Plenum

Izvještaj sa 138. plenuma, 27. rujna 2011.

Na 138. plenumu održanom 27. rujna 2011. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Raspravljalo se o daljnjim akcijama. Plenum je odlučio da će ako fakultet odluči naplaćivati školarine od studenata tijekom upisa blokirati referadu. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu školarine plaćaju i studenti koji su skupili svih 60 ECTS bodova (link).

Na 138. plenumu održanom 27. rujna 2011. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu školarine plaćaju i studenti koji su skupili svih 60 ECTS bodova (link).

Danas se sastao saborski odbor za paket zakona o visokom obrazovanju, znanstvenoj djelatnosti i sveučilište. Opširniji izvještaj bit će podnesen sutra na skupštini Akademske solidarnosti.

Na sastanku studenata 2. i 3. godine preddiplomskog studija bilo je oko 50 ljudi. Pričalo se o modelima plaćanja. Sutra će se održati akcija pred Fakultetom za vrijeme sjednice Fakultetskog vijeća. Dijelit će se letci i FAQ. Sudionica plenuma se javila da će se pobrinuti za dizajn letaka i njihovo tiskanje. Troškovi će se podmiriti iz plenumske blagajne. Našao se i dobrovoljac koji će snimati protestnu akciju “(P)ostani student“.

Raspravljalo se o daljnjim akcijama. Plenum je odlučio da će ako fakultet odluči naplaćivati školarine od studenata tijekom upisa blokirati referadu. U četvrtak u 18 sati u A-001 sastat će se radna grupa za osmišljavanje akcije.

Na sastanku radne grupe za “agitprop” raspravljalo se o izložbi u auli Fakulteta. Trebalo bi organizirati i rad info-pulta u auli.

Na sastanku radne grupe za studentski standard odlučeno je da će se izraditi FAQ s temom udara na studentski standard koji će se također dijeliti.

Plenum je odlučio da nema potrebe sazivati konferenciju za medije. Poslan je poziv medijima da dođu na protestnu akciju. Akademska solidarnost je izašla u javnost s izjavom za medije kojom podržavaju studente u akciju.

Sutra u srijedu također će se održati i sjednica Fakultetskog vijeća. Za ovu sjednicu izglasana je kao delegatkinja plenuma na sjednici studentica poslijediplomskog studija Ivana Peruško. Plenum je naložio delegatima u Vijeću da traže ukidanje svih školarina i da se zalažu za besplatno obrazovanje ako se bude glasalo o točkama dnevnog reda koje su uvrstili sami delegati.

Na sjednici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu izabrani su studentski pomoćnici Upravi Sveučilišta. Postoji prijedlog da se Studentski zbor Sveučilišta službeno izjasni protiv linearnog modela. Traže se dobrovoljci za dežuranje u auli koji će skupljati studentske potpise za besplatan gradski prijevoz.

Izabrani su moderatori.

Sljedeći plenum održat će se u utorak 4. listopada 2011. u 20 sati u Dvorani 7. Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u 19 sati u prostoriji A-001.

Plenum je zaključen u 22:06

1. listopada 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka