Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac.

"Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."

CARES Act, odredba o uspostavljanju paketa pomoći u iznosu od 2,2 bilijuna dolara za američke radnice i radnike, mala poduzeća i industrije pogođene ekonomskim nemirom uzrokovanim pandemijom korona virusa, Bijela kuća, Washington D.C., 27. ožujka 2020. (foto: Shealah Craighead, izvor: The White House @ Flickr)
Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan.



Iako iznenadna federalna injekcija gotovine kao odgovor na korona virus nije adekvatna i tek je privremeno rješenje, nezanemarivo je utjecala na milijune života.
 
Tako stoji u novom istraživanju o utjecaju državne pomoći koje su proveli istraživački timovi sa Sveučilišta Columbia, Sveučilišta u Chicagu i Sveučilišta Notre Dame, čiji nalazi nude snažne dokaze da je federalna pomoć uspješno zaštitila mnoge obitelji s niskim prihodima koje su se našle u rizičnoj situaciji usred porasta nezaposlenosti i nezabilježenih ekonomskih previranja.
 
Potaknut krizom korona virusa, Kongres je odobrio niz mjera čija je svrha bila otupjeti utjecaj masovnih otkaza i pružiti gotovinsko olakšanje onima koji su ostali bez posla. Među njima su bile jednokratne isplate uz provjeru imovinskog stanja do 1200 dolata pojedincima i pojedinkama, te 2400 dolara vjenčanim parovima bez uzdržavanih osoba te značajno smanjenje uvjeta koje je potrebno ispuniti kako bi se primilo osiguranje za nezaposlene. Ove mjere nisu lišene popriličnog broja problema, budući da dolaze s rokom trajanja, te su opterećene kašnjenjima u dopiranju do potrebitih, a nema ni mjera koje bi pomogle migrantima bez osobnih dokumenata.
 
Ipak, iz istraživanja je kristalno jasno da dosad nezabilježeno proširenje federalne pomoći nije samo spriječilo katastrofalni porast siromaštva, već je mnogim radnicama i radnicima osiguralo veći dohodak negoli onaj koji bi primili da su zadržali svoj posao. Autori Chicago/Notre Dame istraživanja po tom su pitanju nedvosmisleni:
Naši rezultati pokazuju da je državna reakcija na pandemiju više nego kompenzirala nagli pad prihoda onih pojedinaca i pojedinki te obitelji u kojima su prihodi već bili niski (…) ukupni pad siromaštva u travnju i svibnju može se pripisati jednokratnim čekovima poticaja koje je federalna vlada odaslala tijekom tih mjeseci, kao i smanjenju uvjeta za primanje osiguranja i beneficija za nezaposlene.
Oslanjajući se na podatke iz popisa stanovništva, studija pokazuje da je siromaštvo palo za nekih 2,3 postotna boda, „s 10,9 posto u mjesecima koji su prethodili pandemiji Covida-19 (siječanj i veljača) na 8,6 posto u dva protekla mjeseca (travanj i svibanj).“ Uparimo li to sa studijom iz svibnja, prema kojem oko dvije trećine nezaposlenih radnica i radnika ima pravo primiti svote novca koje zapravo premašuju njihova uobičajena primanja, istraživanje nam nudi dovoljno dokaza da pristup koji se općenito koristi u američkom sustavu socijalne skrbi ima manje veze s ublažavanjem siromaštva, a više s primoravanjem ljudi da obavljaju degradirajuće, loše plaćene poslove.
 
Dakle, ako ste uistinu ozbiljni u namjeri da smanjite siromaštvo, najočitija i najučinkovitija dostupna metoda i dalje je redistribucija bogatstva prema onima kojima je najteže. Američki hegemonijski stav prema socijalnoj skrbi, prošaran neodikenzijanskom logikom moralne pustoši i osobne odgovornosti, još uvijek inzistira da su najbolje mjere protiv siromaštva one koje su osmišljene tako da usade dobru radnu etiku i potaknu individualno samopoboljšanje. Zaposlite se, radite naporno, pohađajte školu, naučite kodirati – tako barem glasi ta logika. Iako je siromaštvo moralno pitanje, daleko od toga da se radi o moralnom prekršaju, a paternalizam socijalne skrbi nikada neće biti rješenje materijalne depriviranosti koja toliko mnogo ljudi nepotrebno lišava pristojnog i dostojanstvenog života.
 
Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima još novca. To je doista poprilično jednostavno.






Vezani članci

  • 9. kolovoza 2020. Iza eksplozije u Bejrutu stoji bezakonje svijeta međunarodne špedicije Katastrofalna eksplozija 2750 tona amonijevog nitrata – zapaljive tvari često korištene u bombaškim napadima – uskladištenih u luci blizu stambenih četvrti Bejruta, u kojoj je živote izgubilo preko 150 ljudi, ozlijeđeno 5000, a bez krova nad glavom ostalo 300 000, posljedica je neodgovornosti libanonskih lučkih vlasti i države, ali i offshoring pravnih makinacija pomorskog kapitala kojima je svrha profitno motivirana radna, zdravstvena, sigurnosna i okolišna deregulacija.
  • 9. kolovoza 2020. Naša mjesta i gradove oblikuju zakoni, a ne zgrade "Rory Olcayto objašnjava zašto politika mora imati prvenstvo pred radom arhitekata i urbanih dizajnera, želimo li dovesti do promjena koje su nam potrebne u našim gradovima."
  • 9. kolovoza 2020. 250 stvari koje trebate znati ako se bavite arhitekturom "Prisjećamo se našeg prijatelja i autora Michaela Sorkina, kritičara arhitekture koji nas je naučio pristupati gradovima s većom dozom inteligencije i moralne jasnoće. Kao pionir kritike kapitalističke urbanizacije, tijekom svojega je života riječju i djelom oblikovao generacije koje su iz lijeve perspektive promišljale gradove i arhitekturu."
  • 2. kolovoza 2020. Pobuna protiv laži opasnih po život Prosvjedi u Srbiji početkom srpnja bili su potaknuti nizom laži i manipulacija kojima je vlast pokušala prikriti katastrofalno upravljanje pandemijom koronavirusa. Učinivši si medvjeđu uslugu pobjedom na izborima na kojima je parlament ispražnjen od opozicije, Vučićeva ambicija da održi privid demokracije u državi kojom vlada autokratski dodatno je dovedena u pitanje uslijed žestoke represije policijskih snaga protiv heterogene mase ljudi koja je izašla na ulice da iskaže svoje nezadovoljstvo na jedini preostali način u Vučićevoj Srbiji.
  • 2. kolovoza 2020. „Zašto glumiš marksista?“ "Biti „kapital“ nije supstantivna kvaliteta. Društveni odnosi kapitalizma pretvaraju stroj u kapital, što on nikako nije sam po sebi. Primjerice, krušna peć u kooperativnoj pekari u Montreuilu nije kapital, zato što je ugrađena u kooperativne i nenadničke društvene odnose. Međutim, ista krušna peć u industrijskoj pekari postaje kapital. Ista krušna peć. Kapital na jednom mjestu, ne-kapital na drugom. Biti kapital nije supstantivno svojstvo stvari."
  • 31. srpnja 2020. Iza leđa korone: rad, kuća i vrijeme Višak vremena za dokolicu, prividno nataložen u kućanstvima tijekom pandemije korona virusa, zakriva diferencijaciju rada po klasnim, rodnim i rasnim linijama, što autorica razmatra na podlozi teorije socijalne reprodukcije. Uz intenzifikaciju kućanskog, javnog odnosno komodificiranog orodnjenog reproduktivnog rada, na pretpostavljeni stambeni prostor eksternaliziran je i dio proizvodnog rada, bez adresiranja svih njegovih materijalnih dimenzija i pojačano prekarne izvedbe, dok je istovremeno veliki broj radnica i radnika van kućanstava nastavio obavljati onaj rad koji je neophodan za svakodnevno namirivanje potreba društva.
  • 26. srpnja 2020. Liberali još uvijek misle da će utvrđivanje činjenica zaustaviti desnicu "Za današnje liberale, standardni pristup borbi protiv desnice provjera je činjenica koje iznosi. Međutim, konzervativci nisu natjecatelji u debati: vode političku borbu i usmjereni su na pobjedu. Utvrđivanje činjenica neće nas spasiti."
  • 26. srpnja 2020. Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji "Nova studija donosi „nedvosmislene indikatore“ da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, već da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je „vrijeme za pasivnost prošlo“."
  • 26. srpnja 2020. Službeno je – Steven Pinker priča gluposti "Kada Steven Pinker uporno tvrdi da se stanje u svijetu sve više poboljšava, dobar dio njegova argumenta temelji se na tvrdnjama o smanjenju globalnog siromaštva. Međutim, novi izvještaj UN-ova stručnjaka za temu siromaštva poništava navedeni argument, demonstrirajući kako je globalno siromaštvo ostalo gotovo nepromijenjeno tijekom posljednjih četrdeset godina."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve