikata AS održat će se u petak, 1. srpnja 2011. u 18 sati u Dvorani 3 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
 
U Rijeci će se također održati skupština sindikata “Akademska solidarnost” u utorak, 5. srpnja u 10 sati. Odlučivat će se o stupanju u štrajk solidarnosti.

U utorak 5. srpnja u 13:30 prijedlozi zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju bit će na Odboru za zakonodavstvo.

U utorak 5. srpnja održat će se i sjednica Senata Svečilišta u Zagrebu

Podnesen je izvještaj sa zadnje skupštine sindikata “Akademska solidarnost” i prikazana je prezentacija o štrajku.

Plenum je raspravljao o radu studentskog pravobranitelja tijekom obustave studijskog procesa, ali se povela rasprava i o drugim posljedicama po studente zbog najavljenog štrajka i obustave studijskog procesa. Nekoliko sudionika plenuma se javilo za pomoć uredu studentskog pravobranitelja zbog ovih novih okolnosti. Svi koji žele pomoći ili trebaju pomoću mogu se javiti na studprav[at]ffzg.hr.

Sudionica plenuma se javila da će otići do prodekana za nastavu i osigurati dodatne rokove.

Sudionica plenuma urudžbirat će molbu Studentskom centru za produljenje rokova za prijavu za studentski smještaj.

Zamijećeno je da je došlo do zanimljivih promjena u prijedlogu zakona o visokom obrazovanju:

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA strana 13.
(link)

Za financiranje visokog obrazovanja u 2012. godini, potrebno je za upisnine dodatno osigurati 46.000.000 kn, a u 2013. godini potrebno je za upisnine dodatno osigurati 140.000.000 kn u Državnom proračunu. Navedeni iznos bit će predviđen za pokriće studija 71.000 redovitih studenata koji redovito ispunjavaju svoje obveze. Navedeni broj studenata projiciran je na temelju podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, prikupljenih od visokih učilišta

Slijedom navedenoga, visoka učilišta moći će pored gore navedenog iznosa doznačenog iz Državnog proračuna, izravno naplatiti dodatni iznos Zakonom propisane upisnine od redovitih studenta koji ne ispunjavaju svoje obveze, kao i neograničeni iznos školarine od izvanrednih studenata kojih prema podacima Državnog zavoda za statistiku na preddiplomskim i diplomskim studijima ima 30% od ukupnog broja studenata.

Plenum je odlučio sazvati konferenciju za medije na kojoj će izjavu za medije pročitati dvoje delegata Plenuma Filozofskog fakulteta. Na konferenciji će sudjelovati i studentski aktivist iz Rijeke.

Plenum je raspravljao treba li se na plenumsku mailing listu dodati sudionika plenuma koji se izjašnjava kao novinar jer je moderator narednog plenuma. Plenum smatra da se sudionika plenuma ne smije dodati na mailing listu zbog prethodne odluke plenuma da se novinare ne dodaje na nju.

Sljedeći plenum održat će se 6. rujna 2011. u 20 sati u D7. Ako bude potrebe, uvijek se može sazvati izvanredni plenum.

Jedan od moderatora plenuma koji će se održati 6. rujna ipak neće moći prisustvovati tom plenumu. Izglasana je njegova zamjena.

Potrebno je sazvati programsku radnu grupu plenuma zbog nadolazećeg štrajka; tako bi se otvorio prostor za komunikaciju i suradnju između sudionika štrajka. Termin će se naknadno odrediti i objaviti na Slobodnom Filozofskom.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.