Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac.

Prema istraživanjima, federalna pomoć u obliku injekcije gotovinskih sredstava i proširenja prava na pristup osiguranju za nezaposlene tijekom pandemije dovele su do 2,3-postotnog opadanja siromaštva u SAD-u. Iako se radi o privremenim i ograničenim intervencijama, smjer u borbi protiv siromaštva je ispravan – redistribucija bogatstva prema onima koji imaju najmanje.

CARES Act, odredba o uspostavljanju paketa pomoći u iznosu od 2,2 bilijuna dolara za američke radnice i radnike, mala poduzeća i industrije pogođene ekonomskim nemirom uzrokovanim pandemijom korona virusa, Bijela kuća, Washington D.C., 27. ožujka 2020. (foto: Shealah Craighead, izvor: The White House @ Flickr)
Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva opala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave u tom smjeru, no to se ne događa – pristup SAD-a socijalnoj skrbi pogrešan je i okrutan.



Iako je iznenadna federalna injekcija gotovinskih sredstava kao odgovor na korona virus neadekvatna i samo privremeno rješenje, nezanemarivo je utjecala na milijune života.
 
Tako stoji u novom istraživanju o utjecaju državne pomoći koje su proveli istraživački timovi sa Sveučilišta Columbia, Sveučilišta u Chicagu i Sveučilišta Notre Dame, čiji nalazi nude snažne dokaze da je federalna pomoć uspješno zaštitila brojne obitelji s niskim prihodima koje su se našle u rizičnoj situaciji uslijed porasta nezaposlenosti i nezabilježenih ekonomskih previranja.
 
Potaknut krizom korona virusa, Kongres je odobrio niz mjera čija je svrha bila otupjeti utjecaj masovnih otkaza i pružiti gotovinsko olakšanje onima koji su ostali bez posla. Među njima su bile jednokratne isplate do 1200 dolara pojedincima i pojedinkama uz provjeru imovinskog stanja, 2400 dolara vjenčanim parovima bez uzdržavanih osoba, te značajna ekstenzija prava na pristup osiguranju za nezaposlene. Ove mjere nisu lišene nemalog broja problema, jer dolaze s ograničenim rokom trajanja i opterećene su stalnim kašnjenjima u dopiranju do svojih korisnika_ca, dok mjere koje bi pomogle migrantima bez dokumenata uopće ne postoje.
 
Ipak, iz istraživanja je kristalno jasno da dosad nezabilježeno proširenje federalne pomoći nije samo spriječilo katastrofalni porast siromaštva, već je mnogim radnicama i radnicima osiguralo veći dohodak od onog koji bi primili da su zadržali svoj posao. Autori Chicago/Notre Dame istraživanja po tom su pitanju nedvosmisleni:
Naši rezultati pokazuju da je državna intervencija usred pandemije više nego kompenzirala nagli pad prihoda onih pojedinaca i pojedinki i obitelji u kojima su prihodi već bili niski (…) ukupni pad siromaštva u travnju i svibnju može se pripisati jednokratnim čekovima poticaja koje je federalna vlada odaslala tijekom tih mjeseci, kao i smanjenju uvjeta za primanje osiguranja i beneficija za nezaposlene.
Oslanjajući se na podatke iz popisa stanovništva, studija pokazuje da je siromaštvo opalo za neka 2,3 postotna boda, „s 10,9 posto u mjesecima koji su prethodili pandemiji Covida-19 (siječanj i veljača) na 8,6 posto u dva protekla mjeseca (travanj i svibanj).“ Povežemo li je s istraživanjem iz svibnja, prema kojem oko dvije trećine nezaposlenih radnica i radnika ima pravo primiti svotu novca koja zapravo premašuje njihova uobičajena primanja, studija nam nudi dovoljno dokaza da pristup koji se općenito koristi u američkom sustavu socijalne skrbi ima manje veze s ublažavanjem siromaštva, a više s prisilom ljudi da obavljaju degradirajuće, loše plaćene poslove.
 
Dakle, ako ste uistinu ozbiljni u namjeri da smanjite siromaštvo, najočitija i najučinkovitija dostupna metoda i dalje je redistribucija bogatstva prema onima koji imaju najmanje. Američki hegemonijski stav prema socijalnoj skrbi, prošaran neodikenzijanskom logikom moralne pustoši i osobne odgovornosti, još uvijek inzistira da su najbolje mjere protiv siromaštva one koje su osmišljene tako da usade dobru radnu etiku i potaknu individualno samopoboljšanje. Zaposlite se, radite naporno, pohađajte školu, naučite kodirati – tako barem glasi ta logika. I dok siromaštvo možda može biti podvedeno pod moralna pitanja, teško bismo mogli reći da je i moralni prekršaj, a paternalizam socijalne skrbi nikada neće biti rješenje materijalne depriviranosti koja toliki broj ljudi nepotrebno lišava pristojnog i dostojanstvenog života.
 
Želite se boriti protiv siromaštva? To je barem poprilično jednostavno – dajte siromašnima više novca.






Vezani članci

  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve