Nina Čolović | Seminar1. studenoga 2026.Povijest odnosa feminizma i kviraFeminizam i kvir nisu odvojeni tokovi, već polje trajnih isprepletanja, napetosti i razilaženja oko roda, seksualnosti i razlaganja ekonomskih realiteta. Nina Čolović prati povijest tih divergencija i konvergencija, mapirajući složene relacije kvira prema radikalnom i marksističkom feminizmu. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Seminar8. svibnja 2026.Antikapitalistički seminarSlobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
Seminar12. svibnja 2025.Antikapitalistički seminarSlobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
Elle O'Rourke | Vir Lev20. ožujka 2025.„Što je to trulo u državi Britaniji?“ Anti-rodni pokreti i anti-trans internacionalaPolitička ekonomistkinja Elle O’Rourke analizira globalni uspon anti-trans pokreta i njegovu povezanost s konzervativnim napadima na rodnu ravnopravnost. Kroz britanski, američki i transnacionalni kontekst, rasvjetljava kako transfobija postaje alat reakcionarne politike – i poziva na otpor, solidarnost i političku imaginaciju.
Nina Čolović21. prosinca 2024.„U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstvaModerno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
Seminar9. svibnja 2024.Antikapitalistički seminarSlobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
Nina Čolović20. studenoga 2023.Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique WittigRecepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
Nađa Bobičić9. prosinca 2022.Struje li struje kvira na ljeviciPrepleti socijalističkih pokreta i marksističkih teorija s kvirom i feminizmom, historijski su bili složeni i odvijali su se u revolucionarnim usponima, ali i iznevjeravanjima. Iako se kvir teorija na Zapadu pretežno usidrila u akademsko polje, radikalni kvir (kvir marksizam, kvir anarhizam, dekolonijalni kvir...) nije nastao u akademiji već u aktivističkim borbama i pokretima tijekom druge polovine 20. stoljeća. Valjalo bi dublje istražiti historiju, politiku i teoriju marksizma te kvira i na (post)jugoslavenskim prostorima i otuda reflektirati što je kvir marksizam na (post)jugoslavenskoj ljevici danas, te kako bi se njegove klice mogle razgranavati u zajedničkoj antikapitalističkoj borbi i mišljenju.
Nina Čolović | Seminar19. travnja 2022.Rod i rad u kvir teorijiKvir nije eksces u smislu teatra, kiča, performansa, odjeće koju po potrebi presvlačimo – prepoznaje da su rad, rod, obitelj, država i kapital u neraskidivom pletivu i kritički propituje kako se sistem okorištava osobama čije su egzistencije označene kao nenormativne i čije ih patologiziranje ostavlja na marginama. Budući da je ukorijenjena u otporu i historijskom organiziranju višestruko potlačenih i eksploatiranih, kolektivna proizvodnja kvir znanja opire se institucionalizaciji, a politička subjektivacija trans_interspolnog_kvir radništva neprekidno je u raskoraku s kapitalističkim imperativima, nastojeći iznaći nove oblike kolektiviteta i solidarnosti onkraj obitelji, civilnog sektora i države, nikada ne gubeći iz vida utopijski horizont suštinske strukturne transformacije. Pogledajte snimku predavanja Nine Čolović, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Nina Čolović | Seminar8. travnja 2022.Odnos teorije i prakseU uvodnom predavanju Antikapitalističkog seminara koji Slobodni Filozofski organizira u sklopu Škole suvremene humanistike Subversive festivala, Nina Čolović problematizira složeni odnos teorije i prakse. Dok se skepsa akademskog znanja prema aktivističkom znanju zasniva na njegovoj privremenosti zbog nepostojanja materijalnih uvjeta za evaluiranje i refleksiju, zazor od akademskog znanja proizlazi iz nepovjerenja u tzv. autoritet koji (nam) na neprijemčive načine govori kako stvari stoje (kao da su ljudi na terenu toga blaženo nesvjesni). Aktivističko znanje već jest početak teorije, a iz kritičko-angažirane perspektive koja nijedan autoritet ne uzima zdravo za gotovo ono koristi i elemente akademskog znanja koji nas uče kako da mislimo sustavnije. Razgradnjom krute distinkcije između teorije i prakse gradi se teorija koja sve fragmente znanja iz prakse povezuje sa sistemom, u cilju njegove promjene. Ususret ovogodišnjem drugom izdanju donosimo snimke s prošlogodišnjeg seminara (plejlista).
FAQ31. prosinca 2020.Feminizam i transfobijaRecentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
Nina Čolović31. prosinca 2020.Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmuOrganiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Povijest odnosa feminizma i kvira
Feminizam i kvir nisu odvojeni tokovi, već polje trajnih isprepletanja, napetosti i razilaženja oko roda, seksualnosti i razlaganja ekonomskih realiteta. Nina Čolović prati povijest tih divergencija i konvergencija, mapirajući složene relacije kvira prema radikalnom i marksističkom feminizmu. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Antikapitalistički seminar
Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
Antikapitalistički seminar
Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
„U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva
Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
Antikapitalistički seminar
Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig
Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
Struje li struje kvira na ljevici
Prepleti socijalističkih pokreta i marksističkih teorija s kvirom i feminizmom, historijski su bili složeni i odvijali su se u revolucionarnim usponima, ali i iznevjeravanjima. Iako se kvir teorija na Zapadu pretežno usidrila u akademsko polje, radikalni kvir (kvir marksizam, kvir anarhizam, dekolonijalni kvir...) nije nastao u akademiji već u aktivističkim borbama i pokretima tijekom druge polovine 20. stoljeća. Valjalo bi dublje istražiti historiju, politiku i teoriju marksizma te kvira i na (post)jugoslavenskim prostorima i otuda reflektirati što je kvir marksizam na (post)jugoslavenskoj ljevici danas, te kako bi se njegove klice mogle razgranavati u zajedničkoj antikapitalističkoj borbi i mišljenju.
Feminizam i transfobija
Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu
Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.