Izvještaj sa 109. plenuma, 30. studenog 2010.

Na 109. plenumu raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda: studentskim pravobraniteljima, zboru, akciji s radnicama Kamenskog i beogradskim blokadama. Pročitane su obavijesti a izvještaje su podnijeli sudionici radnih grupa i delegati s povjerenstava.

Plenum je obaviješten da je gotovo u potpunosti završeno američko izdanje Blokadne kuharice. Dizajnerima treba još nekoliko stvari: logo portala Slobodni Filozofski, šaka s olovkom, tri šake (olovka, klas i ključ), naslovnice svih do sad objavljenih faq-ova i brošura, naslovnice hrvatskog, austrijskog i engleskog izdanja blokadne kuharice, 5 do 12, pripreme za transparente te pripreme za plakate raznih tribina, radionica, projekcija i sl. Svi koji imaju nešto od navedenog neka to pošalju na plenum[at]ffzg.hr ili direktna.demokracija[at]gmail.com.

Plenum je obaviješten da talijanski studenti prosveduju protiv novih reformi u obrazovnom sustavu kojima se dodatno smanjuju proračunska izdvajanja za obrazovni sustav. 25. studenog “zauzeli” su kosi toranj u Pisi i rimski Koloseum. U Firenci je došlo i do sukoba studenata i policije u kojem je ozlijeđeno petanestak ljudi među kojima je bilo i osam policajaca. Više možete pročitati u prilogu Slobodnog Filozofskog.

UNESCO Chair for Governance and Management of Higher Education Sveučilišta u Zagrebu organizira međunarodni okrugli stol pod nazivom Beyond the Crisis: Funding Research Universities in Economic Recession, koji će se održati u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u petak i subotu, 3. i 4. prosinca ove godine. Okrugli stol je organiziran u tri tematska bloka: 1. Global Trends; 2. Regional Approaches; 3. Public vs. Other Sources of Funding. UNIZG poziva sve zainteresirane da svojim sudjelovanjem doprinesu radu okruglog stola. Svoj dolazak možete potvrditi na mail adresu: unesco[at]unizg.hr. Broj sudionika je ograničen.

USF i Slobodni Filozofski pozivaju Vas na tribinu o odgovornosti akademskih građana po pitanju novih prijedloga zakona o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju. Na tribini će govoriti prof. Dean Duda, prof. Neven Jovanović i prof. Hrvoje Jurić. Termin održavanja je u četvrtak 9. prosinca u 19:30 u D3.

15. i 16. prosinca održavaju se izbori za Studentski zbor na Ekonomskom, Pravnom i Agronomskom fakultetu i Glazbenoj akademiji. Traže se dobrovoljci za organizaciju nadgledanja izbora, dijeljenje materijala i svega što ide uz to. Traže se dobrovoljci za dijeljenje materijala i neke druge aktivnosti.

U proteklom tjednu nisu se održali sastanci radnih grupa, ali pojavio se interes za održavanje sastanka programske radne grupe. Održat će se u srijedu 1. prosinca u 20h u A001.

Još uvijek je otvoren natječaj za studentskog pravobranitelja. Plenumu su predstavljeni prijavljeni kandidati. Dosadašnja pravobraniteljica je spremna organizirati radionicu o edukaciji pravobranitelja kada se izaberu. Plenum se složio da se za ured studentskog pravobranitelja izabere više osoba, te da se njima prepusti predlaganje modela unutrašnjeg uređenja ureda studentskog pravobranitelja.

Nekima nije jasno koje su ovlasti Studentskog zbora u odnosu na plenum i obratno. Zbor je prebacio ovlasti na plenum kao što piše u zapisniku konstituirajuće sjednice. No, zbor i dalje postoji. Otvorena je rasprava i plenum je zaključio da ne želi da studentski zbor bude njegova sekcija. Sva ostala pitanja oko Studentskog zbora prebačena su na idući plenum.

Održan je i sastanak s radnicama Kamenskog, Pravom na grad i Zelenom akcijom. Dogovoren je okviran izgled akcija i počelo se planirati njihovo provođenje. Idući sastanak je u četvrtak u 16h, a nakon toga u ponedjeljak u 16h u prostorijama Zelene akcije, Franskopanska 1. Doći će delegati svih uključenih skupina. Tko je zainteresiran, neka dođe.

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i visokih škola jučer su započeli štrajk glađu, nezadovoljni što im Vlada Srbije nije ispunila zahtjev da se svi koji imaju 48 i više ECTS bodova školuju o trošku države. Plenum i dalje podupire beogradske kolege, no ne i metodu pobune, jer postoje radikalniji i efektivniji načini borbe od štrajka glađu. I Austrijanci su danas započeli sa “simboličkim štrajkom glađu” koji će trajati 24 sata.

Profesor Filozofskog fakulteta zamolio je plenum da oslobodi D7 u sljedeća dva termina (utorak u 20h). Nije znao da je to termin plenuma. Nudi D6 u zamjenu. Iako ne znamo za što mu treba dvorana, plenum se složio da mu prepušta termine.

Delegat plenuma izvijestio je o sjednici Povjerenstva za unaprijeđenje kvalitete nastave. Odlučeno je da bi trebao biti prisutan još jedan studentski predstavnik. Treća osoba mogla bi biti netko s posebnim potrebama. Predložena je promjena članka 1. i imena povjerenstva. Novi naziv bi bio Povjerenstvo za praćenje kvalitete nastave.

Plenum je zaključen 22:27. Prije toga izabrani su moderatori za sljedeći koji će se održati u utorak, 7. prosinca 2010. u 20h u D3. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.thenikalije[at]gmail.com. I dođite!

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.