Poziv na regionalnu studentsku konferenciju “Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti”

Klub studenata komparativne književnosti „K.“ vas poziva na regionalnu studentsku konferenciju Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti koja će se održati od 28. studenog do 1. prosinca 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Detaljnije informacije možete naći u nastavku.



Poziv

Klub studenata komparativne književnosti „K.“ vas poziva na regionalnu studentsku konferenciju Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti koja će se održati od 28. studenog do 1. prosinca 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Na dosadašnjim smo konferencijama u Zagrebu i Beogradu započeli regionalno umrežavanje, uspostavili platformu za suradnju i pobliže sagledali specifične nacionalne pristupe izučavanju književnosti. Kao zaključak se nametnula ideja regije kao jedinstvenog kulturnog prostora koji traži propitivanje dosad prevladavajućeg nekritičkog uvoza i primjene zapadnoeuropskih i angloameričkih metodoloških pristupa i teorijskih okvira.

Međutim, kako bi regionalno zamišljena platforma za izučavanje književnosti uopće mogla funkcionirati, smatramo da je prije svega nužno izbjeći opasnost nepromišljenog poimanja regije kao monolitnog kulturnog prostora te u obzir uzeti u njoj prisutne asimetrične odnose i nerijetko jednosmjerna kretanja kulturnog kapitala. Sukladno tomu, kao širi metodološki okvir ove konferencije odredili smo sociološki pristup izučavanju književnosti.

Izlagači/ice trebaju prijaviti sažetke radova koji se bave sljedećim tematskim spektrima:

1) Struktura akademskog podučavanja književnosti

Budući da struktura studija književnosti definira sklop znanja jednog stručnjaka/inje i čini u najmanju ruku polazišnu točku daljnjeg proučavanja književnosti, nužno je promisliti proizvodnju znanja u određenom institucionalnom kontekstu te razlike između pojedinih nacionalnih studijskih programa. Uz to bi se izlagačice/i trebale kritički osvrnuti na (ne)zastupljenost pojedinih pristupa izučavanju književnosti, kao i na kriterije njihovog izbora.

2) Nacionalno proučavanje u regionalnom kontekstu

Regionalna je cirkulacija znanja, osim institucionalnim okvirima pojedinih nacionalnih komparatistika, određena jezičnim i kulturnim specifičnostima. S obzirom na strukturalno jači položaj određenih jezika unutar regije (BHS jezici), kretanja teorijskog diskursa, kao i tokovi književnih oblika i tema, ne odvijaju se jednako u svim smjerovima. Radovi ovog spektra bavili bi se detekcijom mehanizama koji usmjeravaju književnu i/ili znanstvenu razmjenu i utjecaje, kao i konkretnim fenomenima koji s obzirom na takve odnose moći (ne) uspijevaju zauzeti pozicije unutar regionalnog kulturnog polja.

Službeni jezici konferencije su bosanski, hrvatski, makedonski, slovenski i srpski jezik.

Rok za prijavu za sudjelovanje na konferenciji je 1. listopada, dok je rok za slanje sažetaka izlaganja 15. listopada. Kolegice/e čiji su radovi uvršteni u službeni program konferencije o tome će biti obaviještene/i tjedan dana nakon isteka roka za prijavu, dok će gotove radove biti dužne/i dostaviti do 15. studenog.

Obrasci za prijavu, kao i dodatne informacije, dostupni su na (http://kskk.ffzg.hr/?page_id=225), a ispunjene prijavnice potrebno je poslati na sociologijaknjizevnosti2014[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju "Od kraja hladnog rata revolucije nisu u modi, a velika većina muzeja, pa i muzealaca, nije zainteresirana za (pri)povijest(i) potlačenih. Upravo tada s našeg prostora nestaju svi Muzeji revolucije, a muzealci se gotovo unisono okreću identitetskim temama, posebice nacionalizmu koji kao ključna paradigma prožima nove stalne postave i privremene izložbene programe."
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.
  • 14. prosinca 2022. Ključne riječi: magični voluntarizam "Kada se ljudi suočavaju s prekarnim zaposlenjem, obavijestima o deložaciji, ili se bore da prehrane svoju djecu, uloga terapije razgovorom i vještina samopomoći znatno je oslabljena. (...) U konačnici, magični nas voluntarizam gura u zamku umanjivanja utjecaja materijalnog nezadovoljstva. Zanemarujući društvene uzroke i one vrste nedaća koje mogu biti endemske za živote ljudi iz radničke klase, nehotično doprinosimo depolitizaciji mentalnog zdravlja."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve