Mjere štednje – grčko putovanje u pakao

Prenosimo osvrt grčkog blogera od 30. prosinca 2011. na trenutno stanje u zemlji i posljedice koje grčki narod osjeća uslijed izloženosti mjerama štednje. Autor se nada da će ovdje opisana strava MMF-ovog žrvnja poslužiti kao upozorenje ostatku Europe kako se sličan scenarij ne bi odigrao i drugdje.

Kako se kriza eura razvija, a bezumne političke vojske ortodoksnog neoliberalizma, raspoređene na pozicijama moći širom kontinenta, te bankari čiji interes one zastupaju ne posustaju s napadima na europski socijalni model, situacija u Grčkoj nije bajna. Grci su, pošto su poslužili kao laboratorijski štakori za ekstremne mjere štednje, shvatili jednu stvar – mjere štednje nisu fiskalni program. One su politički projekt – projekt društvene i financijske sabotaže sa ciljem radikalne redistribucije bogatstva u zemlji u kojoj već vlada poprilična nejednakost, a sve u korist onih koji ga već posjeduju. Slično je stanje i na ostatku kontinenta. Ovako katastrofa uzrokovana mjerama štednje izgleda iz prve ruke:

– Natrag u pećine: Deseci atenskih beskućnika provest će božićne blagdane u zaklonu od kiše i hladnoće koji pružaju pećine brda Philopappou. U dva izvještaja, Ministarstva zdravstva i Grada Atene, a koja je objavio Real News, navodi se kako je među beskućnicima sve veći broj dosadašnjih poduzetnika i trgovaca koji sada praznih džepova  spavaju po ulicama. Šokantna je istina da i čitave obitelji žive u takvim uvjetima.

– Beskućnici u Ateni: Upoznajte nove beskućnike: s prosječnom starošću od 47 godina, 11% grčkih beskućnika ima sveučilišnu diplomu, 23,5% ih ima završenu srednju školu, a samo ih je 9,3% nepismeno. Novi pripadnici grčke klase beskućnika još uvijek imaju svoje laptope i iPhoneove, ostatke ‘starih’ života. „Dolaze nam u odijelima s laptopima pod rukom. Ti su građani još prije par mjeseci vodili normalne živote. Imali su posao, auto i dom“ kaže Nikitas Kanakis, voditelj atenskih Liječnika bez granica. Savjetnici Odjela za beskućnike opisuju sličnu situaciju: „Imamo čak i beskućnike iz elitnih četvrti Atene kao što su Kifisia i Voula! Dolaze nam šokirani i depresivni sa svojim laptopima i skupim smartphoneovima koje su nekoć koristili za posao.“

– Glad: Atenski gradonačelnik George Kaminis izjavio je za dnevni tisak kako se broj gradskih beskućnika povećao za 20%, dok su se redovi za jušne kuhinje povećali za 15%. „Socijalni radnici više ne susreću tipične beskućnike; dolaze im ljudi koji su do prije samo tjedan dana imali savršeno uređene živote“, izjavio je Kaminis koji je ujedno i zatražio dodatno financiranje gradskih socijalnih službi. „Nedavno smo primijetili dramatičan porast u broju posjeta našim pučkim kuhinjama“, dodao je Chrysostomos Symeonidis, voditelj zaklade za siromašne atenske nadbiskupije. „Dijelimo 10.000 obroka na dan, a 250.000 ih se podijeli tjedno na državnoj razini“, izjavio je Symeonidis. (Usput, knjiga Starvation Recipes postaje velik hit).

– …glad u školama: „Naši učenici padaju u nesvijest od gladi. Učenici dolaze u školu s rupama na cipelama. Nemaju čak niti dosta novca za obrok u školskoj kantini.“ (izjava grčkog Učiteljskog sindikata, op. prev.)

– Što nas dovodi do napuštene djece: Potaknute siromaštvom, 500 je obitelji zatražilo da im se djeca smjeste u sirotišta SOS Dječjih sela, prenosi dnevni list Kathimerini. Jedno je dijete bilo ostavljeno na vratima sirotišta s porukom: „Neću se vratiti po Annu. Nemam novaca, ne mogu je odgajati. Žao mi je. Njena majka.“

– Čak su i invalidi na meti novih politika: U kolovozu je nakon pet godina otkazan program koji je gluhima osiguravao tumače pošto je vlada naglo srezala financiranje na polovicu dosadašnjeg. Preko noći je 15.000 gluhih ostalo bez mogućnosti prijave zločina policiji, iznajmljivanja kuće ili odlaska na razgovor za posao. Rezovi u financiranju stvorili su rupe u socijalnim službama zbog čega trpe ranjive grupe poput slijepih, pacijenata kojima su presađeni organi, autistične djece, te paraplegičara kojima je potrebna fizioterapija.

– U isto vrijeme već oronuli zdravstveni sustav i dalje se nagriza, kako tvrdi The Lancet: Sve u svemu, stanje zdravstva u Grčkoj je zabrinjavajuće i podsjeća nas kako u naporu da se podmire dugovi obični ljudi plaćaju najvišu cijenu – gube pristup njezi i preventivnim službama, suočeni su s većim rizikom zaraze HIV-om i spolno prenosivim bolestima, a u najgorem slučaju i s gubitkom života. Posvećivanje veće pažnje zdravlju i pristupu zdravstvenim uslugama potrebno je kako bi se osiguralo da grčka kriza ne potkopa najveći izvor državnog bogatstva – narod. Rađanje je postalo luksuz. Pretpostavljam kako se od žena očekuje da rađaju same kod kuće – sjajan način da smrtnost majki i novorođenčadi dođe na razinu zemalja Trećeg svijeta…

– Očajni, ljudi se ubijaju u neviđenom broju: Stopa samoubojstava u Grčkoj dosegla je europski rekord, što stručnjaci pripisuju ekonomskoj krizi i bolnim mjerama štednje. Statistike grčkog Ministarstva zdravstva pokazuju kako je ove godine između siječnja i svibnja bilo 40% više samoubojstava u odnosu na isto razdoblje u 2010.

Što je s ekonomijom? Zasigurno su svi ti čarobnjaci mjera štednje poboljšali koprcajuću grčku ekonomiju, potaknuli proizvodnost i ostalo, zar ne? Pa, i nisu baš:

– Grčka: Očajnički potezi za spas teške industrije: Teška industrija u Grčkoj, pogotovo grane koje proizvode čelik, beton, aluminij, bakar i papir, očajnički traži način da ublaži neke od negativnih utjecaja ekonomske krize kroz koju zemlja prolazi. Neke tvrtke prodaju čak 70% svoje proizvodnje po proizvodnoj cijeni kako bi opstale… Energetski intenzivne industrije u Grčkoj vode dnevnu bitku za preživljavanje na domaćem tržištu koje je već četiri godine u recesiji popraćenoj niskom likvidnošću, ograničenim financijskim resursima, rastućim kamatnim stopama i serijom mjera štednje koje, čini se, ignoriraju svoj učinak na stvarnu ekonomiju, poput visokih poreza na energiju.

– Nezaposlenost ubrzano raste, dosežući zastrašujuće razine:

Prema izvještaju grčkog zavoda za statistiku nezaposlenost je porasla na 17,7% u trećem kvartalu u odnosu na 16,3% u prethodnom i 12,4% u odgovarajućem kvartalu 2010. – 878.000 ljudi izgubilo je posao u tri mjeseca, većina od kojih su žene i mlađi od 30 godina.

– U isto vrijeme mladi (i ne tako mladi) Grci napuštaju zemlju ili to ubrzo planiraju napraviti. Većina njih je visoko obrazovana i zapošljiva. Lois Lambrianidis, ekonomist i geograf na Makedonskom sveučilištu u Thessaloniki, izjavio je za The Australian da je 9% mladih grčkih diplomaca emigriralo između svibnja 2009. i veljače 2010, dok se posljednjih mjeseci broj odlazaka povećao, napominjući kako grčka populacija od jedanaest milijuna ljudi uključuje otprilike milijun imigranata, dok je Grka u dijaspori sedam milijuna – broj koji se stalno povećava.

– Dok se alternativne lokalne valute pojavljuju u mnogim gradovima, posao ide vrlo loše pošto sve veći broj malih i srednjih poduzeća odlazi u bankrot, a jedna od svake četiri trgovine se zatvara. Ovog Božića prodaja je pala za 30%… Toliko o slavlju…

– U isto vrijeme bogati bježe. Ogromni iznosi novca već su van zemlje, uloženi u nekretnine, te položeni u poreznim oazama diljem svijeta…

– Budućnost nije svijetla pošto se duboka recesija nastavlja, a sigurno će se protegnuti i na 2012. (vjerojatno i dulje od toga ako se politika ne promijeni), što će označiti petogodišnjicu depresije.

– Porezni sustav pretvorio se u stalno mijenjajući, iracionalni mehanizam, čiji je jedini cilj isisati posljednju kap krvi uglavnom iz onih koji su porez već platili ili su bili presiromašni da bi ih se oporezovalo. Vlada je donijela dodatni, regresivni, porez na nekretnine koji će se plaćati kroz račun za struju, te tako prijeti s isključenjem kućanstvima koja ga ne mogu ili ne žele platiti. Doduše, vampir se jednom žrtvom može hraniti samo toliko puta; vlada je već suočena s opadajućim prihodima i pobunom zbog poreza.

– Plaće se posvuda smanjuju. Nakon što su plaće u javnom sektoru smanjene za 30-60%, što znači da većina liječnika i učitelja radi za minimalnu nadnicu, MMF, vjeran svom tradicionalnom profilu ‘neprijatelja naroda’, traži slične rezove i u privatnom sektoru (ili barem u onom što je od njega ostalo), gdje većini radnika kasni isplata plaća (nekima mjesecima), ne otvaraju se radna mjesta i stvarne su plaće daleko ispod minimalne službene razine.

Loše je. Vrlo loše. Loše u smislu koji se obično spominje u slučaju rata ili prirodne katastrofe. Nemojte niti na čas pomisliti da se vas sve ovo ne tiče –  nije bitno živite li na periferiji ili u centru Europe, ovo je na ovaj ili onaj način budućnost koja vam se sprema. Grčka je poslužila kao kanarinac u rudniku za socijalnu Europu tijekom ove krize. Očerupana i jadna ptica otpočetka, mora se priznati, no svejedno pokazatelj pravca u kojem se stvari kreću u Europi. Bez obzira na to jesu li mjere štednje sustavno opravdane same po sebe (najvjerojatnije nisu), kanarinac polako ali sigurno krešti. Umire. Grčko društvo prima udarce koji će ga zauvijek promijeniti, te je na putu za koji ne zna kamo vodi, a na kojem se raspada. Stoga su naše samoubojice, nezbrinuti bolesnici, napuštena djeca, siromašna srednja klasa, beskućnici i gladni pokazatelj stvari koje se spremaju širom Europe. Ili se barem tako čini. Dobre su vijesti da se ovo društvo puno bolje nosi no što su to neki (uključujući i mene) predviđali. Pojavile su se mreže potpore širom Grčke; mnogi se solidariziraju s radnicima u industriji čelika (i to ne samo u Grčkoj) koji se već dva mjeseca bore za preživljavanje. Solidarnost s njima je snažna i postaje centralna točka otpora uništavanju našeg zajedničkog života.

Zanimljiva se stvar događa na političkoj razini – ‘neozbiljna’ ljevica jača. U nedavnoj anketi, utjecaj koji na birače imaju tri mainstream lijeve stranke iznosi od 37-41% ukoliko im se pridodaju glasovi manjih stranaka i Zelenih – broj koji je do sada neviđen i koji očito raste. No, teško da će to rezultirati sposobnom vladom –  komunisti sve ostale smatraju kapitalističkim potrčcima, neozbiljnima po pitanju sustavne promjene. Čini se da Demokratska ljevica, desna frakcija SYRIZA-e, radije raspravlja o suradnji s PASOK-om (pod uvjetom da PASOK preživi do izbora), nego s bilo kim drugim. No, pritisak javnosti čini čuda i još je moguće nadati se kako će Grčka biti prva koja će baciti odvijač u bankarsko-eurobirokratski stroj za promicanje mjera štednje. Naravno, sve pod pretpostavkom da će se trenutna koalicija socijalista, konzervativaca i krajnjih desničara pod vodstvom bivšeg zamjenika predsjednika ECB-a zbilja udostojiti održati izbore u bližoj budućnosti kako je bilo i obećano.

Budućnost ostaje nejasna. No, na ostalim je stanovnicima Europe hoće li reagirati prije no što dođu do razine očaja koju su Grci dosegli.