kolumna

Izvještaj s 56. plenuma, 24. studenog 2009.

Na 56. plenumu raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnog reda. Plenum je obaviješten o događanjima na drugim fakultetima te o formiranju radne grupe za pomoć u učenju. Tokom tjedna trebale bi se organizirati radničke tribine, a uskoro opet i tribine o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma. Između ostalog, raspravljalo se o sankcijama, te zaključcima današnje sjednice Rektorskog zbora. Detaljnije u nastavku.

Na pedeset i šestom plenumu održanom 24.11.2009. godine raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnoga reda.

Plenum je obaviješten da je izglasana blokada nastavnog procesa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na splitskom plenumu odlučeno je da će se sutra u 12h blokirati Velika dvorana Filozofskog fakulteta. Nakon blokade dvorane uslijedit će plenum na kojem će se odlučivati o daljnjim akcijama.

Stariji studenti planiraju pomoći kolegama nižih godina u svladavanju gradiva iz jezičnih vježbi. Ubrzo će biti dostupan program pomoći u učenju. Grupa za pojedine jezike sastajat će se u sklopu alternativnih predavanja na Filozofskom fakultetu. Kontakt: ucenje.blokada[at]gmail.com.

U četvrtak i subotu na fakultetu će se održati radničke tribine. Donacije za financiranje putnih troškova radnika (iz Željezare Split, Podravke…) primaju se na info pultu u auli.

Kolege koji imaju kontakte s radnicima MTČ-a i/ili Varteksa neka se jave tokom idućih dana u A002.

Studentske pravobraniteljice napominju da je prerano pričati o mogućim sankcijama zbog nepohađanja nastave. Plenum kao kolektivno tijelo ne može biti sankcionirano. Ako dođe do pojedinačnih sankcija, ako vam netko bude prijetio ili vam budu na bilo koji način ugrožena studentska prava, obratite se studentskim pravobraniteljicama na e-mail: studprav[at]ffzg.hr.

Apelira se na sve sudionike plenuma i ostale zainteresirane građane da se aktivno uključe u blokadu, da se prijave za redarsku službu, sudjeluju u radu radnih grupa i dolaze na alternativni program.

Raspravljalo se o potrebi čestog ponavljanja osnovnih tribina i radionica kako bismo informirali što veći broj ljudi. Ubrzo će biti ponovljene radionice o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma.

Plenum je obaviješten o zaključcima današnje sjednice Rektorskog zbora. Primijećeno je da stavovi ministra Fuchsa i Rektorskog zbora nisu identični. Ministar izjavljuje da bi obrazovanje trebalo biti besplatno brucošima, a na višim godinama bi trebali plaćati studenti koji padnu neki kolegij. U dodatku Često postavljanih pitanja objašnjeno je zašto model obrazovanja “besplatno za one koji ne padnu” nije besplatno obrazovanje.

Rektorski zbor pak zaključuje da bi studenti na višim godinama trebali participirati prema neutvrđenom kriteriju uspješnosti. Polazište za utvrđivanje kriterija uspješnosti trebali bi biti ostvareni ECTS bodovi. Zaključci Rektorskog zbora su samo reformulacije starih prijedloga u kojima izvanredni studenti i dalje plaćaju svoj studij i u kojima postoji novčana penalizacija po ECTS bodu.

Plenum podržava beogradske studente u njihovim prosvjedima.

Izabran je delegat za sudjelovanje u studentskoj emisiji radija Koper.

Plenum odlučuje nastaviti blokadu nastavnog procesa i sutra, 25.11.2009. Molimo sve kolege koji su u mogućnosti da dođu sutra u 8 ujutro na fakultet zbog što uspješnije provedbe blokade. Još jednom se naglašava potreba za redarima. Redari moraju pročitati upute za blokiranje.

Programska sekcija se sastaje sutra u 10:30h u A001. Dvorana D6 u 16h bit će rezervirana za kružok o plenumu i borbi za besplatno obrazovanje pod nazivom: “Zašto je plenum nelegitiman, blokada nasilna, a besplatno obrazovanje nemoguće?”.

Radna grupa odgovorna za tehnička pitanja provođenja plenuma sastat će se u 17h u A002, a u istome terminu u A001 održat će se sastanak mini akcija na koji pozivamo sve zainteresirane za alternativne metode političkog pritiska.

Idući plenum održat će se u srijedu, 25.11. u 19h u D7. Izabrani su sutrašnji moderatori i glasnogovornici.

Plenum je zaključen u 20:44h.

24. studenoga 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka