Borba radnica i radnika iz Lancashirea protiv ropstva

"Buržoazija je znala da će ukidanje ropstva potaknuti radničku klasu na borbu protiv vlastitog nadničkog ropstva. Vlasnici mlinova organizirali su sastanak kako bi pridobili podršku za Jug te okrivili ciljeve Sjevera za patnju tekstilnih radnica i radnika. Njihova su se nastojanja pokazala jalovima jer je radnička borba protiv kapitalizma bila povezana s borbom za ukidanje ropstva. Radnice i radnici zaposleni u industriji pamuka okupili su se 31. prosinca 1862. godine u mančesterskom Free Trade Hallu ne bi li izglasali nastavak podrške blokadi. Odbili su pomaknuti ijednu balu pamuka s Juga, iako im je ta odluka prouzrokovala ogromne teškoće, znajući da su ruke koje su zadnje dirale taj pamuk bile ruke robova."

Pamučna glad: distribucija bonova za kruh, juhu, meso, obroke, ugljen, itd. u uredu District Provident Societyja, Manchester, ilustracija iz Manchester Life Magazinea, 1. siječnja 1862. godine (izvor)
Američki građanski rat (1861-1865) u najvećoj se mjeri vodio oko pitanja ropstva. Zaraćene strane bile su sjeverne države federalne Unije Sjedinjenih Američkih Država i 11 južnih članica, koje su činile Konfederaciju i htjele se odcijepiti od ostatka SAD-a te nastaviti provoditi sistem ropstva koji je bio iznimno važan za njihovu plantažnu ekonomiju. Budući da je izvoz pamuka bio od ključne važnosti za robovlasničke ekonomije na Jugu, Sjever je blokirao južne luke kako se roba ne bi mogla izvoziti i uvoziti. Zbog toga je izvoz sirovog pamuka koji su uzgajali robovi presušio.
 
Industrija pamuka činila je ogroman dio britanske ekonomije; 1861. godine njezina je vrijednost bila 1,1 milijardi funti. Kada su zalihe pamuka istekle, mnoge radnice i radnici suočili su se s glađu, deložacijama i neimaštinom. Na vrhuncu „pamučne gladi“ 533 959 radnica i radnika bilo je nezaposleno ili zaposleno na nepuno radno vrijeme, zbog čega je država bila prisiljena implementirati mizerne programe pomoći. Ti su programi bili vrijedni prijezira – država je odbila osigurati subvencije potrebitim gradovima; umjesto toga, dalaje dodatne ovlasti okruzima kako bi isti sami riješili svoje probleme, što je 1862. godine rezultiralo i otvaranjem prve pučke kuhinje na svijetu! Vlasnici mlinova odbili su doprinijeti programima pomoći, te je radništvo bilo prisiljeno oslanjati se na pomoć države i crkve.
 
Buržoazija je znala da će ukidanje ropstva potaknuti radničku klasu na borbu protiv vlastitog nadničkog ropstva. Vlasnici mlinova organizirali su sastanak kako bi pridobili podršku za Jug te okrivili ciljeve Sjevera za patnju tekstilnih radnica i radnika. Njihova su se nastojanja pokazala jalovima jer je radnička borba protiv kapitalizma bila povezana s borbom za ukidanje ropstva. Radnice i radnici zaposleni u industriji pamuka okupili su se 31. prosinca 1862. godine u mančesterskom Free Trade Hallu ne bi li izglasali nastavak podrške blokadi. Odbili su pomaknuti ijednu balu pamuka s Juga, iako im je ta odluka prouzrokovala ogromne teškoće, znajući da su ruke koje su zadnje dirale taj pamuk bile ruke robova. U isto se vrijeme Lord Palmerston, premijer, nalazio pod sve većim pritiskom vlasnika mlinova i brodarskih poduzeća da naredi kraljevskoj mornarici razbijanje blokade, kako bi se zaštitila budućnost glavne britanske industrije.
 
Dugogodišnja antipatija vlasnika mlinova i radništva intenzivirala se kao posljedica sukoba. Ne samo da su vlasnici podržavali nastavak sistema robovlasništva kao sredstva generiranja profita i tako dolazili u sukob s vlastitom radnom snagom, već su također odbili podržati svoje radnice i radnike u teškim vremenima. Kao rezultat, tenzije unutar radničke klase Lancashirea dosegle su vrhunac. Diljem grofovije 1863. godine izbili su neredi, od kojih su najveći bili u Stalybridgeu. Preko 7 000 radnica i radnika bilo je nezaposleno i zahtijevalo da se njihov glas čuje. Njihove aktivnosti suočile su se s represijom, dovedena je i konjica, a lokalna policija opremila se sabljama i bajunetima. Preko 80 radnika je uhićeno. Međutim, to nije slomilo njihov duh! Pokazali su radničku solidarnost s Unijom i robovima te njegovali duh internacionalizma koji se razvijao među britanskim radništvom, koji je pomogao pripremiti teren za osnivanje Prve internacionale (Međunarodnog udruženja radnih ljudi) iduće godine.
 
Snagu koju su pokazali radnici i radnice iz prošlosti potrebno je emulirati i danas. Sistemski rasizam policije, u zemlji i inozemstvu, protiv ugnjetavanih zajednica ne smije se nastaviti. Iako se Amerika u ekonomskom pogledu ne oslanja na nas ekonomski na jednak način kao tada, i dalje možemo pokazati solidarnost s zajednicama Crnih ljudi i donijeti promjenu. Prosvjedujte, organizirajte demonstracije i ne dozvolite da ovo pitanje padne u zaborav. Rasističko nasilje neće samo nestati zato što ne trenda na twitteru. Imamo dužnost pokazati ugnjetavanim ljudima svijeta da nisu sami, i da njihovi glasovi dopiru do nas. Radnice i radnici širom svijeta moraju se ujediniti i podržavati.




Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve