Izvještaj s plenuma, 26. svibnja 2009.

Na trideset i petom plenumu, održanom u utorak, 26.5.2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Za uspješan rad plenuma izglasana je modificirana osma točka kodeksa ponašanja koja glasi:

Sve odluke koje se tiču daljnjeg djelovanja nezavisne studentske inicijative donose se na plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma, a koja su u skladu s pravilima i smjernicama koja je plenum usvojio u dosadašnjem radu. Odluke donesene na plenumu obvezujuće su za sve.

Točke kodeksa ponašanja ostavljamo na izmjenu i doradu radnoj skupini za tehnička pitanja plenuma.

Grupa za peticije se nalazi utorkom od 10 do 12 sati u prostoriji A-108.

Traže se volonteri koji bi sakupljali potpise u svojim rodnim gradovima, ali i po Zagrebu, pogotovo za vrijeme subotnje špice.

Sudioniku plenuma trebaju dobrovoljci koji bi printali i dijelili Skriptu. Zainteresirani neka se jave.

Mini akcije traže entuzijastičnog/u koordinatora/icu za organiziranje što većeg broja akcija do kraja ljetnog semestra. Kontakt: miniakcije[at]gmail.com

Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com, najkasnije do 18 sati na dan plenuma.

Plenum je upoznat sa zaključcima Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa sjednice održane 26. svibnja 2009., a koji su sljedeći:

1. Izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja 2009. ne uzimaju se u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa.
2. Nastavnici mogu u skladu sa silabusom tražiti zamjenske vrste nadoknade studijskih obaveza nastalih za vrijeme održavanja nastave na alternativnim lokacijama (od 11. do 24. svibnja 2009.).
3. Svim će se studentima omogućiti ispunjavanje studijskih obveza koje nisu ispunili za vrijeme blokade te izrada seminarskih radova, polaganje kolokvija i drugih uvjeta za pristup ispitima u skladu sa silabusima.

Sve eventualne probleme i nedoumice koje se tiču ponašanja i odluka pojedinih profesora prema studentima koji su sudjelovali u blokadi podijelite s nama.
Kontakti: upomoc.sankcije[at]gmail.com i studprav[at]ffzg.hr.

Naša ekipa koja snima dokumentarni film prvi put nakon početka akcije nije puštena da snima sjednicu Fakultetskog vijeća.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća je izjavio da je Vijeće primilo na znanje naš osvrt na odluke radne skupine Fakultetskog vijeća za prijedlog izmjene zakona. Također su primili na znanje naš zahtjev za potpunim javnim financiranjem visokoškolskog obrazovanja te se nisu o njemu nisu očitovali.

Udruga „Korak“ inicijativi je ponudila ustupanje svojih prostorija u studentskom domu „Cvjetno naselje“ za potrebe održavanja alternativnih predavanja u terminima kad se u udruzi ne provode svakodnevne aktivnosti. Zahvaljujemo udruzi i prihvatit ćemo njenu ponudu ukoliko bude potrebno.

Plenum je odlučio od uprave tražiti prostoriju za rad nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje na cjelodnevno korištenje do daljnjega. Prostorija mora biti adekvatne kvadrature i potpuno opremljena (računala, projektor i sl.). Također tražimo da ustupljenu prostoriju možemo po potrebi koristiti i nakon 22h, pri čemu će se inicijativa brinuti za mjere sigurnosti i poštivanje kućnog reda.

Dok čekamo prostoriju u kojoj ćemo nastaviti s radnim grupama, tribinama, studentskim kinom i radionicama, izabrani su koordinatori skupina kako bi se lakše organizirali sastanci.

Svi zainteresirani za rad pojedine radne skupine još ovaj tjedan neka se jave.

međuplenumska suradnja :

interdisciplinarna suradnja:

tehnička pitanja i budućnost plenuma:

peticije (A108, utorak 10-12):

mini akcije:

medijska sekcija (skripta, blog):

Izabrani su delegati za emisiju “Izvan okvira” Hrvatskoga radija te novi delegati kao isprika za nedolazak u emisiju “Studentske teme” Radija Sljeme, u nadi za daljnjom uspješnijom suradnjom.

Odbijen je prijedlog pisanja dnevnika blokade za Jutarnji list, uz obrazloženje da je za kvalitetan dnevnik blokade potrebno puno više vremena i da ne želimo pisati o zanimljivostima tokom blokade nego o zahtjevu za besplatnim obrazovanjem.

Trideset i šesti plenum će se održati za tjedan dana, u utorak, 2. lipnja 2009. u 20h u D7 Filozofskog fakulteta.

Izabrani su moderatori i izglasan je nastavak suspenzije blokade.

Plenum je zaključen u 23:53 h.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.