Plenum

Izvještaj sa 185. plenuma, 13. studenog 2012.

Na 185. plenumu održanom 13. studenog 2012. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Europska konferencija sindikata pozvala je na organiziranje štrajkova, prosvjeda i marševa solidarnosti protiv mjera štednje diljem Europe 14. studenoga 2012. U tjednu od 14. do 22. se također održava svjetski tjedan borbe protiv komercijalizacije školstva. Podnesen je izvještaj s radne grupe za pripremu blokade.

Na 185. plenumu održanom 13. studenog 2012. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

U petak u 16 sati u A-001 održat će se sastanak Programske sekcije KSFF-a na koji su svi pozvani.

Europska konferencija sindikata pozvala je na organiziranje štrajkova, prosvjeda i marševa solidarnosti protiv mjera štednje diljem Europe 14. studenoga 2012. U tjednu od 14. do 22. se također održava svjetski tjedan borbe protiv komercijalizacije školstva.

Podnesen je izvještaj s radne grupe za pripremu blokade. Izabrani su koordinatori nekoliko radnih grupa, za sada je najvažnija grupa za informiranje čiji je cilj upoznati što više studenata s borbom za besplatno obrazovanje i uključiti ih u buduće i aktualne projekte.

Na sastanku s dekanom u vezi plaćanja paralelnih studija dogovoreno je da se paralelni studiji ne plaćaju, odnosno plaća se temeljni studij po već dogovorenim uvjetima. Oni koji upisuju izvan nominalnog trajanja, plaćaju ECTS-ove koje ponovo upisuju, odluka je objavljena na web stranici fakulteta.

Na sastanku s dekanom u vezi korištenja Dvorane 7 ispostavilo se da dekan Boras inzistira da plenum svaki tjedan urudžbira molbu za korištenje dvorane. Plenum je izglasao da će dekanu poslati službeni dopis u kojemu se objašnjava zašto je njegova odluka o načinu na koji plenum može koristiti D7 neprihvatljiva s obzirom na to da su izglasani delegati na prethodnom sastanku s dekanom tražili da se Dvorana 7 na cijelu akademsku godinu službeno odobri Plenumu Filozofskog fakulteta na korištenje.

Nakon predstavljanja kandidata za ured studentskog pravobranitelja, plenum je prihvatio sve kandidature i izglasao svih 5 preostalih kandidata.

7. studenog u Dvorani 7 održala se otvorena sjednica Fakultetskog vijeća FFZG-a. Sjednici su prisustvovali Neven Budak, Milena Žic-Fuchs i dekan Boras (uz profesore i prodekane te studentske delegate). Prva točka dnevnog reda bila je pitanje vanjskih suradnika koji bi na Fakultetu izvodili kolegije Uvod u romski jezik i književnost 1 i 2 što je Vijeće prihvatilo. Druga točka bila je pitanje državne mature. Treba predložiti popis predmeta iz srednjih škola koji se odnosi na naše studijske grupe, odnosno za bodovanje pri upisu na Filozofski fakultet. Temeljni popis kolegija je prihvaćen.

Profesor Neven Budak govorio je o tijelu koje vodi premijer Milanović, a operativno tijelo za izvedbu strategije vodio bi on sam. Smjernice rada su objavljene na internetskoj stranici Ministarstva. Nakon njega je govorila profesorica Milena Žic- Fuchs uz prezentaciju o humanističkim znanostima u europskom kontekstu i projektu Obzor 2020.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Plenum će se održati u utorak, 20. studenog u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com..

18. studenoga 2012.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka