Drugo javno obraćanje Novinarske platforme ili fantom ponovno jaše

Nakon inicijalnog obraćanja otvorenim pismo povodom slučaja Kamensko i reakcija koje su uslijedile iz Državnog odvjetništva, Sindikata novinara i EPH, Novinarska platforma drugi se put obratila javnosti u vezi sa stanjem novinarstva i novinarske profesije u Hrvatskoj i slučajem Kamensko:


Osupnut “anonimnim priopćenjem Novinarske platforme”, u kojem se “nigdje ne kaže što je to Novinarska platforma, tko su utemeljitelji Novinarske platforme, i tko je pisao to priopćenje”, Davor Butković u svom komentaru u “Jutarnjem listu” očajava zbog “profesionalno neprihvatljivog i moralno skandaloznog” istupa nekakvih anonimusa.

Da nije toliko zaokupljen moralnim zgražanjem, ugledni bi kolumnist možda mogao razlučiti razliku između anonimnosti i kolektivnog potpisa, dakle onog koji se namjerno odriče autorstva, između ostalog i zato jer reproducira klasno raslojavanje unutar same novinarske profesije (primjerice, koliko novinarki i novinara u EPH-u mora honorarčiti da bi kolumnist Butković mogao imati “potpis” koji prate basnoslovna primanja?), te doprinosi redkarpetizaciji i spektakularizaciji medijskog prostora.

Ako su mjera profesionalno prihvatljivog i moralno ispravnog novinarstva neprincipijelni paktovi s vlašću (političkom i ekonomskom, koje su nerazlučive), što je sama bit mainstream medija, a uz njih i žutih sindikata spremnih na najmanju intervenciju izdati kolege, mi biramo biti kritičke/i, a ne (samo) profesionalne/i novinarke i novinari, ma koliko to “moralno skandalozno” bilo. Umjesto novinarstva koje je organ vlasti, mi smo izabrale/i biti organ javnosti. Umjesto profesionalnog novinarstva koje nije politički i klasno neutralno, već krijumčari vrijednosti vlasnika, oglašivača i vlasničke klase te potiče masovnu pasivnost i depolitizaciju, mi smo izabrale/i kritičko novinarstvo koje potiče politički aktivizam. Umjesto gomilanja imena raznih butkovića koji čine srž “nadzemnih medija”, mi smo odabrale/i biti “podzemna” kolektivna protujavnost.

Uostalom, tko je mainstream slizan s ekonomskom i iz nje proizašlom političkom vlašću, a tko barem pokušava biti politička alternativa tome, može se vidjeti i iz reakcija na prvi istup Novinarske platforme, pri čemu je posebno simptomatično interesno meandriranje Sindikata novinara Hrvatske koji je najprije dao bezrezervnu podršku, o čemu imamo arhiviranu prepisku, a onda ga je sila glavne medijske struje očito povukla u odricanje od nje.

A kako to, zapravo, izgleda profesionalno prihvatljivo i moralno ispravno novinarstvo? Kada je svojedobno trebalo braniti aferu Dubrovačka banka, Butković je izmislio petog ortaka, kada je trebalo braniti aferu Grupo, falsificirao je dokumente, kada je trebalo promovirati aktualnog premijera, objavio je lažni razgovor s Ivom Sanaderom. Pa mu tako danas, kada treba braniti interese svog šefa Ninoslava Pavića, nije ni najmanji problem raditi ono što najbolje zna – biti pas čuvar postojećeg stanja stvari, u kojem je moguće da, što dokazuju svi dostupni dokumenti, tvrtka Kamensko propadne zbog sistemske umreženosti politike, krupnog kapitala i neučinkovitog pravosuđa, o čemu se u izdanjima Ninoslava Pavića nije moglo pročitati ni riječi.

Kada je krenula afera Kamensko, ugledni je komentator tvrdio da ni Pavić ni EPH nemaju ništa s njom. No, činjenice i dokumenti nepobitno dokazuju da je tvrtka Com.com, čiji je vlasnik EPH, u inkriminiranom razdoblju kupila tvrtku Dalta koja je korištena za preuzimanje Kamenskog, a čija je vrijednost, kao što se vrlo dobro zna, porasla na nepostojećem projektu zasada jabuka. Vlasnik te tvrtke danas je upravo Ninoslav Pavić, a novac iz te transakcije korišten je da bi se stavile zabilježbe na nekretnine Kamenskog. Nadalje, tvrdili su da nemaju ništa ni s agonijom radnica Kamenskog. Tada je objavljen dokument koji dokazuje da je Pavić suvlasnik tvrtke Vilinske poljane koja ima niz zabilježbi na nekretninama Kamenskog i da posjeduje najveći broj dionica. Od tada riječ Kamensko postaje najstrože zabranjena u izdanjima EPH-a i pobratimskog “Večernjeg lista”.

I na kraju, za ponavljače, još jednom pojasnimo što je to Novinarska platforma: neformalna inicijativa koja djeluje u cilju političke emancipacije individualno i kolektivno strukturno slabijih radi postizanja stvarne društveno-ekonomske jednakosti i stoga protiv sistema zasnovanoga na eksploataciji. I zato danas branimo radnice Kamenskog, kao što ćemo sutra braniti radnike i radnice Željezare Sisak, usuprot svim moralističkim zdvajanjima umreženih novinarskih profesionalaca.

Zagreb, 21. prosinac 2011.

Novinarska platforma / Jedan svijet – jedna borba!

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve