kolumna

Izvještaj s plenuma, 2. lipnja 2009.

Na trideset i šestome plenumu, održanom u utorak, 02. 06. 2009. godine, raspravljalo se o sedam točaka dnevnoga reda.

Plenum je podržao kolege iz Beograda i Tuzle u njihovim zahtjevima.

U četvrtak u 16 sati u KSFF-u održat će se organizacijski sastanak Open Air-a. Potreban je razglas za Open Air.

Grupa za peticije skupila je preko 85 000 potpisa.

Grupa za mini akcije sastaje se u petak ispred Fakulteta u 15:30.

U subotu će se na Trgu bana Jelačića održati akcija 5 do 12.

Pročitana je odluka o imenovanju članova povjerenstva MZOŠ-a za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju. Plenum je radosnim pljeskom pozdravio sudjelovanje državnog tajnika u radu povjerenstva.

Grupa za procjenu trenutne situacije i preporuke za daljnji rad predložila je da zatražimo zapisnike sjednica ovog povjerenstva ili dozvolu da na njih pošaljemo svoje promatrač(ic)e.

Grupa za tehnička pitanja plenuma iznijela je prijedlog da se dio jedne rečenice s popisa pravila plenuma izmijeni radi jasnoće. Prijedlog izmjene prve rečenice: „odluke se donose odlukom većine svih prisutnih“ postala bi „odluke se donose relativnom većinom svih glasova“.

Ostaje se pri tome da plenum pri donošenju odluka teži konsenzusu.

Raspravljalo se i o tome što učiniti u slučaju velikoga broja suzdržanih, odnosno podjednakog broja glasova za i protiv.

20 ili više posto suzdržanih pokazatelj su toga da se nije dovoljno raspravljalo.

Pozivaju se svi zainteresirani da dođu na sastanak grupe za tehnička pitanja plenuma u četvrtak u 19 sati pred KSFF.

U srijedu u 20 sati ispred Fakulteta naći će se grupa za međuplenumsku suradnju.
Tamo će se detaljnije izvijestiti o stanju u Splitu i Zadru, u kojima su ovaj vikend bili delegati.

Oformljena je radna grupa za pripreme za prijamni ispit koja će se sastajati po potrebi (obavijest o sastancima radne grupe bit će objavljena na blogu), a kao termini pripremnih tečajeva za prijamne ispite predviđene su subote 13., 20. i 27. lipnja.

Za detaljnije informacije javiti se Viktoru na broj 098/365-414.

Članovi plenuma koji su danas bili na sastanku s dekanom podnijeli su izvještaj.

Plenum je odlučio da prihvaća bivšu sociološku knjižnicu kao privremeno rješenje za rad inicijative za vrijeme trajanja radova u pojedinim prostorijama, s neograničenim radnim vremenom, uz zahtjev dekanu da inicijativa za daljnji rad treba adekvatniju prostoriju u kojoj bi mogla raditi bez vremenskog ograničenja.

Izglasani su delegati koji će sutra iznijeti dekanu zaključak i zahtjev plenuma te ponoviti prošlotjedni zahtjev.

Raspravljalo se o tome kako dekan ne može zvati pojedine studente na razgovor o temama koje se tiču inicijative ako plenum nije bio obaviješten i nije ih delegirao. Ponavlja se da na blogu postoji mnogo adresa inicijative, između ostaloga i ona plenum.tehnikalije[at]gmail.com te broj medijskog mobitela.

Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak, 8. lipnja 2009. u 21 sat. U slučaju da će plenum ipak početi s radom prije 21h, obavijest o tome bit će na vrijeme stavljena na blog.

Izbarani su delegati za Međunarodnu studentsku konferenciju na Ekonomskom fakultetu te moderatori za ponedjeljak.

Plenum načelno prihvaća ideju o osnivanju internetskog foruma inicijative, ali će se o načinu funkcioniranja istog još raspravljati.

Kontakt osoba koje će se baviti forumom: Ana Hotko 091/49-00-987 ana.rimbaud[at]gmail.com i Ivan Šipka 095/897-8086.

Plenum je zaključen u 23.17.

3. lipnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka