Prijave za program Mirovnih studija 2014./2015.

“Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?” Prenosimo poziv Centra za mirovne studije na prijave za upis u program Mirovnih studija za 2014./2015. godinu. Rok za prijavu traje do 12. listopada 2014. Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Mirovni studiji 2014-15. upisi do 12.10. 2014.


Mirovni studiji su program za nemirne građane – prostor za razumijevanje, analizu, kritičko propitivanje nasilja i sukoba u društvu. Program traje 240 sati, provodi se od listopada 2014. do lipnja 2015. u popodnevnim satima i vikendom. Prijave traju do 12. listopada.

Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?

Što s tim imaju: ljudska prava, suočavanje s prošlošću, izgradnja mira, ljudska sigurnost, migracije i izbjeglištvo, održivi razvoj, ekonomska nejednakost, radnička prava, feminizam, rodna ravnopravnost, antifašizam, religija?

Saznajte na Mirovnim studijima kroz 5 radnih modula:

(1) Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja (2) Ljudska prava: teorija i praksa, (3) Izgradnja mira, (4) Suzbijanje rasizma i ksenofobije, (5) Društvena solidarnost

Predavanja i radionice provode se utorkom i četvrtkom od 17 do 21 sati te jednu subotu mjesečno, od 10 – 17 sati, u Kući ljudskih prava, Selska 112c. Program traje od listopada 2014. do lipnja 2015.

Kako se prijaviti? Do 12. 10. predajte: 1) prijavnicu, 2) motivacijsko pismo i vaše viđenje (analizu) nekog od aktualnih društvenih problema (ukupno do dvije kartice teksta pošaljite na prijave[at]cms.hr. Detalji u priloženom obrascu, 3) dogovorite vrijeme intervjua (broj telefona: 01.482.00.94)

Participacija u troškovima programa iznosi 1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna (za studente, umirovljenike, nezaposlene). Pola navedenog iznosa može se odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Centra za mirovne studije. Neka vas participacija ne obeshrabri u prijavi.

Sudionici/e Mirovnih studija su nemirni građani koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde:

  • ako sustav u kojem živimo izaziva kod vas nemir i zabrinutost i želite u suradnji s drugima nešto promijeniti, dosadile su vam rasprave unutar vaša 4 zida o domaćoj i globalnoj nepravdi, neodrživom razvoju, agresivnim susjedima, nepravednim poslodavcima, neodgovornim političarima. Ako želite saznati što kaže teorija a što poduzimaju ljudi opredijeljeni za razvijanje alternativa i promjenu sustava.

  • imate barem 20 godina,

  • imate više od 30, 40 i 50 godina,

  • želite znati više o temama iz programa i to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini,

  • rado bi s drugima podijelili svoje strahove i kritike, a spremni ste čuti tuđe i zajednički tražiti rješenja,

  • možete izdvojiti vrijeme za program (do dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend mjesečno)

Program Mirovnih studija 2014-15. sastoji se od 250 sati radionica, predavanja, diskusija, javnih tribina, praktičnog rada, volontiranja.

Više o Mirovnim studijima.

Program 2014-2015: Moduli i kolegiji

Modul I: Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja

Temeljni pojmovi mirovnih studija
Razumijevanje i transformacija sukoba
Uvod u nenasilno djelovanje

Modul II: Ljudska prava

Vrijednosti ljudskih prava
Ljudska prava: teorija i praksa
Spol – Rod – Queer

Modul III: Izgradnja mira

Uvod u Izgradnju mira/Izgradnja mira odozdo
Suočavanje s prošlošću
Ljudska sigurnost

Modul IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

Postkolonijalizam i migracije
Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva

Modul V: Društvena solidarnost

Aktivističke prakse i društvena promjena
Globalizacija i održivi razvoj
Ekonomska nejednakost i radnička prava
Feminizam – politika – ekonomija, voditeljica

Više informacija o programu pogledajte u letku i programskoj brošuri

Ms programska brosura 14 15.pdf (476.6 KB)

Ms prijavni obrazac 14 15.doc (99 KB)

Letak mirovni studiji 2014 15.pdf (332.7 KB)





Vezani članci

  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi Povodom četrdesetogodišnjice Krležine smrti, specijalno izdanje Jutarnjeg lista donosi intervju s Igorom Mandićem, koji ikonoklastički prebire po Krležinom liku i djelu još od zbirke Zbogom, dragi Krleža iz 1988. godine. Mandić denuncira Krležu upisujući mu ideološko inzistiranje na vulgarnoj koncepciji društveno angažirane uloge književnosti. Time se pridružuje „antitotalitarnim“ moralističkim čitanjima koja, zakrivena tobožnjom književnom ekspertizom, manje govore o književnosti, a više o perspektivama liberalne inteligencije.
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim Demontirajući mitove liberalnog pristupa umjetnosti, Katja Praznik u svojoj knjizi Art Work: Invisible Labour and the Legacy of Yugoslav Socialism mapira kulturno-umjetničku povijest socijalističke Jugoslavije iz vizure koja umjetnost prije svega promišlja kao područje rada. Kulturno-umjetnička proizvodnja u prvoj se dekadi u većoj mjeri odvija pod okriljem centralizirane države, potom kroz dvije dekade u decentraliziranom smjeru, a od 1970-ih se sve više liberalizira. Umjetnici_e radnici_e postaju socijalistički_e poduzetnici_e ─ sve prekarniji_e i sve manje zaposleni_e ─ a umjetnost se iz područja rada i društvene kulture seli u mitski univerzum individualiziranog stvaranja i slobode: barem za one koji si tu slobodu mogu priuštiti. U tom rastakanju socijalističkog modela kulture nemalu ulogu imala je i tzv. alternativna scena, koja je iz vlastitih srednjoklasnih ukotvljenosti zdušno prihvaćala liberalne kulturne reforme.
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu“ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.
  • 19. prosinca 2021. Prilog razvijanju konceptualnih okvira rada njege Nakon utemeljujućih debata o socijalnoj reprodukciji, o razlikama između unitarnih i višesistemskih teorija i o nadnicama za kućni rad tijekom 1970-ih, od 1990-ih se u okvirima feminističke ekonomije teorijski utemeljuje i jedna specifična vrsta socijalno-reproduktivnog rada: rad njege. Dakako, geopolitička, povijesna i međunarodna podjela rada reprodukcije, odnosno globalni lanci njege, iziskuju analitičko nijansiranje razlika u zemljama kapitalističkog centra (gdje se rad skrbi poglavito delegira na jeftinu migrantsku i ne-bijelu radnu snagu), u socijalističkim državama (gdje je umnogome državno podruštvljen) i u zemljama globalnog Juga (gdje se socijalno-reproduktivni aranžmani oslanjaju na šire obitelji, zajednice, civilni sektor i neformalni sektor rada). Složenija konceptualizacija rada njege dolazi i iz feminističkih istraživanja socijalnih politika, te kroz konceptualne alatke dijamanata njege i ukupne društvene organizacije rada.
  • 16. prosinca 2021. Romski feminizam: od rodno-ravnopravnog preko intersekcionalnog prema socijalno-reproduktivnom pogledu (3. dio) Nakon analize elemenata rodno-ravnopravne i intersekcionalne optike, posljednji dio triptiha o romskom feminizmu donosi prikaz optike teorije socijalne reprodukcije, koja se ovdje razmatra kao analitički i politički najpotentniji okvir za promišljanje položaja Romkinja, a u sprezi s marksističkim razumijevanjem složenih odnosa rada: i proizvodnog (prije svega kroz ukotvljenost u neformalnu sferu rada) i reproduktivnog (kroz marginalizirana domaćinstva u kojima se socijalno reproducira rasijalizirana radna snaga). Pokazuje se kako je najveći broj Romkinja ne samo dio rasijalizirane, etnicizirane i orodnjene radničke klase, već je njihov položaj zapravo potpuno uključen u kapitalizam. Utoliko su i zagovaranja politike inkluzije promašena, a socijalno-reproduktivni pogled naznačuje jedinu revolucionarnu putanju: antikapitalističku.
  • 13. prosinca 2021. Neoliberalna država globalnog Juga (2): bliži li se kraj autoritarnog neoliberalizma? "Indija i Turska su jedine dvije velike države globalnog Juga u kojima je kulturni nacionalizam ostvario pobjedu nad sekularizmom i uspostavio kontinuiranu vlast. Međutim, oba primjera pokazuju da kulturni nacionalizam ulazi u svoju autoritarnu fazu, koju u slučaju Indije neki autori_ce nazivaju i fašističkom. U trenutnim geopolitičkim okolnostima u kojima ove dvije države imaju bitnu ulogu, razvoj ovakvih tendencija poziva na oprez, a istovremeno zlokobno potvrđuje tezu da formalno demokratske institucije nisu dovoljne da bi spriječile razvoj autoritarnih političkih oblika vlasti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve