Studenti povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru

Na današnjoj konferenciji za medije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svojim su se izjavama javnosti i nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru obratili studenti Sveučilišta u Zadru (također i članovi sindikata Akademska solidarnost), Autonomni studenti Rijeka i Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izjave pročitajte u nastavku.


  • Izjava za medije studenata Sveučilišta u Zadru

  • Prateći razvoj situacije proteklih nekoliko mjeseci, uočili smo koliko su Inicijativa i sindikat Akademska Solidarnost naglašavali nužnost odbijanja spornog paketa zakona. Nažalost, isto tako smo uočili da MZOŠ ulaže jednak napor da se na njihove nastojanja ogluši.

    Nećemo nanovo objašnjavati s kojim člancima i stavkama se ne slažemo. Važnijim smatramo napomenuti kako se naše djelovanje protiv utjecaja komercijalizacije na sveučilište nastavlja. Borbu za besplatno obrazovanje započeli smo prije malo više od dvije godine te se, kao budući akademski građani, za to namjeravamo i izboriti. Ovim putem svim akademskim radnicima izražavamo potpunu podršku i suradnju u daljnjoj borbi protiv komercijalizacije obrazovanja. Jer, ovo je zajednička borba – za solidarnu akademsku zajednicu!

    Poštovani ministre Fuchs,

    Dužni smo Vas obavijestiti da ste na ispitu iz Izrade novih zakona pali kako iz teorijskog tako i iz praktičnog dijela postigavši tek ocjenu FX. Vidimo se na sljedećem roku i nadamo se da ćete se taj put bolje pripremiti.

    S poštovanjem,

    Studentice i studenti Sveučilista u Zadru, članovi Sindikata Akademska solidarnost


  • Izjava za medije, Autonomni studenti Rijeka

  • Kao autonomni studenti, direktnodemokratska studentska inicijativa s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dajemo bezrezervnu podršku Akademskoj solidarnosti, sindikatu visokog obrazovanja i znanosti, u nakani da se štrajkom na razini Hrvatske suprotstavi devastiranju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj, uvođenjem triju novih Zakona – Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištima.

    Također, pozdravljamo odluku Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu o obustavi nastavnog procesa te najave vijeća Pravnog i Medicinskog fakulteta o odgađanju početka nastavnog procesa sljedeće akademske godine. Naravno, s iščekivanjem pratimo daljnje odluke Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Rijeci, nakon što je isto vijeće već zahtijevalo da se zakoni povuku iz procedure.

    Napominjemo da su zakoni pušteni u saborsku proceduru unatoč glasnom i argumentiranom protivljenju akademske zajednice istim zakonima, što samo potvrđuje, sada već širu i svakodnevnu, nedemokratsku i antisocijalnu praksu Vlade Republike Hrvatske.

    Pozivamo sve kolege studente da se solidariziraju sa štrajkom Sindikata, jer štrajk nije izraz zaštite osobnih interesa zaposlenika u visokom obrazovanju i znanosti, već izraz zaštite javnog dobra, izraz zaštite i proširenja pristupa visokom obrazovanju, zaštite autonomije sveučilišta naspram političke vlasti, zaštite znanosti i obrazovanja od komercijalizacije.

    Jednako tako pozivamo sve zaposlenike pri fakultetskim institucijama da se pobrinu za svoje studente, kako bi se eventualna šteta koji bi štrajk izazvao što efikasnije i solidarnije sanirala. Čvrsto stojimo pri stavu kako je takva šteta jednostavno neusporediva sa štetom koju će prouzročiti primjenjivanje i poštivanje novih zakona.

    Ovim putem prozivamo Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, zato što je unatoč protivljenju većine akademske zajednice stao na stranu Ministarstva znanosti i športa te na stranu Vlade Republike Hrvatske koji su također prečuli kritike, negodovanje i protivljenje akademske zajednice uvođenju novih zakona.

    Naša borba za svima dostupno javno financirano visokoškolsko obrazovanje se nastavlja, ali ovaj put ruku pod ruku s akademskim radnicima.

    Autonomni studenti Rijeka


  • Izjava plenuma FFZG-a povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru

  • Puštanjem zakonā o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu u saborsku proceduru, Vlada Republike Hrvatske oglušila se na primjedbe i zahtjeve onih na koje se zakonska rješenja odnose – akademsku zajednicu. Takav je postupak potpuno u skladu s postojećim demokratskim deficitom i interpretacijom “dijaloga s narodom” naših političkih elita. Jedini važeći dijalog jest onaj sa socijalnim partnerima iz Hrvatske udruge poslodavaca i režimskih sindikata koji su preko noći postali veliki zagovaratelji nepostojećeg besplatnog obrazovanja.

    Naime, članci 48. i 49. prijedloga Zakona o visokom obrazovanju ne propisuju potpuno javno financirano obrazovanje nego vješto stilski i nomotehnički zabašuruju prave intencije zakona.

    Ministrovoj volji i ovisnosti o proračunskim sredstvima ostavlja se uređenje pravilnika o vrstama i razinama prava iz studentskog standarda u što ulaze i upisnine. S obzirom na dosadašnju fiskalnu neodgovornost MZOŠ-a, pravilnik će se mijenjati pri svakom donošenju i eventualnom rebalansu proračuna, te stanje neće biti bitno drugačije od današnjeg. Sveučilištima, kojima će prema novom zakonu upravljati predstavnici izvršne vlasti i gospodarstva, ostavlja se da svojim općim aktima urede načine ispunjavanja obaveza, pa samim time i uvjete po kojima će se naplaćivati upisnine, a moguće i zakasnine (s obzirom na broj ECTS-a ili prosjek ocjena) te slične birokratske umotvorine neslužbenih pisara MZOŠ-a. Drugim riječima, spomenuti članci zakona stvaraju okvire u kojima će izvršna vlast u dosluhu s privatnim kapitalom imati potpunu kontrolu pri određivanju iznosa i uvjeta plaćanja upisnina. U preambuli prijedloga zakona među ostalim stoji i da će izvanredni studenti koji čine 30% studentske populacije plaćati neograničene iznose školarina. Usporedbom podataka Državnog zavoda za statistiku o broju studenata u RH i financijskih projekcija MZOŠ-a vidljivo je da će broj redovnih studenata koji ne plaćaju neznatno promijeniti.

    Iz nabrojanih razloga jasno je da prijedlozi zakona ne donose potpuno javno financirano obrazovanje bez obzira na javnu kampanju koncerna MZOŠ-EPH koja je usmjerena sedativizaciji studentske populacije prodavanjem jeftinih floskula o protivnicima besplatnog obrazovanja i javnim pozivima na denuncijaciju cijele akademske zajednice zbog pojedinačnih kriminalnih slučajeva na koje smo upućivali još u mjesecu ožujku po objavi državne revizije. Na zakašnjelu demagogiju određenih tiskovina nikad nećemo pristati.

    Pozdravljamo i podupiremo odluku Vijeća Filozofskog fakulteta o obustavi studijskog procesa te najavu sličnih akcija vijećā Medicinskog i Pravnog fakulteta kao jedine preostale mogućnosti legalnog djelovanja protiv nacrtā zakonā te ignorantskog odnosa vladajućih struktura.

    Prijedlozi zakona stvorit će i okvir u kojemu ovakve akcije u budućnosti neće biti moguće što zbog otvorene etatizacije akademskog sustava i dokidanja autonomije sveučilišta, što zbog ukidanja upravnih tijela fakulteta koji su demokratski i neovisno donijeli odluke o obustavi studijskog procesa.

    Svjesni smo da odluka o privremenoj obustavi studijskog procesa direktno pogađa studente odgađajući njihove ispite. Ali ponavljamo: odgađajući, ne i onemogućujući. Ovakav oblik protesta nužnost je u ovom trenutku jer će posljedice nametnutih zakona bit dugoročne, stvarajući nenadoknadivu štetu za sve dionike akademskog procesa. Kao dosad najagilniji dio sveučilišta još jednom stajemo u obranu njegove autonomije, ali ne zaboravljamo da je slobodno samo ono sveučilište koje je dostupno svima. U solidarnosti s akademskim radnicima nastavljamo političku borbu koju vodimo već dvije godine – za potpuno javno financirano obrazovanje i protiv ovakvih prijedloga zakona. Na manje od toga ne pristajemo!

    Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


  • APPENDIX
    Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju

  • III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

    Za provedbu odredbi Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu za 2011. godinu. Za financiranje visokog obrazovanja u 2012. godini, potrebno je za upisnine dodatno osigurati 46.000.000 kn, a u 2013. godini potrebno je za upisnine dodatno osigurati 140.000.000 kn u Državnom proračunu. Navedeni iznos bit će predviđen za pokriće studija 71.000 redovitih studenata koji redovito ispunjavaju svoje obveze. Navedeni broj studenata projiciran je na temelju podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, prikupljenih od visokih učilišta.

    Slijedom navedenoga, visoka učilišta moći će pored gore navedenog iznosa doznačenog iz Državnog proračuna, izravno naplatiti dodatni iznos Zakonom propisane upisnine od redovitih studenta koji ne ispunjavaju svoje obveze, kao i neograničeni iznos školarine od izvanrednih studenata kojih prema podacima Državnog zavoda za statistiku na preddiplomskim i diplomskim studijima ima 30% od ukupnog broja studenata.

    Vezani članci

    • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
    • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi "Na gotovo dvjesto pedeset strana gustog materijala, književnost kao praksa pisanja jedva da se i spominje. Umjesto toga (o) piscu se sudi s obzirom na to u kojoj je mjeri politički djelovao u skladu ili (pretežito) usuprot načelima koje liberalna inteligencija drži transcendentnim. Takvo je analitičko polazište posve legitimno, no ono ne treba auru književnog znalca, koju Mandić sveudilj potura, pridodavši na samom kraju i popis svojih književnih recenzija, valjda kao dokaz vlastite ekspertize."
    • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
    • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim "U širokom luku od avangardnih preko neoavangardnih do alternativnih umjetničkih praksi, kojim autorica ocrtava dinamični odnos institucije umjetnosti i socijalizma, historijska je ironija da je upravo alternativna scena postala rodno mjesto prekarnih radnih uvjeta. Jugoslavenska socijalistička institucija umjetnosti tako je napravila puni krug – od integracije umjetnika u društvenu podjelu rada do umjetnika-poduzetnika suvremenog neoliberalnog tipa. U sjajnoj analizi Katje Praznik ona se pred nama rastvara kao iznimno zanimljiv analitički predmet, upravo zato što nam dokazuje kako u momentu krize poduzetnički model nije bio rješenje."
    • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
    • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu‟ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.
    • 19. prosinca 2021. Prilog razvijanju konceptualnih okvira rada njege Nakon utemeljujućih debata o socijalnoj reprodukciji, o razlikama između unitarnih i višesistemskih teorija i o nadnicama za kućni rad tijekom 1970-ih, od 1990-ih se u okvirima feminističke ekonomije teorijski utemeljuje i jedna specifična vrsta socijalno-reproduktivnog rada: rad njege. Dakako, geopolitička, povijesna i međunarodna podjela rada reprodukcije, odnosno globalni lanci njege, iziskuju analitičko nijansiranje razlika u zemljama kapitalističkog centra (gdje se rad skrbi poglavito delegira na jeftinu migrantsku i ne-bijelu radnu snagu), u socijalističkim državama (gdje je umnogome državno podruštvljen) i u zemljama globalnog Juga (gdje se socijalno-reproduktivni aranžmani oslanjaju na šire obitelji, zajednice, civilni sektor i neformalni sektor rada). Složenija konceptualizacija rada njege dolazi i iz feminističkih istraživanja socijalnih politika, te kroz konceptualne alatke dijamanata njege i ukupne društvene organizacije rada.
    • 16. prosinca 2021. Romski feminizam: od rodno-ravnopravnog preko intersekcionalnog prema socijalno-reproduktivnom pogledu (3. dio) Nakon analize elemenata rodno-ravnopravne i intersekcionalne optike, posljednji dio triptiha o romskom feminizmu donosi prikaz optike teorije socijalne reprodukcije, koja se ovdje razmatra kao analitički i politički najpotentniji okvir za promišljanje položaja Romkinja, a u sprezi s marksističkim razumijevanjem složenih odnosa rada: i proizvodnog (prije svega kroz ukotvljenost u neformalnu sferu rada) i reproduktivnog (kroz marginalizirana domaćinstva u kojima se socijalno reproducira rasijalizirana radna snaga). Pokazuje se kako je najveći broj Romkinja ne samo dio rasijalizirane, etnicizirane i orodnjene radničke klase, već je njihov položaj zapravo potpuno uključen u kapitalizam. Utoliko su i zagovaranja politike inkluzije promašena, a socijalno-reproduktivni pogled naznačuje jedinu revolucionarnu putanju: antikapitalističku.
    • 13. prosinca 2021. Neoliberalna država globalnog Juga (2): bliži li se kraj autoritarnog neoliberalizma? "Indija i Turska su jedine dvije velike države globalnog Juga u kojima je kulturni nacionalizam ostvario pobjedu nad sekularizmom i uspostavio kontinuiranu vlast. Međutim, oba primjera pokazuju da kulturni nacionalizam ulazi u svoju autoritarnu fazu, koju u slučaju Indije neki autori_ce nazivaju i fašističkom. U trenutnim geopolitičkim okolnostima u kojima ove dvije države imaju bitnu ulogu, razvoj ovakvih tendencija poziva na oprez, a istovremeno zlokobno potvrđuje tezu da formalno demokratske institucije nisu dovoljne da bi spriječile razvoj autoritarnih političkih oblika vlasti."

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve