Izvještaj s 205. plenuma Filozofskog fakulteta

Na 205. plenumu FFZG-a, koji se održao 20. travnja 2016. raspravljalo se o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca, zatim o pravnim aspektima slučaja prodekanice Galić, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću, o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu te o potpori radnicima za Praznik rada.

Izrada transparenta grupe za mini-akcije (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Na početku su pročitane obavijesti i jedna od pristiglih podrški. Podrške se mogu naći na Facebook stranici plenuma i inicijative i sindikata Akademska solidarnost.

Prije rasprave o točkama dnevnog reda radne grupe podnijele su svoje izvještaje. Medijska radna grupa izvijestila je da je napisala odgovor upravi odmah nakon plenuma i izvještaj s plenuma. Napravila je novu Skriptu u koju je ušlo i nekoliko autorskih tekstova potpisanih inicijalima. Radna grupa za mini-akcije napravila je još jedan transparent i stavila ga na pročelje Fakulteta. Od 19. travnja svaki dan se u 11:55 pušta 5 minuta flamenco za potporu prodekanici Galić. Plenum je prihvatio prijedlog da se akcija Špalir etičke interpelacije odgodi do Vijeća kad će se raspravljati i o ugovorima, a da se prije ovoga Vijeća iskaže podrška prodekanici Galić. Radna grupa za vanjsku suradnju pomogla je članovima Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji tribine Sekularnost i obrazovanje u Hrvatskoj. Radna grupa za unutarnju koordinaciju uspostavila je kanal sa studentskim predstavnicima koji će izraditi anketu o ugovorima s drugim sastavnicama. Radna grupa za procjenu situacije predložila je strategiju neprimanja financijske pomoći od političkih stranaka. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma pripremila je dnevni red i organizirala plenum, a naglašeno je da se prijedlozi za točke dnevnog reda mogu slati do sat vremena prije plenuma. Plenum je prihvatio izvještaje radnih grupa.

Plenum je raspravio o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca. Naime, novinar je objavio kadrove s plenuma u jednome intervjuu, a dogovoreno je da će snimke biti korištene isključivo za dokumentarac i da neće biti objavljene za vrijeme trajanja borbe ni bez autorizacije plenuma. Novinar se ispričao, a plenum je izglasao da je protiv zabrane snimanja.

Sudionica je plenumu ukratko predstavila pravnu borbu prodekanice Galić. Navela je sve instance kojima su podnesene žalbe, a koje se još nisu očitovale: Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Saborskom odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pučkoj pravobraniteljici za diskriminaciju u području rada te Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Od rektora se traži da provede provede nadzor nad radom dekana i da obustavi suspenziju prodekanice Galić koja nije utemeljena na pravnim propisima. Prodekanici je uskraćen rad iako suspenzija stupa na snagu tek kada ju potvrdi Vijeće. U raspravi se točka povezala sa sljedećom točkom dnevnog reda, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću. Opisani su oblici cenzure na koje su naišli studentski predstavnici koji su urudžbirali zahtjeve za uključivanjem studentskih stavova o ugovoru s KBF-om na dnevni red Vijeća. Spomenuta je kontrola protoka informacija na fakultetskoj mailing listi te ignoriranje studentskih i profesorskih molbi za objavljivanje na toj listi, što je između ostalog rezultiralo propuštanjem rokova za prijavu na pojedine natječaje.

Plenum je izglasao nepovjerenje upravi Fakulteta zbog cenzure i sumnje na nepoštivanje Statuta.

Plenum je dao naputke studentskim predstavnicima da na Vijeću traže tajno glasanje o razrješenju prof. Galić, raspravu o smjenama i imenovanjima novih prodekana te odvojeno glasanje o pojedinačnim smjenama i imenovanjima prodekana.

Plenum je raspravljao o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Postavilo se pitanje zašto je Pravilnik išao u žurni postupak. Spomenute su primjedbe koje je podnio Prirodoslovno-matematički fakultet i sazvana je radna grupa za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 u A-001 na Filozofskom fakultetu.

Plenum je odlučio da daje podršku radnicima u borbi za svoja prava povodom Praznika rada. Odlučeno je da problematiku oko klerikalizacije treba proširiti na društvenu razinu. Samim time što se okupljamo dajemo primjer kako se treba okupljati i boriti za svoja prava i na radnom mjestu.

Pod točkom razno, sudionici plenuma pozvani su na obilježavanje Dana planeta Zemlje uz neko od cjelodnevnih predavanja u organizaciji Kluba studenata Filozofskog fakulteta.

Blagajnik je dao izvještaj blagajne. Određeno je vrijeme sljedećeg plenuma. Izabrani su moderatori i zapisničar. Plenum je zaključen u 23:50.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu u 20 h u D7 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Termini sastanka radnih grupa:

– RG za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 h

– RG za tehnička pitanja plenuma u srijedu u 18 h

– RG za program u četvrtak u 18 h

(ostali termini sastanaka radnih grupa bit će objavljeni na plenumskim komunikacijskim kanalima)

Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi "Na gotovo dvjesto pedeset strana gustog materijala, književnost kao praksa pisanja jedva da se i spominje. Umjesto toga (o) piscu se sudi s obzirom na to u kojoj je mjeri politički djelovao u skladu ili (pretežito) usuprot načelima koje liberalna inteligencija drži transcendentnim. Takvo je analitičko polazište posve legitimno, no ono ne treba auru književnog znalca, koju Mandić sveudilj potura, pridodavši na samom kraju i popis svojih književnih recenzija, valjda kao dokaz vlastite ekspertize."
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim "U širokom luku od avangardnih preko neoavangardnih do alternativnih umjetničkih praksi, kojim autorica ocrtava dinamični odnos institucije umjetnosti i socijalizma, historijska je ironija da je upravo alternativna scena postala rodno mjesto prekarnih radnih uvjeta. Jugoslavenska socijalistička institucija umjetnosti tako je napravila puni krug – od integracije umjetnika u društvenu podjelu rada do umjetnika-poduzetnika suvremenog neoliberalnog tipa. U sjajnoj analizi Katje Praznik ona se pred nama rastvara kao iznimno zanimljiv analitički predmet, upravo zato što nam dokazuje kako u momentu krize poduzetnički model nije bio rješenje."
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu‟ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.
  • 19. prosinca 2021. Prilog razvijanju konceptualnih okvira rada njege Nakon utemeljujućih debata o socijalnoj reprodukciji, o razlikama između unitarnih i višesistemskih teorija i o nadnicama za kućni rad tijekom 1970-ih, od 1990-ih se u okvirima feminističke ekonomije teorijski utemeljuje i jedna specifična vrsta socijalno-reproduktivnog rada: rad njege. Dakako, geopolitička, povijesna i međunarodna podjela rada reprodukcije, odnosno globalni lanci njege, iziskuju analitičko nijansiranje razlika u zemljama kapitalističkog centra (gdje se rad skrbi poglavito delegira na jeftinu migrantsku i ne-bijelu radnu snagu), u socijalističkim državama (gdje je umnogome državno podruštvljen) i u zemljama globalnog Juga (gdje se socijalno-reproduktivni aranžmani oslanjaju na šire obitelji, zajednice, civilni sektor i neformalni sektor rada). Složenija konceptualizacija rada njege dolazi i iz feminističkih istraživanja socijalnih politika, te kroz konceptualne alatke dijamanata njege i ukupne društvene organizacije rada.
  • 16. prosinca 2021. Romski feminizam: od rodno-ravnopravnog preko intersekcionalnog prema socijalno-reproduktivnom pogledu (3. dio) Nakon analize elemenata rodno-ravnopravne i intersekcionalne optike, posljednji dio triptiha o romskom feminizmu donosi prikaz optike teorije socijalne reprodukcije, koja se ovdje razmatra kao analitički i politički najpotentniji okvir za promišljanje položaja Romkinja, a u sprezi s marksističkim razumijevanjem složenih odnosa rada: i proizvodnog (prije svega kroz ukotvljenost u neformalnu sferu rada) i reproduktivnog (kroz marginalizirana domaćinstva u kojima se socijalno reproducira rasijalizirana radna snaga). Pokazuje se kako je najveći broj Romkinja ne samo dio rasijalizirane, etnicizirane i orodnjene radničke klase, već je njihov položaj zapravo potpuno uključen u kapitalizam. Utoliko su i zagovaranja politike inkluzije promašena, a socijalno-reproduktivni pogled naznačuje jedinu revolucionarnu putanju: antikapitalističku.
  • 13. prosinca 2021. Neoliberalna država globalnog Juga (2): bliži li se kraj autoritarnog neoliberalizma? "Indija i Turska su jedine dvije velike države globalnog Juga u kojima je kulturni nacionalizam ostvario pobjedu nad sekularizmom i uspostavio kontinuiranu vlast. Međutim, oba primjera pokazuju da kulturni nacionalizam ulazi u svoju autoritarnu fazu, koju u slučaju Indije neki autori_ce nazivaju i fašističkom. U trenutnim geopolitičkim okolnostima u kojima ove dvije države imaju bitnu ulogu, razvoj ovakvih tendencija poziva na oprez, a istovremeno zlokobno potvrđuje tezu da formalno demokratske institucije nisu dovoljne da bi spriječile razvoj autoritarnih političkih oblika vlasti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve