Plenum

Izvještaj sa 137. plenuma, 20. rujna 2011.

Na 137. plenumu održanom 20. rujna 2011. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Prijedlozi zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanstvenoj djelatnosti ponovno su se našli na dnevnom redu Sabora. Raspravljali smo o mogućem naplaćivanju školarina studentima 2. godine unatoč obećanom besplatnom školovanju. Izglasani su novi studentski delegati u Fakultetskom vijeću. Sljedeći plenum održat će se u utorak 27. rujna 2011. u Dvorani 7 u 20 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001.

U srijedu je Povjerenstvo za vrednovanje studentskih programa donijelo Prijedlog raspodjele financijskih sredstava namijenjenih za financiranje studentskih programa za 2011. godinu. Skripta se našla na popisu financiranih projekata.

Podnesen je izvještaj o blokadi Sveučilišta u Edinburghu: radilo se o zauzimanju jedne dvorane na 36 sati, simboličkoj akciji stotinjak studenata protiv dizanja školarina za studente koji nisu iz Škotske.

Prijedlozi triju zakona su na dnevnom redu Sabora koji počinje zasjedati 28. rujna. Zakoni nisu niti prihvaćeni niti odbijeni na Saborskom odboru za obrazovanje. Čekamo reakciju Sveučilišta u Zagrebu i Sindikata Akademska solidarnost.

Dekan nije odobrio još jedan dekanski ispitni rok na zamolbu studentskih delegata, iako možemo pokušati neke stvari dogovoriti pojedinačno s profesorima, npr. ukoliko ostaje još jedan ispit za položiti prije upisa diplomskog studija. Prodekan nas je uputio da na dnevni red Fakultetskog vijeća uvrstimo točku tijekom koje će se raspravljati o plaćanju druge godine preddiplomskog studija. MZOŠ je FFZG-u uplatio tek 10% iznosa koji pokriva “besplatno školovanje” studentima upisanim 2010./2011. godine. Informaciju treba proširiti i na druge fakultete jer su i tamo prošlogodišnji brucoši u istoj situaciji. Uprava po pitanju odluka koje utječu na studente i plaćanje operira netransparentno, npr. odluka o plaćanjima diplomskih radova i ECTS bodova predmeta koji se ponovo upisuju je objavljena tek na stranicama dva odsjeka te većina studenata nije bila informirana o njoj.

Plenum je izglasao studentske delegate u Fakultetskom vijeću. Imamo 13 delegata (4 postdiplomska, 4 diplomska i 5 preddiplomska). Plenum je izglasao imenovanje jedne od delegatkinje plenuma u Vijeću za predsjednicu Studentskog zbora.

Plenum je zaključen u 22:51.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Plenum će se održati u utorak, 27. rujna u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com ili doći na sastanak.

25. rujna 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka