Snimke prve tri sesije kružoka “O ekonomskoj demokraciji”

SkriptaTV donosi snimke prve tri sesije kružoka O ekonomskoj demokraciji koje su se održale 1., 8. i 15. prosinca 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001. Snimke možete pronaći i na drugom youtube kanalu SkriptaTV – www.youtube.com/TVSkripta. Kružok će se nastaviti i u 2012.


1.12.2011.



U četvrtak 1. prosinca 2011. u 18 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održao se prvi u nizu kružoka “O ekonomskoj demokraciji”. Kao uvod u raspravu Mislav Žitko održao je predavanje, a za kvalitetu same rasprave poželjno je bilo pročitati nešto od priložene literature. Ovdje su, prema izboru predavača, izdvojena samo neka od djela koja se bave navedenom problematikom, a svatko je bio slobodan proći kroz literaturu koju smatra najkorisnijom. Bez obzira na pročitanu literaturu svi su bili dobrodošli.

1. Economic democracy and efficiency in the economic enterprise, uredili Pagano i Rowthorn
2. Rasprava o društvenom vlasništvu, Pravo i društvo (časopis)
3. Bajt, Aleksandar: Social Ownership – Collective and Individual
4. Burczak, Theodore: Socialism after Hayek, poglavlja 5 i 6
5. Ellerman, David: Property and contract in economics
6. Horvat, Branko: Political economy of socialism
7. Vanek, J.: Self-governing socialism, vol.2: Identifying the Participatory Economy
8. Zanartu, Mario: Self-management, Oligarchy and Proprietary Socialism
9. Zakon o zadrugama


8.12.2011.



U četvrtak 8. prosinca 2011. u 18 h na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održala se druga sesija kružoka O ekonomskoj demokraciji. Kao i prošli put Mislav Žitko je kao uvod u raspravu održao kraće predavanje, a kako bi se svi koji nisu prisustvovali prošlotjednoj diskusiji lakše uključili, napravio je i sažetak prošlog susreta. Kako bi imali čim sadržajniju raspravu preporučalo se pročitati nešto od navedene literature:

1. Burczak, Theodore: Socialism after Hayek, poglavlja 6. i 7.
2. Burczak, Theodore: Socialist appropriative justice and labor managed firms
3. Burczak, Theodore: Socialist distributive justice and the stakeholder society
4. Ellerman, David: Marxism as a capitalist tool
5. Ellerman, David: On the role of capital and capitalist in labor managed firms
6. Ellerman, David: Towards a modern theory of property

(Ispričavamo se gledateljima zbog tehničkih smetnji i nemogućnosti da prenesemo cijelu snimku drugog susreta kružoka. Zbog greške na kameri, zadnjih 30 minuta (ostatak uvodnog izlaganja i rasprava) nismo uspjeli reproducirati. U slučaju da snimku ili sadržaj izloženog uspijemo u nekoj formi učiniti dostupnima, informacije o tome naći ćete ovdje)


15.12.2011.



U četvrtak 15. prosinca 2011. u 18 h na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u A-001 održala se treća sesija kružoka “O ekonomskoj demokraciji”. Ovaj četvrtak tema je bila jugoslavenski samoupravni socijalizam. U uvodnom dijelu kraće predavanje održao je Toni Prug. Kako bi olakšali pristup temi priložili smo i nekoliko tekstova o navedenom sustavu i njemu svojstvenim problemima.

1. Rasprava o društvenom vlasništvu, Pravo i društvo (časopis)
2. Horvat, Branko: ABC jugoslavenskog socijalizma
3. Horvat, Branko: Politička ekonomija socijalizma
4. Lebowitz, Michael: Sedam teških pitanja
5. Mandel, Ernest: Jugoslavenska ekonomska teorija

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve