Danska planira dati utočište Ukrajincima, a Sirijce poslati doma

Olakšavanje integracije ukrajinskih izbjeglica u dansko društvo odvija se usporedno s pojačanim naporima da se sirijske izbjeglice trenutno nastanjene u Danskoj vrati u ratnu zonu, ukazujući na rasističku intonaciju migrantskih politika u Europi.

Marš protiv rasizma, London, UK, 19. ožujka 2022. godine (izvor: Paula Erizanu @ Twitter)
U Danskoj je došlo do burnih polemika nakon što je vlada od sirijskih izbjeglica zatražila da se vrate u Siriju iako ondje i dalje bjesni građanski rat. Istovremeno, vlada radi na legislativi kojom bi privremeno ukinula propise o azilu za Ukrajince koji bježe iz svoje zemlje.

U Danskoj je došlo do burnih polemika nakon što je vlada od sirijskih izbjeglica iz Damaska i okolice zatražila da se vrate u Siriju iako građanski rat ondje još uvijek traje. Istovremeno, vlada radi na legislativi kojom bi privremeno ukinula propise o azilu za Ukrajince koji bježe iz svoje zemlje nakon ruske invazije.

 

„U vrijeme rata u Europi, kada je jedan od naših europskih susjeda izložen onome što vidimo da se događa u Ukrajini, za nas nema ni najmanje dvojbe da moramo pomoći kako god znamo (…) tako što ćemo ugostiti Ukrajince na danskom tlu“, izjavio je Mattias Tesfaye, danski ministar vanjskih poslova i integracije, nedugo nakon što je Rusija krajem veljače izvršila invaziju na Ukrajinu, izvijestio je CNN.

 

Predložena će legislativa u praksi olakšati Ukrajincima nabavljanje boravišne dozvole „kako bi brzo mogli nastaviti sa školom, visokim obrazovanjem ili poslom.“

 

Plan je da se ovu mjeru uskladi s privremenom zaštitom koju je EU dodijelila Ukrajincima, omogućivši im da uđu unutar bloka bez vize te se odluče u koju državu članicu žele otići. Onima koji udovolje kriterijima bio bi dodijeljen jednogodišnji status sličan izbjegličkom u bilo kojoj zemlji Europske unije, uz mogućnost buduće revizije.

 

Optužbe za licemjerje

Međutim, kritičari optužuju dansku vladu za licemjerje jer poziva sirijske izbjeglice iz Damaska i okolice na povratak u Siriju u kojoj još uvijek traje ratno stanje, „dovodeći ih u opasnost“, ističu aktivisti.

 

Danski ministar za imigraciju u izjavi objavljenoj na CNN-u poručuje da se sve izbjeglice tretira na jednak način: „Sve osobe koje se prijavljuju za azil u Danskoj imaju jednaka prava u danskom sustavu azila.“

 

Dodao je da u Danskoj još uvijek živi nekih 30 000 Sirijaca, kojima je od 2014. godine izdana boravišna dozvola u toj zemlji.

 

Međutim, Michala Clante Bendixen, čelnica Refugees Welcome Denmark, izjavila je za CNN da je migracijska kriza iz 2015. godine pokazala da će ljudi koji pristižu iz Afganistana ili Sirije „biti označeni kao migranti“ sve dok ne ostvare izbjeglički status.

 

„S druge strane, Ukrajince od početka označavamo kao izbjeglice. U čemu je razlika?“, upitala je Bendixen.

 

InfoMigrants je portal koji donosi vijesti i informacije migrantima, kako bi osporio dezinformacije u svakoj točki njihovog puta: u njihovoj zemlji porijekla, na ruti, ili u mjestima na kojima se nadaju započeti novi život. InfoMigrants dostupan je na pet jezika: francuskom, arapskom, engleskom, dari i paštunskom.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve