Plenum

Izvještaj sa 158. plenuma, 15. studenog 2011.

Na 158. plenumu održanom 15. studenog 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. I dalje se traže novi studentski pravobranitelji: zainteresirani se mogu kandidirati na sljedećem plenumu. Podnesen je izvještaj o financijama plenuma. Sljedeći plenum održat će se u utorak 22. studenog 2011. u Dvorani 7 u 20 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001.

Na 158. plenumu održanom 15. studenog 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Inicijativa Stop specizmu! koja se zalaže za ukidanje specizma, veganstvo, te za jednakost svih ljudi i ostalih životinja, predstavlja prvi Festival etike. Festival etike održat će se u petak 16. prosinca 2011. od 10 do 22 sata u gornjoj čekaonici Kina Europa. Više informacija o festivalu možete saznati ovdje

Očekuje se preliminarni sastanak starih studentskih pravobranitelja s novim kandidatima kako se upoznali s obvezama i praksom ureda pravobranitelja. Još jednom napominjemo da se traže novi studentski pravobranitelji i da se želi povećati broj pravobranitelja. Kandidirati se možete na sljedećem plenumu.

Radna grupa za informiranje i agitaciju podnijela je izvještaj. Bavili su se izborima za studentske predstavnike godina u vijećima odsjeka, anketom koja će biti provedena među studentskom popoulacijom kako bi se ispitali stavovi o plenumu i direktnoj demokraciji, itd. Delegati plenuma će držati kratke uvode o besplatnom obrazovanju, direktnoj demokraciji i sl. na pojedinim predavanjima. Radi se na sastavljanju FAQ-a za plenumske delegate koji će se baviti tim aktivnostima.

Radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje također je izvijestila o održanom sastanku grupe. Razgovaralo se o mogućim novim smjernicama za plenum. Još uvijek je aktualno rješavanje odnosa između plenuma i uprave Fakulteta. Treba se hitno riješiti problem s fakultetskom mailing listom “Student svima”.

Radna grupa za širenje direktne demokracije je raspravljala o oblicima organiziranja i budućnosti grupe te je zaključila da bi se trebalo sastaviti novo izdanje Blokadne kuharice koje će sadržavati iskustva tijekom protekle dvije godine i suradnju sa sindikatom “Akademska solidarnost”. Organizirat će se edukativni kružoci te predavanja po srednjim školama.

Tražimo još jednu osobu za bavljenje financijama plenuma! Zainteresirani se mogu javiti na narednom plenumu.

U Novom Sadu studenti čitaju Blokadne kuharice uz animatore na plenumima.

U ponedjeljak 21. studenog u 18 sati u A-001 sastaje se radna grupa za informiranje i agitaciju.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Plenum će se održati u utorak, 22. studenog u 20 sati u Dvorani 7.

Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

20. studenoga 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka