Drugo javno obraćanje Novinarske platforme ili fantom ponovno jaše

Nakon inicijalnog obraćanja otvorenim pismo povodom slučaja Kamensko i reakcija koje su uslijedile iz Državnog odvjetništva, Sindikata novinara i EPH, Novinarska platforma drugi se put obratila javnosti u vezi sa stanjem novinarstva i novinarske profesije u Hrvatskoj i slučajem Kamensko:


Osupnut “anonimnim priopćenjem Novinarske platforme”, u kojem se “nigdje ne kaže što je to Novinarska platforma, tko su utemeljitelji Novinarske platforme, i tko je pisao to priopćenje”, Davor Butković u svom komentaru u “Jutarnjem listu” očajava zbog “profesionalno neprihvatljivog i moralno skandaloznog” istupa nekakvih anonimusa.

Da nije toliko zaokupljen moralnim zgražanjem, ugledni bi kolumnist možda mogao razlučiti razliku između anonimnosti i kolektivnog potpisa, dakle onog koji se namjerno odriče autorstva, između ostalog i zato jer reproducira klasno raslojavanje unutar same novinarske profesije (primjerice, koliko novinarki i novinara u EPH-u mora honorarčiti da bi kolumnist Butković mogao imati “potpis” koji prate basnoslovna primanja?), te doprinosi redkarpetizaciji i spektakularizaciji medijskog prostora.

Ako su mjera profesionalno prihvatljivog i moralno ispravnog novinarstva neprincipijelni paktovi s vlašću (političkom i ekonomskom, koje su nerazlučive), što je sama bit mainstream medija, a uz njih i žutih sindikata spremnih na najmanju intervenciju izdati kolege, mi biramo biti kritičke/i, a ne (samo) profesionalne/i novinarke i novinari, ma koliko to “moralno skandalozno” bilo. Umjesto novinarstva koje je organ vlasti, mi smo izabrale/i biti organ javnosti. Umjesto profesionalnog novinarstva koje nije politički i klasno neutralno, već krijumčari vrijednosti vlasnika, oglašivača i vlasničke klase te potiče masovnu pasivnost i depolitizaciju, mi smo izabrale/i kritičko novinarstvo koje potiče politički aktivizam. Umjesto gomilanja imena raznih butkovića koji čine srž “nadzemnih medija”, mi smo odabrale/i biti “podzemna” kolektivna protujavnost.

Uostalom, tko je mainstream slizan s ekonomskom i iz nje proizašlom političkom vlašću, a tko barem pokušava biti politička alternativa tome, može se vidjeti i iz reakcija na prvi istup Novinarske platforme, pri čemu je posebno simptomatično interesno meandriranje Sindikata novinara Hrvatske koji je najprije dao bezrezervnu podršku, o čemu imamo arhiviranu prepisku, a onda ga je sila glavne medijske struje očito povukla u odricanje od nje.

A kako to, zapravo, izgleda profesionalno prihvatljivo i moralno ispravno novinarstvo? Kada je svojedobno trebalo braniti aferu Dubrovačka banka, Butković je izmislio petog ortaka, kada je trebalo braniti aferu Grupo, falsificirao je dokumente, kada je trebalo promovirati aktualnog premijera, objavio je lažni razgovor s Ivom Sanaderom. Pa mu tako danas, kada treba braniti interese svog šefa Ninoslava Pavića, nije ni najmanji problem raditi ono što najbolje zna – biti pas čuvar postojećeg stanja stvari, u kojem je moguće da, što dokazuju svi dostupni dokumenti, tvrtka Kamensko propadne zbog sistemske umreženosti politike, krupnog kapitala i neučinkovitog pravosuđa, o čemu se u izdanjima Ninoslava Pavića nije moglo pročitati ni riječi.

Kada je krenula afera Kamensko, ugledni je komentator tvrdio da ni Pavić ni EPH nemaju ništa s njom. No, činjenice i dokumenti nepobitno dokazuju da je tvrtka Com.com, čiji je vlasnik EPH, u inkriminiranom razdoblju kupila tvrtku Dalta koja je korištena za preuzimanje Kamenskog, a čija je vrijednost, kao što se vrlo dobro zna, porasla na nepostojećem projektu zasada jabuka. Vlasnik te tvrtke danas je upravo Ninoslav Pavić, a novac iz te transakcije korišten je da bi se stavile zabilježbe na nekretnine Kamenskog. Nadalje, tvrdili su da nemaju ništa ni s agonijom radnica Kamenskog. Tada je objavljen dokument koji dokazuje da je Pavić suvlasnik tvrtke Vilinske poljane koja ima niz zabilježbi na nekretninama Kamenskog i da posjeduje najveći broj dionica. Od tada riječ Kamensko postaje najstrože zabranjena u izdanjima EPH-a i pobratimskog “Večernjeg lista”.

I na kraju, za ponavljače, još jednom pojasnimo što je to Novinarska platforma: neformalna inicijativa koja djeluje u cilju političke emancipacije individualno i kolektivno strukturno slabijih radi postizanja stvarne društveno-ekonomske jednakosti i stoga protiv sistema zasnovanoga na eksploataciji. I zato danas branimo radnice Kamenskog, kao što ćemo sutra braniti radnike i radnice Željezare Sisak, usuprot svim moralističkim zdvajanjima umreženih novinarskih profesionalaca.

Zagreb, 21. prosinac 2011.

Novinarska platforma / Jedan svijet – jedna borba!

Vezani članci

  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi "Na gotovo dvjesto pedeset strana gustog materijala, književnost kao praksa pisanja jedva da se i spominje. Umjesto toga (o) piscu se sudi s obzirom na to u kojoj je mjeri politički djelovao u skladu ili (pretežito) usuprot načelima koje liberalna inteligencija drži transcendentnim. Takvo je analitičko polazište posve legitimno, no ono ne treba auru književnog znalca, koju Mandić sveudilj potura, pridodavši na samom kraju i popis svojih književnih recenzija, valjda kao dokaz vlastite ekspertize."
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim "U širokom luku od avangardnih preko neoavangardnih do alternativnih umjetničkih praksi, kojim autorica ocrtava dinamični odnos institucije umjetnosti i socijalizma, historijska je ironija da je upravo alternativna scena postala rodno mjesto prekarnih radnih uvjeta. Jugoslavenska socijalistička institucija umjetnosti tako je napravila puni krug – od integracije umjetnika u društvenu podjelu rada do umjetnika-poduzetnika suvremenog neoliberalnog tipa. U sjajnoj analizi Katje Praznik ona se pred nama rastvara kao iznimno zanimljiv analitički predmet, upravo zato što nam dokazuje kako u momentu krize poduzetnički model nije bio rješenje."
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu‟ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.
  • 19. prosinca 2021. Prilog razvijanju konceptualnih okvira rada njege Nakon utemeljujućih debata o socijalnoj reprodukciji, o razlikama između unitarnih i višesistemskih teorija i o nadnicama za kućni rad tijekom 1970-ih, od 1990-ih se u okvirima feminističke ekonomije teorijski utemeljuje i jedna specifična vrsta socijalno-reproduktivnog rada: rad njege. Dakako, geopolitička, povijesna i međunarodna podjela rada reprodukcije, odnosno globalni lanci njege, iziskuju analitičko nijansiranje razlika u zemljama kapitalističkog centra (gdje se rad skrbi poglavito delegira na jeftinu migrantsku i ne-bijelu radnu snagu), u socijalističkim državama (gdje je umnogome državno podruštvljen) i u zemljama globalnog Juga (gdje se socijalno-reproduktivni aranžmani oslanjaju na šire obitelji, zajednice, civilni sektor i neformalni sektor rada). Složenija konceptualizacija rada njege dolazi i iz feminističkih istraživanja socijalnih politika, te kroz konceptualne alatke dijamanata njege i ukupne društvene organizacije rada.
  • 16. prosinca 2021. Romski feminizam: od rodno-ravnopravnog preko intersekcionalnog prema socijalno-reproduktivnom pogledu (3. dio) Nakon analize elemenata rodno-ravnopravne i intersekcionalne optike, posljednji dio triptiha o romskom feminizmu donosi prikaz optike teorije socijalne reprodukcije, koja se ovdje razmatra kao analitički i politički najpotentniji okvir za promišljanje položaja Romkinja, a u sprezi s marksističkim razumijevanjem složenih odnosa rada: i proizvodnog (prije svega kroz ukotvljenost u neformalnu sferu rada) i reproduktivnog (kroz marginalizirana domaćinstva u kojima se socijalno reproducira rasijalizirana radna snaga). Pokazuje se kako je najveći broj Romkinja ne samo dio rasijalizirane, etnicizirane i orodnjene radničke klase, već je njihov položaj zapravo potpuno uključen u kapitalizam. Utoliko su i zagovaranja politike inkluzije promašena, a socijalno-reproduktivni pogled naznačuje jedinu revolucionarnu putanju: antikapitalističku.
  • 13. prosinca 2021. Neoliberalna država globalnog Juga (2): bliži li se kraj autoritarnog neoliberalizma? "Indija i Turska su jedine dvije velike države globalnog Juga u kojima je kulturni nacionalizam ostvario pobjedu nad sekularizmom i uspostavio kontinuiranu vlast. Međutim, oba primjera pokazuju da kulturni nacionalizam ulazi u svoju autoritarnu fazu, koju u slučaju Indije neki autori_ce nazivaju i fašističkom. U trenutnim geopolitičkim okolnostima u kojima ove dvije države imaju bitnu ulogu, razvoj ovakvih tendencija poziva na oprez, a istovremeno zlokobno potvrđuje tezu da formalno demokratske institucije nisu dovoljne da bi spriječile razvoj autoritarnih političkih oblika vlasti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve