Izjava Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu za javnost i medije

Na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. dekanov pokušaj onemogućavanja otvorene rasprave izazvao je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su većinski demonstrativno napustili sjednicu pokazavši da neće pristati na nedemokratske standarde koje se pokušava nametnuti. Plenum Filozofskog fakulteta izglasao je nepovjerenje Upravi fakulteta zbog cenzure te nepoštivanja zakona i propisa.

Transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Foto: IJ)

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu 20. travnja 2016. izglasao je nepovjerenje Upravi Filozofskog fakulteta na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem zbog cenzure, prisvajanja ovlasti koje mu ne pripadaju te nepoštivanja zakona i propisa.

Smatramo da je svrha uprave jednog fakulteta, pa tako i Uprave FF-a, u potpunosti štititi i raditi u interesu studenata, profesora i znanstvenog djelovanja uopće, te da je svrha postojanja fakulteta i svih ostalih obrazovnih institucija razvijanje progresivnih društvenih snaga.

Ova odluka nije došla iznenada, već je posljedica dugotrajnih ignoriranja studentskih zahtjeva i postupanja protivno volji i interesima studenata, ali i čitavog fakulteta. Uprava dekana Vlatka Previšića je na krajnje nedemokratski način uzela sebi za pravo arbitrarno i selektivno odlučivati o dostupnosti materijala koji će biti priloženi članovima Fakultetskog vijeća te opstruirati korištenje službenih unutarfakultetskih komunikacijskih kanala (službene mejling-liste i web-stranice fakulteta) čime je onemogućila normalno funkcioniranje Fakulteta u cijelosti i bacila ljagu na inače demokratsku instituciju otvorenu svima, koja brižno njeguje slobodnu misao, demokratičnost i transparentnost.

U kojoj mjeri se ova Uprava oglušila na zahtjeve i volju studenata jasno nam govori činjenica da molba studentskih predstavnika za provođenje istraživanja mnijenja studenata o prijedlogu ugovora s Katoličkom bogoslovnim fakultetom u obliku dvopredmetnih studijskih programa, koju su samoinicijativno pokrenuli i organizirali, dekan do današnjeg dana nije odobrio. Paradoksalno, dekan uporno u javnim istupima, ali i na sastancima fakultetskih tijela, besramno tvrdi da se ugovoru s Katoličkim bogoslovnim fakultetom protivi skupina studenata izmanipulirana interesima pojedinaca pri čemu ga istraživanje u skladu s dobrom metodološkom praksom znanstvenih istraživanja previše ne zanima.

Svoje pravo lice Uprava je pokazala na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. kad je svim snagama pokušavala onemogućiti otvorenu raspravu o vlastitim zabrinjavajućim perfidnim postupcima kojima se već mjesecima služi, a sve s ciljem da zadovolji nepresušne apetite vladajućih elita na štetu studenata i radnika vlastitog fakulteta. Takvo postupanje prema studentima i radnicima fakulteta izazvalo je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su današnjim demonstrativnim napuštanjem sjednice pokazali da ova institucija neće nikada pristati na nedemokratske standarde koje dekan pokušava nametnuti kao općeprihvaćen princip djelovanja fakultetskih tijela.

Krajnje je vrijeme da se svi navedeni postupci trenutne Uprave fakulteta podvrgnu ozbiljnom razmatranju i da se u skladu s time odluči je li došlo vrijeme za promjenu na čelu Fakulteta. Plenum apelira na sve studente i radnike Fakulteta, ali i zainteresirane građane, da se odazovu na sljedeći plenum gdje će se, u suprotnosti s navedenom nedemokratskom praksom dekana, provesti otvorena i demokratska rasprava o navedenom pitanju.

Obrazovanje NIJE na prodaju!

Jedan svijet, jedna borba!

Plenum Filozofskog fakulteta

21. travnja 2016.

Vezani članci

  • 26. rujna 2022. Djelomično automatizirani platformski kapitalizam Dok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
  • 19. rujna 2022. Što je društveno potrebno radno vrijeme? "Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
  • 10. rujna 2022. Populisti ne integriraju mase u političke procese Čitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.
  • 8. rujna 2022. Kapitalistička laž o recikliranju "Do danas je samo 10 posto plastike u svijetu reciklirano. Plastika koja završi u kantama za recikliranje već se trideset godina naprosto premješta po cijelom svijetu, prodaje u zemlje poput Kine ili Indonezije, koje jednako tako ne uspijevaju reciklirati ovaj materijal, koji se zato prodaje dalje. Plastika se na kraju baca na odlagališta otpada ili u ocean, gdje postoje prave planine plastike koje sežu sve do najvećih dubina, a pronađena je i u uzorcima ljudske krvi te plućnog tkiva."
  • 24. kolovoza 2022. Dekoloniziranje čovječanstva "Prema Mbembeu, „uspon u čovječanstvo može biti samo rezultat borbe: borbe za život“, koja se sastoji od uzdizanja iz dubina „izuzetno sterilnog i sušnog područja“ koje je Fanon nazvao rasom, ili zonom nepostojanja. „Izaći iz ovih sterilnih i sušnih područja postojanja prije svega znači izaći izvan ograde rase – zamke u kojoj pogled i moć Drugoga nastoje zatvoriti subjekt“, inzistira Mbembe. Iako zadatak dekolonizacije jest „rušenje granica u svijetu“, rasa je ograda koju treba otvoriti i u konačnici iskorijeniti: „rušenje granica u svijetu pretpostavlja aboliciju rase“."
  • 19. kolovoza 2022. Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi "U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."
  • 24. srpnja 2022. Radnički ponos u Sindikatu pomorskih kuhara i stjuarda "Desetljećima prije modernog LGBTQ+ pokreta, mali, ali militantni sindikat pomorskih radnika na Zapadnoj obali s autanim gej članovima i vođama skovao je slogan koji povezuje diskriminaciju gej muškaraca, rasnu diskriminaciju i hajku na ljevičare. Tijekom većeg dijela perioda od dva desetljeća, Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda borio se protiv diskriminacije na brodovima na kojima su radili njegovi članovi i šire u društvu, sve dok ga nisu slomile iste korporativne i vladine snage koje su pokušale uništiti Ujedinjene sindikate energetike SAD-a tijekom Hladnog rata."
  • 19. srpnja 2022. Kako kapitalizam ubija romantiku Kapitalistički uvjeti igraju veliku ulogu u našim ljubavnim, prijateljskim i drugim intimnim vezama. Nekoliko istraživanja u Britaniji pokazalo je kako je glavna sfera oko koje se vrte partnerski problemi – novac. Financijski stres i prekomjerni rad ujedno su i ograničenja zbog kojih mnogi ne mogu napustiti nasilne i neispunjavajuće veze. I dok terapije mogu samo olakšati neke nedaće u vezama, brojne probleme koji stvaraju društveni pritisci nijedna terapija ne rješava. Dok se rješenja ovakvih problema u datom kontekstu svode na „više vremena i više novca“, oslobođenje seksualnosti i održavanje veza mogu svoj potencijal izraziti samo u nekom drugačijem društvu koje je usmjereno na potrebe ljudi.
  • 15. srpnja 2022. Gig ekonomija osiromašuje radnice i radnike "Dok takozvane gig-kompanije hvale prednosti fleksibilnih radnih aranžmana koji njihovu radnu snagu klasificiraju kao nezavisne izvođače, a ne kao zaposlenike, anketa pokazuje da je ta radna snaga pretrpjela znatno veće ekonomske teškoće od svojih W-2 parnjaka u niskoplaćenim poslovima u uslužnom sektoru. Lišeni radnih standarda koji dolaze sa statusom zaposlenika, kao što su zaštita nadnice i radnog vremena, zakoni protiv diskriminacije, naknade radnicima, zdravstvene i sigurnosne zaštite, naknade za nezaposlene i pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje, mnogi gig radnici ne uspijevaju spojiti kraj s krajem."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve