Poziv na regionalnu studentsku konferenciju “Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti”

Klub studenata komparativne književnosti „K.“ vas poziva na regionalnu studentsku konferenciju Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti koja će se održati od 28. studenog do 1. prosinca 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Detaljnije informacije možete naći u nastavku.



Poziv

Klub studenata komparativne književnosti „K.“ vas poziva na regionalnu studentsku konferenciju Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti koja će se održati od 28. studenog do 1. prosinca 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Na dosadašnjim smo konferencijama u Zagrebu i Beogradu započeli regionalno umrežavanje, uspostavili platformu za suradnju i pobliže sagledali specifične nacionalne pristupe izučavanju književnosti. Kao zaključak se nametnula ideja regije kao jedinstvenog kulturnog prostora koji traži propitivanje dosad prevladavajućeg nekritičkog uvoza i primjene zapadnoeuropskih i angloameričkih metodoloških pristupa i teorijskih okvira.

Međutim, kako bi regionalno zamišljena platforma za izučavanje književnosti uopće mogla funkcionirati, smatramo da je prije svega nužno izbjeći opasnost nepromišljenog poimanja regije kao monolitnog kulturnog prostora te u obzir uzeti u njoj prisutne asimetrične odnose i nerijetko jednosmjerna kretanja kulturnog kapitala. Sukladno tomu, kao širi metodološki okvir ove konferencije odredili smo sociološki pristup izučavanju književnosti.

Izlagači/ice trebaju prijaviti sažetke radova koji se bave sljedećim tematskim spektrima:

1) Struktura akademskog podučavanja književnosti

Budući da struktura studija književnosti definira sklop znanja jednog stručnjaka/inje i čini u najmanju ruku polazišnu točku daljnjeg proučavanja književnosti, nužno je promisliti proizvodnju znanja u određenom institucionalnom kontekstu te razlike između pojedinih nacionalnih studijskih programa. Uz to bi se izlagačice/i trebale kritički osvrnuti na (ne)zastupljenost pojedinih pristupa izučavanju književnosti, kao i na kriterije njihovog izbora.

2) Nacionalno proučavanje u regionalnom kontekstu

Regionalna je cirkulacija znanja, osim institucionalnim okvirima pojedinih nacionalnih komparatistika, određena jezičnim i kulturnim specifičnostima. S obzirom na strukturalno jači položaj određenih jezika unutar regije (BHS jezici), kretanja teorijskog diskursa, kao i tokovi književnih oblika i tema, ne odvijaju se jednako u svim smjerovima. Radovi ovog spektra bavili bi se detekcijom mehanizama koji usmjeravaju književnu i/ili znanstvenu razmjenu i utjecaje, kao i konkretnim fenomenima koji s obzirom na takve odnose moći (ne) uspijevaju zauzeti pozicije unutar regionalnog kulturnog polja.

Službeni jezici konferencije su bosanski, hrvatski, makedonski, slovenski i srpski jezik.

Rok za prijavu za sudjelovanje na konferenciji je 1. listopada, dok je rok za slanje sažetaka izlaganja 15. listopada. Kolegice/e čiji su radovi uvršteni u službeni program konferencije o tome će biti obaviještene/i tjedan dana nakon isteka roka za prijavu, dok će gotove radove biti dužne/i dostaviti do 15. studenog.

Obrasci za prijavu, kao i dodatne informacije, dostupni su na (http://kskk.ffzg.hr/?page_id=225), a ispunjene prijavnice potrebno je poslati na sociologijaknjizevnosti2014[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve