Izvještaj s 81. plenuma, 6. travnja 2010.

Na 81. plenumu održanom 6. travnja 2010. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Plenum je odlučio da će pismeno zatražiti od Vijeća Filozofskog fakulteta da promijeni važeću odluku o diplomskim radovima, i to na način da studenti, a ne odsjeci, biraju način završnosti, uključujući mogućnost pisanja jednog (ne nužno interdisciplinarnog) diplomskog rada u vrijednosti od 30 ECTS-a. Plenum je odlučio da želi sudjelovati u međunarodnoj akciji pod nazivom “Day of United Symbolic Action” koje će se održati 16. lipnja ove godine.

Na 81. plenumu održanom 6. travnja 2010. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Plenum je “iz treće ruke” obaviješten o sastanku rektora Bjeliša s nekolicinom članova Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, koje je rektor sazvao da bi s njima raspravio stavljanje veta na odluku o participacijama Vijeća Filozofskog fakulteta. Moguće je da će se ponovno sastajati, o čemu će plenum biti obaviješten.

Radionica “Uvod u direktnu demokraciju” u organizaciji programskesekcije i radne grupe za širenje direktne demokracije održat će se u četvrtak 8. travnja u 16h u prostoriji A-001.

Predavanje “Bolonja i proces globalizacije” Sanje Petkovske, isprva najavljeno za 31. ožujka, održat će se ovog ponedjeljka, 12. travnja, u 18h u D3.

Radna grupa za širenje direktne demokracije se, kao i svakog tjedna, sastaje u petak u 18h.

Termini sastanaka ostalih radnih grupa, prvenstveno međuplenumske i medijske koje bi se trebale sastati idućeg tjedna, bit će naknadno određeni i potom objavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Plenum je izglasao podršku radnicima koji će se okupiti na prosvjedu “Radnici zajedno” koji se u srijedu 7. travnja s početkom u 5 do 12 održava u Rijeci, s posebnim naglaskom na podršci radnicima brodogradilišta “3. maj” i njihovom planu prema kojem bi se upravljanje nad tim brodogradilištem predalo u ruke radnicima.

Plenum je odlučio da želi sudjelovati u međunarodnoj akciji pod nazivom “Day of United Symbolic Action” koje će se održati 16. lipnja ove godine. Krajem svibnja u Bochumu će se održati prvi službeni sastanak međunarodne grupe studenata koji će sudjelovati u ovoj akciji, na kojemu će se, između ostaloga, razgovarati o zajedničkoj medijskoj izjavi povodom akcije. Delegate koji će sudjelovati na sastanku u Bochumu plenum je odlučio odabrati na jednom od idućih plenuma.

Plenum je odabrao delegata za tribinu “Pravo na prosvjed” koja se u knjižnici “Bogdan Ogrizović” održava u srijedu 7. travnja s početkom u 19h.

Plenum je odlučio da će pismeno zatražiti od Vijeća Filozofskog fakulteta da promijeni važeću odluku o diplomskim radovima, i to na način da studenti, a ne odsjeci, biraju način završnosti, uključujući mogućnost pisanja jednog (ne nužno interdisciplinarnog) diplomskog rada u vrijednosti od 30 ECTS-a. Ovu će odluku promatrači plenuma predstaviti i Povjerenstvu za razvoj studija na sjednici koja se održava ovoga petka.

Plenumu je pročitano pismo koje mu je uputila ekipa “Mijenjam svijet”.

Odlučeno je da će se idući plenum održati u utorak 13. travnja i to u 21h jer se istoga dana u 18h u prostorijama Kluba SC otvora izložba “Jutarnji ponovno napada” u organizaciji radne grupe za mini akcije.

Izabrani su moderatori.

Sudionik plenuma je podsjetio moderatore da bi novoizabrani moderatori trebali sudjelovati u radu svih radnih grupa koje se sastaju od dana njihovog izbora do dana njihove moderatature, naročito na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma koja se održava uoči njihove moderature. Moderatori bi također trebali doći i na sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma poslije plenuma na kojemu su bili moderatori kako bi pomogli u pripremi moderatora narednog plenuma. Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u utorak 13. travnja u 19h. Sastanak ove radne grupe je obično dva sata prije svakog plenuma.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.