kolumna

Izvještaj sa 77. plenuma, 16. ožujka 2010.

Na 77. plenumu održanom 17. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Najviše je vremena posvećeno sjednicama Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojima se izglasavalo kvote i participacije za iduću akademsku godinu. Studentski predstavnici Ekonomskog, Prirodoslovno-matematičkog i Filozofskog fakulteta su uložili veto. Sudionici plenuma su izvijestili o velikom prosvjedu protiv bolonjske reforme održanom 11. ožujka u Beču kojemu su prisustvovali.

Na 77. plenumu održanom 17. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Kolege koji su bili u Beču na akciji Bologna burns izvijestili su nas da je 11.3. u Beču održan veliki prosvjed protiv bolonjske reforme. Istog dana su u Beč stigli ministri mnogih zemalja kako bi proslavili desetogodišnjicu potpisivanja bolonje. Na prosvjedu je bili oko 10 000 ljudi. Idući dan su austrijski studenti zauzeli dio fakulteta. Na radnim grupama raspravljalo se o visokom obrazovanju. Predstavljena je i naša borba za potpuno javno financirano obrazovanje.

Blokadna kuharica je prevedena na njemački i engleski jezik. Izašla je austrijska verzija kuharice s predgovorom Borisa Budena.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu studentski predstavnici su organizirali tribinu na kojoj se razgovaralo o novim odlukama vezanim uz školarine.

Na Ekonomskom fakultetu održana je vrlo posjećena tribina o problemu smanjenja kvota za diplomski studij.

Studentski predstavnici su na današnjem Vijeću Filozofskog fakulteta stavili veto na točku dnevnog reda pod nazivom “Donošenje odluke o participacijama za preddiplomske i diplomske studije za akad. god. 2010./2011”.

Vijeće je na prijedlog studentskih predstavnika izglasalo da će poslati dopis Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u kojem zahtijeva da se MZOŠ do 29.3. očituje o participacijama u školarinama za studente u idućoj akademskoj godini.

Sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu prisustvovala su 4 promatrača plenuma. Izglasane su kvote i participacije za iduću akademsku godinu za sve fakultete osim za PMF, Ekonomiju i Filozofski fakultet jer su njihovi studentski predstavnici stavili veto na odluku. Prisutni članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu glasali su suzdržano o odluci o donošenju kvota i participacija. Nijedan član Senata nije glasao protiv.

U raspravi vođenoj prije glasanja rečeno je da se na većini fakulteta kvote i školarine nisu mijenjale obzirom na prethodnu akademsku godinu. Po tablici sa kvotama i participacijama promatrači plenuma su uočili da se na Fakultetu političkih znanosti iduće akademske godine upisuje 75 studenata manje.

Dekani fakulteta na kojima su studentski predstavnici stavili veto podnijeli su izvještaj.

Na PMF-u su kvote već definirane. Prijedlog je bio da se proširi linerani model studiranja. Do sada većina studenata nije plaćala studij, a manji dio je plaćao punu cijenu školarine. Studentski predstavnici su se oštro usprotivili uvođenju lineranog modela. Smatraju da je sustav u kojem svi, osim izvrsnih studenata, plaćaju niske školarine (oko 2000 HRK) bolji.

Na Filozofskom fakultetu studentski su predstavnici stavili veto jer naplaćivanje školarine zasigurno nije potpuno javno financirano obrazovanje.

Na Ekonomskom fakultetu veto je dan na smanjenje kvota za diplomski studij.

Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Bota izjavljuje da će studentski predstavnici u Senatu dati na idućoj sjednici veto ukoliko studentski predstavnici ova tri fakulteta ne postignu kompromis s ostalim članovima svojih Fakultetskih vijeća.

Na sjednici Senata raspravljalo se i smije li se raspravljati o radnoj verziji Zakona o sveučilištima s obzirom da ona nije službena. Zaključka nije bilo, ali većina članova koji su se javili za riječ smatra da je taj zakon loš. Dogovoreno je da će svi dobiti novu verziju prijedloga ZOS-a na e-mail, a rektor će o tom obavijestiti ministra Fuchsa. Podsjećamo, prijedlog zakona iz prosinca objavljen je na Slobodnom Filozofskom.

Izvanredni sastanak na kojem će se raspravljati o daljnim akcijama vezanim uz iduću sjednicu Fakultetskog vijeća i Senata održat će se u srijedu, 17. ožujka u 17 sati.

Potrebno je od MZOŠ-a tražiti refundaciju školarina.

Nakon rasprave o glasanju studentskih predstavnika na Senatu, zaključeno je da će se eventualno slanje zahtjeva za očitovanjem o suzdržanosti prepustiti SZ-u Filozofskog fakulteta.

Na sastanku radne grupe za širenje direktne demokracije metodički se razrađuju predavanja o direktnoj demokraciji za srednje škole. Svi koji imaju kontakte u srednjim školama neka se jave na direktnademokracija[at]gmail.com ili dođu na sastanak grupe petkom u 18 sati u A-001.

Pripremaju se i radionice koje će se održavati petkom u 16 sati. Termini i sadržaji radionica će biti pravovremeno najavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Nekolicina studenata podržala je jučerašnji prosvjed radnika Adriatice ispred Fonda za privatizaciju. Prepričali su svoje doživljaje.

Potreban je kontakt nekog od radnika iz KIO keramike iz Orahovice.

Mailing lista grupe za širenje direktne demokracije dobila je i drugog moderatora.

Na sastanku mini akcija odabrani su članci za izložbu “Jutarnji ponovno napada”. Podijeljena su zaduženja za pisanje komentara. Kontaktirani su mogući izlagači na tribini o medijima. Na idućem sastanku dobit ćemo prijedlog plakata za najavu izložbe. Idući sastanak održat će se u subotu, 20.3. u 16h.

Grupa za tehnička pitanja plenuma se od prošlog plenuma sastala čak tri puta. Na prvom se sastanku raspravljalo o prijedlogu sazivanja izvanrednog plenuma u ponedjeljak. Prijedlog je odbačen zbog toga što do utorka navečer nismo mogli imati većinu relevantnih informacija, s obzirom da su se u utorak odvijale sjednice Fakultskog vijeća i Senata.

Odlučeno je da će na sjednicu Senata ići svi zainteresirani promatrači.

Na drugom sastanku tehnikalija raspravljalo se o mailing listama. O istoj temi raspravljat će se i u ponedjeljak, 22.03. u 16h jer grupa nije došla do konkretnih prijedloga u obliku u kojem bi ih mogla predočiti plenumu za raspravu i glasanje. Na trećem sastanku sastavljao se dnevni red s moderatorima.

U ponedjeljak, 22.3. u 18h u dvorani 3 održat će se tribina o privatizaciji Imunološkog zavoda.

Idući plenum održat će se u utorak, 23.3. u 20h. Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni u utorak od 18h u A-001.

Plenum je zaključen u 22:20.

17. ožujka 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka