kolumna

Izvještaj s 32. plenuma, 21. svibnja 2009.

Na trideset i drugom plenumu, održanom 21. svibnja 2009. raspravljalo se o pet točaka dnevnoga reda.

U petak u 11 sati na Trgu bana Jelačića održat će se akcija Kupujmo hrvatske studente. Kolege iz Rijeke došle su pomoći u izvođenju akcije. Pozivamo vas u što većem broju.

Radna grupa za peticiju apelira da se javi što više volontera.

Ovacije gospodinu Sonntagu koji je opet s nama na plenumu i u subotu nam dolazi na doručak na fakultet.

Plenumu se obratio novinar Josef Girshovich koji iz Berlina putuje u Jeruzalem i kojemu je blokada fakulteta omogućila da ostane u Zagrebu. Poziva članove plenuma da mu se pridruže u projektu Berlin-Jerusalem in 30 days without money.

Od početka svibnja bilježe se izostanci na katedri za kineziologiju, ali su osigurani dodatni sadržaji na kojima se mogu dobiti žigovi.

Grupa za budućnost plenuma nakon blokade iznijela je svoje prijedloge u pet točaka. Prve četiri točke su prihvaćene, a o petoj će se još raspravljati.

1. Redovni plenumi nakon blokade sazivat će se najmanje jednom mjesečno. Prijedlozi za točke dnevnog reda zaprimat će se do dva dana prije zakazanog plenuma. Svi prijedlozi iza tog roka moraju imati obrazloženje kašnjenja.
– Moderatori prošlog i narednog plenuma osnova su grupe za tehnikalije koja eventualno ima redovne sastanke svaki tjedan. Obavezni sastanci održavat će se dva dana prije plenuma, nakon što se zaprime prijedlozi za točke dnevnog reda, te na sam dan plenuma (obavezno je i prisustvo predstavnika radnih grupa koji predaju izvješća). Grupa za tehnikalije otvorena je za sve zainteresirane.
– Svako osnivanje nove radne skupine između zasjedanja plenuma prijavljuje se moderatorima koji to javno obznanjuju (kako bi svi zainteresirani mogli prisustvovati).
2. Plenum je izglasao da će na plenumima nakon blokade moći, kao i do sada, sudjelovati svi zainteresirani.
3. Na svakom plenumu bira se koordinator (koji se može i ponavljati, a ako se promijeni stari koordinator ima dužnost uputiti novoga u sve detalje). Koordinator osigurava dovoljan broj educiranih redara kako bi plenum uspješno funkcionirao.
4. U razdoblju između zasjedanja plenuma, članovi plenuma mogu komunicirati preko bloga, mailing liste, info liste, foruma, oglasne ploče, sandučića za prijedloge. Detaljnije će se razraditi načini komunikacije.

Novine 5 do 12 dijele se i u drugim gradovima.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju radi na organiziranju tribina na drugim fakultetima.

Ponovno komentirajući dekanov dopis, dogovoreno je da će Studentski zbor službeno tražiti da se osigura prostor za radne skupine, plenum i ostale aktivnosti i nakon ljetnih praznika.

Plenum je dao mandat grupi za analizu trenutne situacije da napiše i pošalje dopis u kojem utražimo jamstvo od Fakultetskog vijeća i dekana da neće biti nikavih sankcija za studente zbog nedolaženja na dislociranu nastavu za vrijeme blokade. Grupa se sastaje u petak u 10h u A-220.

Odgledan je film Potpis uz modifikacije.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra.

Izglasan je nastavak blokade. Sutra je trideset i treći dan blokade.

Plenum je završio u 23:20.

22. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka