Plenum

Izvještaj sa 127. plenuma, 3. svibnja 2011.

Na 127. plenumu nas se izvijestilo o mogućnosti učlanjenja u sindikat profesora i studenata Akademska solidarnost te sudjelovanju delegata na radionici Delavsko-punkerske univerze u Ljubljani, najavila se tribina KSFF-a “Aktualni prosvjedi, studenti i moć” 5. svibnja u 19:30 h kao i novi posjet ekipe “Mijenjam svijet” plenumu te se raspravljalo o novom paketu zakona, studentskim delegatima u privremenom knjižničnom odboru, evaluaciji EUA-e, financijskim sredstvima studentskih predstavnika, stranici Studentskog zbora i prosvjedima za 1. maj.

U auli Fakulteta pred ulazom se od ponedjeljka nalazi štand sindikata Akademska solidarnost na kojem se zainteresirani studenti i akademski radnici mogu upoznati s novoosnovanim sindikatom AS, pročitati statut te se besplatno učlaniti u sindikat.

Poštovani,

pozivamo sve članove i članice Sindikata visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” na izvanrednu skupštinu Sindikata, koja će se održati u srijedu, 4. svibnja 2011., u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu Sveučilista u Zagrebu, s početkom u 19 sati. U istom će se terminu održati i redoviti sastanak inicijative Akademska solidarnost, tako da su pozvani i oni koji nisu članovi Sindikata.

Ekipa emisije “Mijenjam svijet” završava film o blokadi i najavili su dolazak na sljedeći plenum ako će se održati sljedeći utorak. Pozivaju ljude da dođu u što većem broju kako bi se raspravilo o novostima vezanim uz film.

Rok za slanje primjedbi i prijedloga (na mail rector[at]unizg.hr) na tekstove nacrta 3 zakona produljen je do 5. svibnja. Plenum je izglasao slanje medijske izjave koja je na press konferenciji Akademske solidarnosti 27. travnja, a koja će biti objavljena na stranici MZOŠ-a kao dio javne rasprave. Medijska sekcija će poslati mail.

Točku podrške studentima u BiH prebacujemo na sljedeći plenum jer nitko nije dovoljno upućen u problematiku – predlagač nije došao na plenum.

KSFF organizira tribinu “Aktualni prosvjedi, studenti i moć” 5. svibnja u 19:30 h u sklopu Filozofijade. Tema je pitanje imaju li studenti moć djelovanja na politička zbivanja. Prikazati će se trailer filma o blokadi Igora Bezinovića. Inicijativu Akademska solidarnost predsatviti će dr. Lada Čale Feldman, redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Plenum je izglasao delegata koji će govoriti na tribini.

Proveden je javni natječaj za studentskog predstavnika u privremenom knjižničnom odboru. Svi zainteresirani su mogli doći na plenum i prijaviti se za delegate u tom odboru. Nema novih zainteresiranih kandidata, plenum potvrđuje izglasane na prošlom plenumu.

Financijska sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa se iz godine u godinu smanjuju za potrebe studentskog predstavljanja. Za 2011. nije poznato kada će biti uplaćena. Novac za 2010. godinu uplaćen je u veljači 2011. Račun Studentskog zbora Filozofskog fakulteta sada iznosi -98,14 kuna. Novac se uglavnom troši na fotokopiranje, A4 papir, uredski pribor, toner i sredstva za čišćenje.

Stranice SZFFZG-a će se urediti. Stranica je korisna zbog pravilnika i statuta koji se na njoj nalaze.

Udruga europskih sveučilišta (EUA) održala je sastanak s nekim studentima našega fakulteta. Tražili su mišljenja o Bolonjskom procesu i stanju na fakultetima. Postavili su i pitanja o ECTS sustavu ocijenjivanja, studentskim anketama, nastavi. Udruga djeluje kao savjetodavno tijelo.

Na prosvjedu u Maksimiru, ulazak s transparentima spriječili su zaštitari. Nakon dolaska gradonačelnika Milana Bandića nositelji transparenata ipak su ušli u prostor parka. Transparenti su bili vidljivi i izazvali interes prisutnih građana. Svi transparenti su vraćeni.

Na prvomajskoj školi Delavsko-pankerske univerze u Sloveniji delagati plenuma sudjelovali su u izradi portala Mi smo univerza. Poklonjene su nam i knjige koje će biti na raspolaganju u A-001.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 10. svibnja u 20h u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

5. svibnja 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka