Prijave za program Mirovnih studija 2014./2015.

“Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?” Prenosimo poziv Centra za mirovne studije na prijave za upis u program Mirovnih studija za 2014./2015. godinu. Rok za prijavu traje do 12. listopada 2014. Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Mirovni studiji 2014-15. upisi do 12.10. 2014.


Mirovni studiji su program za nemirne građane – prostor za razumijevanje, analizu, kritičko propitivanje nasilja i sukoba u društvu. Program traje 240 sati, provodi se od listopada 2014. do lipnja 2015. u popodnevnim satima i vikendom. Prijave traju do 12. listopada.

Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?

Što s tim imaju: ljudska prava, suočavanje s prošlošću, izgradnja mira, ljudska sigurnost, migracije i izbjeglištvo, održivi razvoj, ekonomska nejednakost, radnička prava, feminizam, rodna ravnopravnost, antifašizam, religija?

Saznajte na Mirovnim studijima kroz 5 radnih modula:

(1) Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja (2) Ljudska prava: teorija i praksa, (3) Izgradnja mira, (4) Suzbijanje rasizma i ksenofobije, (5) Društvena solidarnost

Predavanja i radionice provode se utorkom i četvrtkom od 17 do 21 sati te jednu subotu mjesečno, od 10 – 17 sati, u Kući ljudskih prava, Selska 112c. Program traje od listopada 2014. do lipnja 2015.

Kako se prijaviti? Do 12. 10. predajte: 1) prijavnicu, 2) motivacijsko pismo i vaše viđenje (analizu) nekog od aktualnih društvenih problema (ukupno do dvije kartice teksta pošaljite na prijave[at]cms.hr. Detalji u priloženom obrascu, 3) dogovorite vrijeme intervjua (broj telefona: 01.482.00.94)

Participacija u troškovima programa iznosi 1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna (za studente, umirovljenike, nezaposlene). Pola navedenog iznosa može se odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Centra za mirovne studije. Neka vas participacija ne obeshrabri u prijavi.

Sudionici/e Mirovnih studija su nemirni građani koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde:

  • ako sustav u kojem živimo izaziva kod vas nemir i zabrinutost i želite u suradnji s drugima nešto promijeniti, dosadile su vam rasprave unutar vaša 4 zida o domaćoj i globalnoj nepravdi, neodrživom razvoju, agresivnim susjedima, nepravednim poslodavcima, neodgovornim političarima. Ako želite saznati što kaže teorija a što poduzimaju ljudi opredijeljeni za razvijanje alternativa i promjenu sustava.

  • imate barem 20 godina,

  • imate više od 30, 40 i 50 godina,

  • želite znati više o temama iz programa i to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini,

  • rado bi s drugima podijelili svoje strahove i kritike, a spremni ste čuti tuđe i zajednički tražiti rješenja,

  • možete izdvojiti vrijeme za program (do dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend mjesečno)

Program Mirovnih studija 2014-15. sastoji se od 250 sati radionica, predavanja, diskusija, javnih tribina, praktičnog rada, volontiranja.

Više o Mirovnim studijima.

Program 2014-2015: Moduli i kolegiji

Modul I: Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja

Temeljni pojmovi mirovnih studija
Razumijevanje i transformacija sukoba
Uvod u nenasilno djelovanje

Modul II: Ljudska prava

Vrijednosti ljudskih prava
Ljudska prava: teorija i praksa
Spol – Rod – Queer

Modul III: Izgradnja mira

Uvod u Izgradnju mira/Izgradnja mira odozdo
Suočavanje s prošlošću
Ljudska sigurnost

Modul IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

Postkolonijalizam i migracije
Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva

Modul V: Društvena solidarnost

Aktivističke prakse i društvena promjena
Globalizacija i održivi razvoj
Ekonomska nejednakost i radnička prava
Feminizam – politika – ekonomija, voditeljica

Više informacija o programu pogledajte u letku i programskoj brošuri

Ms programska brosura 14 15.pdf (476.6 KB)

Ms prijavni obrazac 14 15.doc (99 KB)

Letak mirovni studiji 2014 15.pdf (332.7 KB)





Vezani članci

  • 2. kolovoza 2020. Pobuna protiv laži opasnih po život Prosvjedi u Srbiji početkom srpnja bili su potaknuti nizom laži i manipulacija kojima je vlast pokušala prikriti katastrofalno upravljanje pandemijom koronavirusa. Učinivši si medvjeđu uslugu pobjedom na izborima na kojima je parlament ispražnjen od opozicije, Vučićeva ambicija da održi privid demokracije u državi kojom vlada autokratski dodatno je dovedena u pitanje uslijed žestoke represije policijskih snaga protiv heterogene mase ljudi koja je izašla na ulice da iskaže svoje nezadovoljstvo na jedini preostali način u Vučićevoj Srbiji.
  • 2. kolovoza 2020. „Zašto glumiš marksista?“ "Biti „kapital“ nije supstantivna kvaliteta. Društveni odnosi kapitalizma pretvaraju stroj u kapital, što on nikako nije sam po sebi. Primjerice, krušna peć u kooperativnoj pekari u Montreuilu nije kapital, zato što je ugrađena u kooperativne i nenadničke društvene odnose. Međutim, ista krušna peć u industrijskoj pekari postaje kapital. Ista krušna peć. Kapital na jednom mjestu, ne-kapital na drugom. Biti kapital nije supstantivno svojstvo stvari."
  • 31. srpnja 2020. Iza leđa korone: rad, kuća i vrijeme Višak vremena za dokolicu, prividno nataložen u kućanstvima tijekom pandemije korona virusa, zakriva diferencijaciju rada po klasnim, rodnim i rasnim linijama, što autorica razmatra na podlozi teorije socijalne reprodukcije. Uz intenzifikaciju kućanskog, javnog odnosno komodificiranog orodnjenog reproduktivnog rada, na pretpostavljeni stambeni prostor eksternaliziran je i dio proizvodnog rada, bez adresiranja svih njegovih materijalnih dimenzija i pojačano prekarne izvedbe, dok je istovremeno veliki broj radnica i radnika van kućanstava nastavio obavljati onaj rad koji je neophodan za svakodnevno namirivanje potreba društva.
  • 26. srpnja 2020. Liberali još uvijek misle da će utvrđivanje činjenica zaustaviti desnicu "Za današnje liberale, standardni pristup borbi protiv desnice provjera je činjenica koje iznosi. Međutim, konzervativci nisu natjecatelji u debati: vode političku borbu i usmjereni su na pobjedu. Utvrđivanje činjenica neće nas spasiti."
  • 26. srpnja 2020. Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji "Nova studija donosi „nedvosmislene indikatore“ da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, već da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je „vrijeme za pasivnost prošlo“."
  • 26. srpnja 2020. Službeno je – Steven Pinker priča gluposti "Kada Steven Pinker uporno tvrdi da se stanje u svijetu sve više poboljšava, dobar dio njegova argumenta temelji se na tvrdnjama o smanjenju globalnog siromaštva. Međutim, novi izvještaj UN-ova stručnjaka za temu siromaštva poništava navedeni argument, demonstrirajući kako je globalno siromaštvo ostalo gotovo nepromijenjeno tijekom posljednjih četrdeset godina."
  • 19. srpnja 2020. Kako je Heidegger postao glavni filozof ekstremne desnice? "U Njemačkoj je Heideggerova popularnost na ekstremnoj desnici povezana s načinima na koje njegova filozofija legitimizira regionalni environmentalizam, populizam i kulturni rasizam ekstremne desnice. Njegova vizija nacionalnog tubitka (Dasein), specifičnog kolektivnog bića utemeljenog na zajedničkom duhu, tradiciji i uronjenost u lokalno, pruža suvremenoj njemačkoj ekstremnoj desnici viziju bijelog identiteta koji ujedinjuje „narod“ i „elitu“ na temelju privrženosti lokalnom i „običnim ljudima“ te njegovu glorifikaciju putem rasijalizacije inferiornog kulturnog i religijskog „Drugog“."
  • 19. srpnja 2020. Izvještaj s 218. plenuma Filozofskog fakulteta + izjava za medije Na 218. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 13. srpnja, raspravljalo se o nepravilnostima u procesu izbora dekana FFZG-a i održavanju sjednice Senata na kojoj je valjalo odlučiti hoće li kandidatura većinski izglasanog profesora Jovanovića biti prihvaćena, o prirodi smjene dekanice Filozofskog Vesne Vlahović-Štetić i postavljanja o. d. dekana Miljenka Šimprage na čelo istog. Izglasane su tri točke (odbijanje razrješenja dekanice i postavljanja Šimprage za o. d. dekana, te umjesto njega potvrđivanje demokratski izabranog o. d. dekana Bagića), koje su usmjerene prema Senatu. Uspostavljene su radne grupe i najavljene daljnje akcije te širenje fronte.
  • 19. srpnja 2020. Ne možemo govoriti o rasizmu bez razumijevanja bjelačkosti "Bijeli životi već su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni znači pridati im dodatnu vrijednost, što nas opasno približava terenu bjelačke supremacije. To ne znači da su sve bijele osobe u zapadnim društvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica činjenice da su bijeli. Crni životi i dalje su obezvrjeđeni, a kako bismo došli do željene situacije u kojoj su svi životi (uistinu) bitni, prvo oni moraju ostvariti paritet tako što će postati bitni. Ovo uistinu nije toliko teško razumjeti, osim ako to odabirete ne razumjeti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve