Izvještaj sa 142. plenuma, 5. listopada 2011.

Na 142. plenumu koji se održao 5. listopada 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Nakon rasprave, odlučeno je da plenum želi nastaviti s blokadom referade. Medijska sekcija će povodom navoda u medijima napisati medijsku izjavu. Održat će se i medijska konferencija sutra u 12 sati.

Na 142. plenumu koji se održao 5. listopada 2011. godine raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Podnesen je izvještaj o medijskom pokrivanju blokade u medijima.

Sudionik plenuma koji je trebao biti u Dnevniku Jabuka TV-a je zbog nesporazuma „zakasnio“ na emisiju, rekli su da će mu se javiti, ali nisu.

Urudžbiran je zahtjev za ukidanje plaćanja koji je jučer izglasan na plenumu.

Dobili smo informaciju da je jednoj studentici odbijeno plaćanje školarine na rate, što je prošlih godina bilo odobreno.

Traži se dobrovoljac koji bi u roku od nekoliko sati nakon završetka plenuma mogao iz zapisnika sastaviti izvještaj koji se objavljuje na Slobodnom Filozofskom.

Sudionik plenuma izvijestio je o tome kako je protekla jutrošnja blokada te o iskustvima s kolegama koji su trebali u referadu.

Nakon rasprave, odlučeno je da plenum želi nastaviti s blokadom referade.

Predloženo je da se sastavi nova medijska izjava iz više razloga, uključujući gostovanje ministra Fuchsa u središnjem Dnevniku HRT-a u ponedjeljak i obavijest Fakulteta o (link) s popisom “studenata koji trebaju upisati II. godinu preddiplomskog studija prema rang listi i upisnim kvotama te iznosom participacije u troškovima studija.” Naglašeno je i da “Studenti koji su dužni uplatiti participaciju prema priloženom popisu, neće moći ostvariti studentska prava ako ne podmire navedeni iznos.”

Institut za javne financije objavio je u svom newsletteru rad Petra Sopeka “Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj” u kojemu se iznose problematični stavovi. Sudionici plenuma uputili su i na druga medijska istupanja zaposlenika Instituta za javne financije.

Medijska sekcija će povodom IJF-ovih medijskih istupa i drugih navoda u medijima napisati medijsku izjavu. Održat će se i medijska konferencija sutra u 12 sati. Izabrani su glasnogovornici plenuma koji će sudjelovati na medijskoj konferenciji.

Na zadnjoj sjednici Fakultetskog vijeća Uprava je blokirala glasanje o neplaćanju. Plenum će uputiti zahtjev da se održi izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća FFZG-a otvorena za javnost tijekom ovog tjedna na kojoj će se jedina točka biti ukidanje naplaćivanja školarina, upisnina i ECTS bodova. Sudionica plenuma se javila da će urudžbirati zahtjev.

Kolegica koje je iznijela ideju o mini-akciji upisivanja nije prisutna na plenumu. O točki će se raspraviti kada kolegica dođe na plenum.

Podnesen je izvještaj o situaciji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Skupština FPZG-a odlučila je simboličnom akcijom reagirati na naplaćivanje školarina. Na idućem plenumu raspravljat će se o vidu podrške kolegama s FPZG-a.

15. listopada građani širom svijeta izaći će na ulice da izraze ogorčenje zato što su naša prava ugrožena savezom između političara i velikih korporacija (link: http://15october.net/hr/)

Plenum podržava akciju 15.O. Radna grupa za direktnu demokraciju koja će se baviti akcijom sastat će se u subotu u 16 sati u A-001. Plenum će podržati akciju i na medijskoj konferenciji koja će se održati u četvrtak 6. listopada.

U utorak je iduća sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu. Senat je donio odluka da nastava u ovoj akademskoj godini neće početi ako se prijedlozi zakona ne povuku. Zakoni još uvijek nisu povučeni, a nastava je počela. Plenum je za akciju povodom sjednice Senata Sveučilišta. Radna grupa za organizaciju akcije sastat će se u petak u 12 sati u A-001 ili pred referadom ako se blokada nastavi.

Plenum je odlučio da želi poslati delegata u emisiju “Studio 45” RTL-a.

Idući plenum održat će se 6. listopada 2011. u Dvorani 7 u 16 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 15 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izglasani su moderatori.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.