Izvještaj sa 153. plenuma, 24. listopada 2011.

Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja. Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.

Na 153. plenumu održanom 24. listopada 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda.

Po predstavljanju dnevnog reda dvoje sudionika plenuma je predložilo da se na dnevni red dodaju još dvije točke dnevnog reda: ostavka ministra Fuchsa i slanje delegata na studentske blokade u Beogradu. Točke su dodane.

NZSVO je danas dijelio nove letke kojima se nastoji približiti studentima. Još uvijek nas pokušavaju uvjeriti da bi novim zakonima bilo zajamčeno “besplatno obrazovanje”.

Na stranici FFZG-a objavljena je obavijest o provedbi upisa u II. I III. godinu preddiplomskih studija: “Studenti II. i III. godine preddiplomskih studija na Filozofskome fakultetu, koji su u obvezi plaćanja participacija u školarinama, mogu izvršiti upis u Studentskoj službi uz predočenje dokaza o uplati. Studenti koji iz osobnih razloga nisu u mogućnosti uplatiti participaciju u cjelini mogu podnijeti prodekanu za nastavu ili prodekanu za poslovanje obrazloženu molbu za upis uz obročno plaćanje participacije.”

Plenumu je prikazana izjava dekana Borasa nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća.

Podnesen je izvještaj s današnje blokade koja je započela u šest ujutro. Nismo bili u mogućnosti blokirati i parkiralište jer smo poštivali molbu portira da se klupe s Fakulteta ne iznose van. Kratko smo blokirali i knjižnicu te se zatim povukli ka dekanatu.

Jedini incident se dogodio kada je dekan Boras odlučio silom oduzeti sudionici plenuma fotoaparat te je pri tome pozlijedio kolegicu koja je završila na Hitnoj. Sudionici plenuma su ukazali na činjenicu da to nije prvi incident tijekom blokada u kojemu je netko od profesora fakulteta fizički nasrnuo na studentice. Sankcije po profesore nije bilo.

Dekan je također odbio razgovarati sa studentima na barikadi te je zahtijevao da ga, nakon što je probio blokadu, posjete “službeni predstavnici”.

Svi okupljeni na barikadi su se dogovorili da će par prisutnih otići do dekana na razgovor koji je potrajao preko dva sata i samo produbio razlike u mišljenju između studenata i uprave.

Za vrijeme blokade potvrde o studiranju su izdavane samo studentima na teret Ministarstva zbog izvanrednih okolnosti. Studenti uz osobne potrebe moraju platiti 3000 kuna inače se ne mogu upisati ni dobivati potvrde. Na stranici Fakulteta je objavljena odluka o tome.

Odgoditi plaćanje znači da se studenti ne upisuju – ako im treba potvrda moraju se upisati a minimalni uvjeti za upis je 3000 kuna. Može se platiti i u četiri rate, znači odmah 1500 kuna. Studenti u nezavidnoj financijskoj situaciji mogu pisati molbe prodekanu.

Uprava tvrdi da nije obećala besplatan upis nego odgodu upisa. Naglasili su da smo na krivoj adresi i da pritisak moramo vršiti prema Ministarstvu.

Sudionici plenuma smatraju da je problematično što se uopće išlo na sastanak s upravom jer plenum prvo mora odobriti slanje delegata. Ljudi koji su išli na sastanak s dekanom nisu pregovarali te su naglasili da su tamo kao zainteresirani pojedinci.

Sljedeća točka je bila traženje dekanove ostavke zbog obmane plenuma i Vijeća te zbog napada na studenticu na barikadi. Dekan je ozlijedio kolegicu i oteo njezinu imovinu. Očito je da se dekan nije držao svoje riječi i svojih izjava nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća. Dokaz za to su šokirani studenti koji su se nakon prekida blokade referade opet našli u istoj, nepromijenjenoj situaciji: moraju platiti školarinu ili se ne mogu upisati u akademsku godinu.

Sudionica plenuma je sistematizirala razloge zbog kojih bi dekan trebao dati ostavku.

Sudionik plenuma smatra da bismo se trebali fokusirati na nasilje nad studenticom i obmanjivanje studenata od strane dekana Borasa.

Sudionici plenuma smatraju da ovakav incident povlači za sobom ozbiljnije posljedice od puke ostavke s mjesta dekana.

Plenum želi sankcionirati dekana Borasa i pri tome zahtijeva ne samo ostavku dekana Borasa, već i prekid radnog odnosa, zbog današnjeg nasilja.

Zatim se raspravljalo o nastavku blokade.

Trebamo tražiti od profesora da nam daju koju minutu na početku predavanja da ljudima objasnimo o čemu se radi i zašto blokiramo.

Predloženo je da iskoristimo ovaj tjedan za organizaciju informativnih tribina na kojima ćemo i kontemplirati daljnje akcije.

Plenum želi sutra nastaviti s blokadom u obliku u kojem je bila danas.

U 10 sati na barikadi sastat će se radna grupa za informiranje i agitaciju. Radna grupa za širenje direktne demokracije također će se sastati u 17 sati u A-001.

Točka o slanju delegata u Beograd, gdje su trenutno okupirani Filološki i Filozofski fakultet, točka o sutrašnjoj sjednici Vlade i ostavci ministra Fuchsa su odgođene.

Sljedeći plenum će se održati sutra u utorak 24. listopada 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Svi zainteresirani su pozvani!

Izabrani su moderatori.

Plenum je završen u 00:21.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.