Plenum

Izvještaj s 200. plenuma, 14. studenog 2013. godine

Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške. Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a.

Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Skupština Kluba studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu sastat će se 27. studenog 2013. godine u 18 sati da bi raspravljala o novom Statutu te pravilima i smjernicama KSFF-a. Svi članovi KSFF-a su pozvani na skupštinu.

U subotu 16. studenog 2013. godine s početkom u 12 sati na Trgu žrtava fašizma započet će “Marš solidarnosti: Nepokoreni rad!” u organizaciji Mladih antifašistkinja i Mladih antifašista Zagreba. Nakon marša, u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (Hatzova 16) održat će se tribina o nepokorenom redi, bit će graha i kuhanog vina.

Lezbijska grupa Kontra, Rišpet – LGBT udruga Split i Ženska mreža Hrvatske organiziraju marš “Glasam protiv!” 30. studenoga 2013. godine; okupljanje za marš će biti između 12 i 13 sati na Cvjetnom trgu.

Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške.

Sljedeća točka je bio izbor studentskog pravobranitelja FFZG-a. Izvješće ureda još uvijek kasni, ali je jedna od pravobraniteljica podnijela kratki usmeni izvještaj.

Filip Šipoš se javio za mjesto studentskog pravobranitelja. Plenum je potvrdio njegovu kandidaturu.

Razgovaralo se o problemima prethodnih postava delegata u Fakultetskom vijeću i nemogućnošću držanja trenutno važeće procedure.

Plenum je odlučio da će se izglasati više delegata od potrebnog broja po sjednici koji će se zatim rotirati na sjednicama FV-a.

Izabrani su delegati za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. Delegati će se sastati na radnoj grupi uoči Vijeća u četvrtak 21. studenog 2013. godine u 10 sati u prostorima KSFF-a.

Uskoro se počinju birati novi studentski predstavnici u vijećima odsjeka fakulteta i studentskim udrugama.

Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a. Izabrana je predsjednica, no i dalje će se nastaviti sa sustavom rotacije na toj poziciji.

Podnesen je izvještaj sa sastanaka Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Plenum je izglasao da svi članovi saziva Studentskog zbora FFZG-a imaju mandat za sudjelovanje na sjednicama Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Što se tiče najavljenih promjena regulative o zdravstvenom osiguranja studenata, plenum će izaći u javnost s izjavom za medije te će se održati medijska konferencija. Plenum je također odlučio podržati inicijativu “Zdravstveno svima” donacijom 500 kuna iz plenumske blagajne namijenjenih organizaciji tribina, info štandova i tiskanju letaka.

Od prosinca do travnja radit će se analize studijskih programa po odsjecima za reakreditaciju programa što će možebitno predstavljati opasnost za određene studijske programe na FFZG-u. Podnesen je izvještaj o početku provedbe reakreditacije.

Prodekanica za nastavu i studente pozvala je da se izaberu tri studentska predstavnika, svaki za jednu od tri razine studija, koji bi isto tako analizirali postojeće studijske programe.

Održano je predavanje o strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije u organizaciji Grupe 22. Sudjelovali su Karin Doolan, Ivana Perica i Louise Morley koje su govorile o smjeru kretanja sveučilišnog obrazovanja u budućnosti povodom javne rasprave o strategiji.

Prošlog tjedna se dogodio se sastanak o inanciranju studentskih projekata putem Programskih ugovora. Sudionik sastanka upozorio je plenum na činjenicu da projekti moraju imati voditelja projekta s matičnog odsjeka te da bi ovakav način financiranja studentskih projekata mogao dovesti do smanjivanja ukupnih sredstava za takve projekte na razini fakulteta. O tome treba obavijestiti Upravu i Fakultetsko vijeće.

Nova prodekanica za nastavu i studente Tanja Bukovčan pozvala je plenum da surađuje na pravilniku za studiranje. Nekolicina sudionika plenuma otići će na sastanak.

Izabrani su moderatori narednog plenuma.

Studentski zbor će sazvati sljedeći plenum.

Pod točkom “Razno” rečeno je da će se sastanak medijske sekcije dogovoriti na plenumskoj mailing listi.

15. studenoga 2013.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka