13. izdanje časopisa „k.“: Radnička kultura i književnost

“Uredništvo 13. broja studentskog časopisa za književnu i kulturalnu teoriju „k.“ objavljuje javni natječaj za radove. Temat 13. broja glasi „Radnička kultura i književnost“. Sam temat je postavljen maksimalno široko. On podrazumijeva reprezentaciju radničke klase u kulturnim proizvodima (književnost, film …), književnost koja je pisana direktno od strane pripadnika radničke klase, infrastrukturu koja podržava ili stimulira proizvodnju književnosti ili drugih kulturnih proizvoda koji prikazuju ili su pisani od strane pripadnika radničke klase, trendove konzumacije kulturnih proizvoda (posebno književnosti) od strane pripadnika radničke klase na nekom području ili vremenu, teorije koje pokušavaju definirati što je to radnička književnost ili radnička kultura, radnička književnost ili kultura u sklopu ideologije ili strategija nekih političkih entiteta itd.” Rok za slanje radova je 1.6.2015., a više o natječaju pročitajte u nastavku.


Časopis za književnu i kulturalnu teoriju „k.“

Poziv za radove


Uredništvo 13. broja studentskog časopisa za književnu i kulturalnu teoriju „k.“ objavljuje javni natječaj za radove. Temat 13. broja glasi „Radnička kultura i književnost“. Sam temat je postavljen maksimalno široko. On podrazumijeva reprezentaciju radničke klase u kulturnim proizvodima (književnost, film …), književnost koja je pisana direktno od strane pripadnika radničke klase, infrastrukturu koja podržava ili stimulira proizvodnju književnosti ili drugih kulturnih proizvoda koji prikazuju ili su pisani od strane pripadnika radničke klase, trendove konzumacije kulturnih proizvoda (posebno književnosti) od strane pripadnika radničke klase na nekom području ili vremenu, teorije koje pokušavaju definirati što je to radnička književnost ili radnička kultura, radnička književnost ili kultura u sklopu ideologije ili strategija nekih političkih entiteta itd, itd. Dakle, bilo kakve analize koje uključuju radničku klasu i umjetničke proizvode potpadaju pod naše zanimanje.

Jedan od podtemata u prijevodnom bloku zasigurno će biti i fenomen tzv. freeter književnosti u Japanu ili, kako se još naziva, japanske neoproleterske književnosti. Radi se o fenomenu koji nastaje u 90-im godinama i traje do danas, a koji je indirektna posljedica proboja neoliberalnih mjera u japansku ekonomiju i politiku. Dakle, radi se o književnom žanru koji nastaje ruku pod ruku s novim japanskim prekarijatom ili tzv. freeters. Također će se naći i prijevodni podtemat o radničkoj klasi i književnosti u Vajmarskoj Njemačkoj. Tu se primarno diskutira o pitanju kulturnog nasljeđa, odnosno je li radničkoj klasi potrebna neka njezina autohtona umjetnost ili je potrebno ili nužno nastavljati gajiti buržoaske kulturne tekovine. Također se diskutira o raznim sovjetskim uvozima u tadašnju Njemačku, poput radničkog korespondencijskog pokreta, i o mnogim specifičnim književnim i kulturnim fenomenima koji se razvijaju među i oko pripadnika njemačke radničke klase.

Posebno pozivamo studente humanističkih ili srodnih društvenih znanosti s područja zemalja bivše Jugoslavije da se odazovu svojim radovima. Tražimo radove koji nisu prethodno objavljivani.

Svoje radove i sve ostale upite možete poslati na našu e-mail adresu:

k.casopis@gmail.com

Rok za slanje radova: 1.6.2015.



Fotografija je preuzeta s Facebook stranice časopisa i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve