Plenum

Izvještaj sa 155. plenuma, 27. listopada 2011.

Na 155. plenumu održanom 27. listopada 2011. godine raspravljalo se o 3 točke dnevnog reda. Donosimo izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća održane u četvrtak 27. listopada. I ove godine plenum provodi izbore za studentske predstavnike u vijeća odsjeka na odsjecima koji izbor neće sami provoditi. Nova plenumska radna grupa za agitaciju i informiranje brucoša i ostalog studentskog tijela priprema tribinu “Zašto plenum” u KSFF-u 2. 11 u 19 sati.

Platforma Balkan Student organizira Balkanske susrete beogradske vrste koji se održavaju 4.—6. studenog. Plenum nije izglasao službene delegate, ali pozivamo sve zainteresirane da se jave na mail tehnikalija.

Peticija za besplatni javni gradski prijevoz traje do petka 28. 10.

Institut društvenih znanosti Ivan Pilar poziva na istraživanje društvenih i političkih stavova i aktivnosti mladih ljudi.

Pročitano je priopćenje za javnost Centra za ženske studije Zagreb povodom grubog fizičkog nasrtaja na studenticu FFZG-a.

Blokada na Filozofskog i Fililoškom fakultetu u Beogradu još traje. Filozofski fakultet u Beogradu traži od plenuma podršku i pozivaju sudionike plenuma da dođu u Beograd i pruže pomoć u vidu organizacijskih i teorijskih savjeta. Plenum će napisati podršku svim studentima iz Srbije koji se bore za svoja prava. Nisu izabrani delegati, ali će nekoliko sudionika plenuma ići u Beograd.

Priopćenje dekana i Uprave Filozofskog fakulteta vezano za događaje u povodu ponovne blokade dekanata na Filozofskom fakultetu 24. listopada 2011. plenum je ismijao.

Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća. Prijedlog točke dnevnog reda studentskih delegata o traženju ostavke dekana Borasa je odbijena, kao i prijedlog sindikata AS, koji se ticao problema školarina i nedavnih događaja na fakultetu. Dekan Boras i prodekan Mikulić uporno odbijaju dati riječ studentskim delegatima koji imaju jednaka prava u vijeću kao i ostali članovi. Studentski delegati su napustili vijeće nakon što je dekan pročitao svoj izvještaj vezan uz napad na kolegicu i nije dopustio daljnje komentare. Zapisnik vijeća nećemo verificirati. Plenum će preispitati svoju ulogu u radu Fakultetskog vijeća.

Izvještaj sa sjednice SZZG-a donosimo u izvještaju sa sljedećeg plenuma jer delegat nije bio prisutan na plenumu.

Cijelu prošlu akademsku godinu studentski predstavnici na odsjeku za kroatistiku nisu bili pozivani na sjednice vijeća, te će stoga preko ureda studentskog pravobranitelja biti upućena žalba na legitimnost takvog vijeća kao i odluka donesenih na ilegalno konstituiranim vijećima. Plenum je delegirao studentskog pravobranitelja da provede hitne izbore na kroatistici, a izbore na ostalim odsjecima provest će delegati plenuma u nadolazećim tjednima.

Održana je radna grupa za agitaciju i informiranje brucoša. Dogovorena je tribina u KSFF-u za 2. studeni u 19 sati. Tema tribine je ideja o besplatnom obrazovanju, direktnoj demokraciji i plenumu.

Sazvana je radna grupa za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje u četvrtak, 3.11. u prostoriji A001 na Filozofskom fakultetu. Na radnoj grupi će se razgovarati o akcijama blokade referade i uprave, poziciji studentskih delegata u Vijeću fakulteta te o daljnjim koracima. Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u četvrtak, 3. studenog u 20h u dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

2. studenoga 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka