Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta

"Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."

Lumbung rudnik, jedan od mnogih rudnika ugljena koji uništavaju šumski okoliš i vrste o kojima ovise lokalne i autohtone populacije, Centralni Kalimantan, Borneo, 8. lipnja 2013. godine (foto: Andrew Taylor/WDM, izvor: IndoMet in the Heart of Borneo @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Prema izvješću UN-a iz 2019. godine, jednom milijunu vrsta (od njih ukupno oko 8 milijuna) trenutno prijeti izumiranje. Međutim, ovo nikako nije potpuna slika – svi ovi organizmi obitavaju unutar dinamičnih ekosistema, te čak i nestanak samo jedne od njih može imati katastrofalne posljedice na druge unutar sistema.
 
Znanstvenici vjeruju da se trenutno nalazimo usred šestog masovnog izumiranja vrsta u Zemljinoj povijesti, koje bi moglo rezultirati eliminacijom između 60 i 95 posto svih vrsta na Zemlji. Naravno, takav događaj ne bi utjecao samo na životinjsku i biljnu populaciju, već i na čovječanstvo.
 
Bioraznolikost je mehanizam putem kojega se namiruju esencijalne potrebe za održavanje ljudskog života na Zemlji, uključujući čisti zrak, svježu vodu, i našu zalihu hrane. Zdravi ekosistemi djeluju i kao protuteža klimatskim promjenama, kroz rast biljnog života i hvatanje ugljika unutar zdravog tla.
 
Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta.
 
Prema izvješću grupe znanstvenika i znanstvenica sa Sveučilišta u Marylandu iz 2017. godine, 158 tisuća kvadratnih kilometara tropske prašume posjećemo je samo te godine, a stopa deforestacije je u porastu. Ove prašume često se zamjenjuje monokulturama palmi u svrhu proizvodnje palminog ulja, ili za poljoprivrednu upotrebu. Takve monokulture ne mogu osigurati okoliš koji je potreban za održavanje raznolikih životinjskih populacija. Šume se sjeku isključivo zbog generiranja profita za kapitaliste.
 
Povrh toga, višegodišnje zagađenje i pretjerani izlov ribe doveli su svjetske oceane na rub kolapsa. Kemijski zagađivači često završavaju visoko u morskim mrežama ishrane, što dovodi do razornih posljedica. Primjer ovoga je insekticid DDT, zagađivač oceana koji je dospio toliko visoko u lance ishrane da je uzrokovao da bjeloglavi orao završi na popisu ugroženih živih vrsta.
 
Zbog beskrajnog poriva kapitalista za profitom, i zanemarivanja prirodnog okoliša, kapitalizam naprosto nije u stanju spriječiti gubitak vrsta na masovnoj razini. Sve dok anarhija tržišta vlada nad ljudskom vrstom, čak i najbolji pokušaji okolišnih agencija i regulatornih tijela da se naš planet zaštiti od masovnog izumiranja, bit će uzaludni.
 
Samo se od globalne socijalističke ekonomije, posvećene planiranju na racionalnoj i održivoj osnovi, može očekivati da će spriječiti ovu krizu. Potrebno nam je radikalno rješenje kako bismo zaštitili preostalu bioraznolikost i pomogli našem planetu da se oporavi. Potrebna nam je globalna socijalistička revolucija kako bismo spasili Zemlju. Zaštitimo naš planet! Dolje kapitalizam!




Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve