Izvještaj sa 139. plenuma, 30. rujna 2011.

139. plenum održan je 30. rujna 2011. godine. Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća. Plenum je odlučio da će prema raspravljenom planu u ponedjeljak blokirati referadu FFZG-a zbog odluke Fakulteta da će naplaćivati školarine i ECTS bodove. Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak 3. listopada 2011. u 16 sati u Dvorani 7.

139. plenum održan je 30. rujna 2011. godine.

Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća. Nekoliko sati se raspravljalo o točki dnevnog reda koja se tiče školarina, a koju su na dnevni red uvrstili delegati plenuma. Studenti koji upisuju 2. godinu će morati plaćati školarine. Također se naplaćuju i ECTS bodovi i to 100 HRK po jednom bodu. Odluka o tome je donesena u ožujku, ali nije objavljena na stranici Fakulteta. Pitanje naplaćivanja ECTS bodova je prebačeno na neku drugu sjednicu Vijeća. Ocjena delegata je da bi trebalo poraditi na transparentnosti. Vijeće je donijelo dva službena spisa: otvoreno pismo Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu upućeno gospođi Jadranki Kosor, predsjednici Vlade Republike Hrvatske povodom prijedloga zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i priopćenje u povodu neispunjavanja financijskih obveza prema Fakultetu i Sveučilištu od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, što uključuje i problematiku naplaćivanja participacija u školarinama od studenata.

Sljedeća točka dnevnog reda je bila blokada referade zbog odluke o naplaćivanju školarina, a zbog čega je i sazvan izvanredni plenum. Odlučeno je da će se zaposlenike plenuma neće pustiti na njihova radna mjesta. Zbog velikog broja suzdržanih plenum je još jednom glasao te je odlučeno da se ovako izglasana odluka prihvaća.

Plenum je također odlučio da želi sazvati konferenciju za medije na prvi dan blokade referade. Izabrani su i glasnogovornici plenuma koji će pročitati izjavu za medije.

Materijale koji će se dijeliti tijekom blokade doradit će se na plenumskoj mailing listi.

Plenum je odlučio da će prema raspravljenom planu u ponedjeljak blokirati referadu FFZG-a.

Izabrane su delegatkinje plenuma koje će obratiti brucošima na uvodnim predavanjima.

Izložbom u auli Fakulteta bi se na jednostavan i vizualan način ukazalo na studentske probleme. Postoji mogućnost da se izložba prenese i u druge prostore. Plenum je odlučio da želi pokriti troškove izložbe u auli Fakulteta.

U vijeća područjâ i radna tijelima Sveučilišta u Zagrebu potrebno je imenovati još članova i njihovih zamjenika po područjima: iz redova studenata preddiplomskog i diplomskog studija u Vijeće Društveno-humanističkog područja potrebna su tri člana i tri zamjenika, po jedan student u radna tijela Sveučilišta (Radna skupina za priznavanje ECTS bodova za izvannastavne aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu, Radna skupina za izradu Nastavne strategije Sveučilišta u Zagrebu, Inicijalna skupina za projekt “Nacionalne preporuke za provjeru ishoda učenja u visokom obrazovanju u RH”). Budući da se ne radi o pitanju koje se mora hitno razriješiti, o prijavljivanju delegata plenuma na slobodna mjesta raspravljat će se na nekom od narednih plenuma.

Nakon pokušaja s online peticijom, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu odlučio je skupljati potpise na staromodan način po svim sastavnicama Sveučilišta. Plenum želi organizirati peticiju za besplatan gradski prijevoz na FFZG-u.

Izabrani su moderatori.

Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak 4. listopada 2011. u 16 sati u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma trebala bi se sastati u 15 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete iznijeti na sastanku radne grupe ili ih poslati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.