Izvještaj sa 135. plenuma, 6. rujna 2011.

Na 135. plenumu održanom 6. rujna 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda. Podnesen je izvještaj o aktivnostima studenata iz Čilea i Hondurasa, u Grčkoj je započeo val novih blokada, a u Italiji je najavljen generalni štrajk. U toku su pripreme za izbor novih studentskih delegata za Fakultetsko vijeće FFZG-a. raspravljalo se o mogućem plaćanju ECTS bodova, ZET-ovom ukidanju besplatnog prijevoza, povećanju troškova za studentski smještaj u domove itd.

U Hondurasu i Čileu u protestnim akcijama posljednih tjedan dana smrtno je stradalo dvoje maloljetnih aktivista, vjerojatno srednjoškolaca koji su se priključili otporu novim zakonskim prijedlozima u sektoru obrazovanja. Uhićeno je više stotina studentskih prosvjednika.

Sazvana je prva sjednica Privremenog knjižničnog odbora u petak, 9. rujna. Na sjednici će se analizirati prijedlog Pravilnika o radu Knjižnice Filozofskog fakulteta, a kojemu će prisustvovati i dva studentska delegata. Sazvan je sastanak radne grupe u četvrtak, 8. rujna u 16 sati u A-001 na koju mogu doći svi zainteresirani.

Studentski delegati iz prošlog saziva Fakultetskog vijeća rade na izvještaju koji će predstaviti na sljedećem plenumu, na kojem ćemo započeti pripremu za izbore novih delegata.

U kuloarima su se pojavile razne priče o mogućem plaćanju nepoloženih ECTS bodova i njihovom polaganju van semestra u kojemu su upisani. Na sljededećem plenum očekujemo više informacija s našeg Fakulteta.

O najavljenom mogućem ukidanju ljetnog upisnog roka znamo samo iz medija.

Gradska skupština Grada Zagreba u prosincu prošle godine donijela je odluku kojom se zagrebačkim studentima koji nemaju prebivalište u glavnom gradu, ali i onima sa zagrebačkom adresom koji imaju mjesečna primanja veća od 2000 kuna po članu kućanstva, ukida pravo na besplatan javni prijevoz. Ovo je još jedan veliki udarac na ionako poljuljani studentski standard. Zasad je peticiju protiv ove odluke potpisalo nešto više od 6000 studenata (napominjemo da su je mogli potpisati samo oni koji imaju AAI Edu elektronički identitet koji nemaju svi studenti). Na ovo možemo nadovezati i poskupljenje nekih aktivnosti (useljenje, iseljenje, preseljenje, skuplji ljetni smještaj, česte promjene bodovnog praga) u okviru smještaja u studentske domove u visini od 100 kuna, te prosječno povećanje za boravak u domu od 100 HRK.

Sazvana je radna grupu za analizu dokumenata i studentski standard u ponedjeljak 12. rujna u 13:30 u A-001.

Dobili smo email s prijedlogom da se održi sastanak radne grupe za direktnu demokraciju povodom obljetnice štrajka radnica Kamenskog. Zaključeno je da možemo pomoći oko obljetnice pružanjem medijskih kontakata, mogućom tribinom i tehničkom pomoći.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 13. rujna u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.