21. listopada 2022.Migranti_ce otvaraju prostore mobilizacije
O nizu problemskih pitanja vezanih uz proliferaciju granica kao instrumentalnih za tržište rada u kapitalizmu, simultanu proizvodnju roda, rase i klase kao neizostavnih parametara klasne analize i politike, važnosti materijalističke politike identiteta i ljudskih prava, te momentumu koji radničkim borbama daju migranti_kinje, razgovarali_e smo s talijanskim političkim teoretičarem i aktivistom Sandrom Mezzadrom.
19. listopada 2022.Zaboravljeni revolucionar: Thomas Spence o spašavanju zajedničkog dobra
"Kada narod stvara zemljoposjednike, stvara čitavu svitu nasljednih tirana i ugnjetavača, kojima nisu dovoljni njihovi gospodski prihodi od rente, već se upinju doći i na vlast te je razdijeliti među sobom, primajući za funkcije koje u njoj obnašaju ogromne plaće, kao da su siromasi; tako da zbog najamnina koje budalasti ljudi budalasto plaćaju za ništa, jadno tupo magare narod biva natovareno s dva para košara."
15. listopada 2022.Između nasljeđa i povijesti: o filmu Nope Jordana Peelea
"Posao obitelji Haywood bio je dio Hollywooda još prije negoli je Hollywood postojao. Njihov praprapradjed bio je neidentificirani džokej na Muybridgeovoj poznatoj snimci konja u galopu. To je tajna ostavština, zamagljena službenom poviješću koja pamti Muybridgea, ali zaboravlja džokeja. Haywoodovi službeno ne mogu polagati pravo na bilo kakvu realnu ostavštinu – OJ i Em i dalje moraju raditi za svaki angažman."
14. listopada 2022.Korporativne cvilidrete
"Vraćanje korporativne porezne stope na razinu iz 1950-ih, pod pretpostavkom da nema smanjenja dobiti, donijelo bi gotovo 620 milijardi dolara prihoda (naravno, nije vjerojatno da će se to dogoditi u skorije vrijeme). Prema procjeni troškova Odbora za odgovorni savezni proračun, koji nije prijateljski nastrojen prema socijalnoj potrošnji, to bi više nego pokrilo obiteljske naknade izvornog Zakonu o boljoj izgradnji. Vraćanje efektivne porezne stope na prosjek iz prvog desetljeća ovog stoljeća donijelo bi gotovo 200 milijardi dolara, što bi pokrilo odredbe o obiteljskom i medicinskom dopustu BBB-a. Već bi i njezino vraćanje na razinu iz 2016. godine, neposredno prije Trumpovih poreznih rezova, donijelo više od 120 milijardi dolara, nešto više od iznosa potrebnog da se pokrije komponenta univerzalnog smještaja u jaslicama iz BBB-a."
10. listopada 2022.Prava seksualnih radnica_ka su prava osoba s invaliditetom
Zbog uvjeta rada u kapitalizmu, seksualni rad je osobama s invaliditetom jedna od pristupačnijih opcija, jer omogućuje fleksibilnost radnog vremena usprkos prekarnosti i mogućem dovođenju u po život rizične situacije koje proizlaze iz kriminalizacije seksualnog rada odnosno potpornih aktivnosti koje ga okružuju. „Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji“.
6. listopada 2022.BDP je beskorisna mjera. Čime je zamijeniti?
"BDP je ekonomski indikator koji mjeri ekonomski rast – konkretno, vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u ekonomiji. Međutim, ne uzima u obzir mnoga pitanja koja zapravo utječu na naše živote, poput zdravlja i dobrobiti, prihoda, rodne jednakosti ili stanja okoliša. Čak je i Simon Kuznets, ekonomist koji je predstavio izvornu formulaciju BDP-a, 1934. godine izjavio: 'O blagostanju nacije teško se može nešto zaključiti na temelju mjerenja nacionalnog dohotka.' Proturječja BDP-a kao primarnog pokazatelja ekonomskog uspjeha zemlje još su očitija danas, kada svijet gori, a inflacija pritišće naše populacije."
2. listopada 2022.Mihail Sergejevič Gorbačov: vrlo ruska kontradikcija
"Čelnici donose na vlast svoje intelektualne proturječnosti: Gorbačov je vjerovao da su Thatcher i Reagan validni politički partneri koji razumiju univerzalni imperativ denuklearizacije Europe, smatrajući istovremeno da su okorjeli imperijalisti koji žele pokoriti svijet. Vjerovao je da će govorenje istine na domaćem terenu pružiti neku vrstu lenjinističkog poticaja sovjetskim građanima da rade s većim entuzijazmom i dokažu moralnu te ekonomsku superiornost sovjetskog projekta, dok se istodobno slagao s tržišnim liberalima da jedino materijalne mrkve i batine (razlike u plaćama i nezaposlenost) mogu spasiti ekonomiju."
29. rujna 2022.Autoritarna rekompozicija neoliberalizma u Brazilu
"U više različitih dijelova svijeta pojavljuju se autoritarne vlade. Radi se o procesu političke dekompozicije i rekompozicije neoliberalizma, kojemu se moramo suprotstaviti jer završava u fašizmu. Brazil je uspostavljen na temeljima eksproprijacije, opresije i ropstva, i živio je s ropstvom dulje od većine zemalja na zapadnoj hemisferi. U brazilskom društvu stoga postoji vrlo snažna crta elitizma, isključivanja, represije i nasilja, zamjetna u kućanstvima, na radnim mjestima, u političkim strankama, te kao diskriminacija u svim sferama društvenog života. Unatoč prividu da se radi o društvu u kojem su svi ujedinjeni oko karnevala, sambe, nogometa i sličnih stvari, tomu nije tako. Sve je to samo mali dio brazilskog društva, dok njegov dominantni dio, onaj koji strukturira društvo, počiva na represiji, isključivanju, netoleranciji – Bolsonaro predstavlja sve to."
26. rujna 2022.Djelomično automatizirani platformski kapitalizam
Dok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
19. rujna 2022.Što je društveno potrebno radno vrijeme?
"Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
14. rujna 2022.Andreas Malm & Zetkin kolektiv – White Skin, Black Fuel
"Čini se da je svijet kapitalizma 21. stoljeća izvan kontrole – rat u Ukrajini, klimatska kriza, ekonomska katastrofa. Premalo pokreta artikulira progresivnu alternativu. Usred tog kaosa, fašizam nudi ljudima krivce i podiže samopouzdanje dijelovima društva koji su na udaru kapitala. Knjiga White Skin, Black Fuel ne nudi previše razloga za veselje, ali njezina će analiza naoružati one koje_i pokušavaju razumjeti ekstremnu desnicu kako bi ponudile_i alternativu."
10. rujna 2022.Populisti ne integriraju mase u političke procese
Čitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Migranti_ce otvaraju prostore mobilizacije
O nizu problemskih pitanja vezanih uz proliferaciju granica kao instrumentalnih za tržište rada u kapitalizmu, simultanu proizvodnju roda, rase i klase kao neizostavnih parametara klasne analize i politike, važnosti materijalističke politike identiteta i ljudskih prava, te momentumu koji radničkim borbama daju migranti_kinje, razgovarali_e smo s talijanskim političkim teoretičarem i aktivistom Sandrom Mezzadrom.
Zaboravljeni revolucionar: Thomas Spence o spašavanju zajedničkog dobra
"Kada narod stvara zemljoposjednike, stvara čitavu svitu nasljednih tirana i ugnjetavača, kojima nisu dovoljni njihovi gospodski prihodi od rente, već se upinju doći i na vlast te je razdijeliti među sobom, primajući za funkcije koje u njoj obnašaju ogromne plaće, kao da su siromasi; tako da zbog najamnina koje budalasti ljudi budalasto plaćaju za ništa, jadno tupo magare narod biva natovareno s dva para košara."
Između nasljeđa i povijesti: o filmu Nope Jordana Peelea
"Posao obitelji Haywood bio je dio Hollywooda još prije negoli je Hollywood postojao. Njihov praprapradjed bio je neidentificirani džokej na Muybridgeovoj poznatoj snimci konja u galopu. To je tajna ostavština, zamagljena službenom poviješću koja pamti Muybridgea, ali zaboravlja džokeja. Haywoodovi službeno ne mogu polagati pravo na bilo kakvu realnu ostavštinu – OJ i Em i dalje moraju raditi za svaki angažman."
Korporativne cvilidrete
"Vraćanje korporativne porezne stope na razinu iz 1950-ih, pod pretpostavkom da nema smanjenja dobiti, donijelo bi gotovo 620 milijardi dolara prihoda (naravno, nije vjerojatno da će se to dogoditi u skorije vrijeme). Prema procjeni troškova Odbora za odgovorni savezni proračun, koji nije prijateljski nastrojen prema socijalnoj potrošnji, to bi više nego pokrilo obiteljske naknade izvornog Zakonu o boljoj izgradnji. Vraćanje efektivne porezne stope na prosjek iz prvog desetljeća ovog stoljeća donijelo bi gotovo 200 milijardi dolara, što bi pokrilo odredbe o obiteljskom i medicinskom dopustu BBB-a. Već bi i njezino vraćanje na razinu iz 2016. godine, neposredno prije Trumpovih poreznih rezova, donijelo više od 120 milijardi dolara, nešto više od iznosa potrebnog da se pokrije komponenta univerzalnog smještaja u jaslicama iz BBB-a."
Prava seksualnih radnica_ka su prava osoba s invaliditetom
Zbog uvjeta rada u kapitalizmu, seksualni rad je osobama s invaliditetom jedna od pristupačnijih opcija, jer omogućuje fleksibilnost radnog vremena usprkos prekarnosti i mogućem dovođenju u po život rizične situacije koje proizlaze iz kriminalizacije seksualnog rada odnosno potpornih aktivnosti koje ga okružuju. „Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji“.
BDP je beskorisna mjera. Čime je zamijeniti?
"BDP je ekonomski indikator koji mjeri ekonomski rast – konkretno, vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u ekonomiji. Međutim, ne uzima u obzir mnoga pitanja koja zapravo utječu na naše živote, poput zdravlja i dobrobiti, prihoda, rodne jednakosti ili stanja okoliša. Čak je i Simon Kuznets, ekonomist koji je predstavio izvornu formulaciju BDP-a, 1934. godine izjavio: 'O blagostanju nacije teško se može nešto zaključiti na temelju mjerenja nacionalnog dohotka.' Proturječja BDP-a kao primarnog pokazatelja ekonomskog uspjeha zemlje još su očitija danas, kada svijet gori, a inflacija pritišće naše populacije."
Mihail Sergejevič Gorbačov: vrlo ruska kontradikcija
"Čelnici donose na vlast svoje intelektualne proturječnosti: Gorbačov je vjerovao da su Thatcher i Reagan validni politički partneri koji razumiju univerzalni imperativ denuklearizacije Europe, smatrajući istovremeno da su okorjeli imperijalisti koji žele pokoriti svijet. Vjerovao je da će govorenje istine na domaćem terenu pružiti neku vrstu lenjinističkog poticaja sovjetskim građanima da rade s većim entuzijazmom i dokažu moralnu te ekonomsku superiornost sovjetskog projekta, dok se istodobno slagao s tržišnim liberalima da jedino materijalne mrkve i batine (razlike u plaćama i nezaposlenost) mogu spasiti ekonomiju."
Autoritarna rekompozicija neoliberalizma u Brazilu
"U više različitih dijelova svijeta pojavljuju se autoritarne vlade. Radi se o procesu političke dekompozicije i rekompozicije neoliberalizma, kojemu se moramo suprotstaviti jer završava u fašizmu. Brazil je uspostavljen na temeljima eksproprijacije, opresije i ropstva, i živio je s ropstvom dulje od većine zemalja na zapadnoj hemisferi. U brazilskom društvu stoga postoji vrlo snažna crta elitizma, isključivanja, represije i nasilja, zamjetna u kućanstvima, na radnim mjestima, u političkim strankama, te kao diskriminacija u svim sferama društvenog života. Unatoč prividu da se radi o društvu u kojem su svi ujedinjeni oko karnevala, sambe, nogometa i sličnih stvari, tomu nije tako. Sve je to samo mali dio brazilskog društva, dok njegov dominantni dio, onaj koji strukturira društvo, počiva na represiji, isključivanju, netoleranciji – Bolsonaro predstavlja sve to."
Djelomično automatizirani platformski kapitalizam
Dok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
Što je društveno potrebno radno vrijeme?
"Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
Andreas Malm & Zetkin kolektiv – White Skin, Black Fuel
"Čini se da je svijet kapitalizma 21. stoljeća izvan kontrole – rat u Ukrajini, klimatska kriza, ekonomska katastrofa. Premalo pokreta artikulira progresivnu alternativu. Usred tog kaosa, fašizam nudi ljudima krivce i podiže samopouzdanje dijelovima društva koji su na udaru kapitala. Knjiga White Skin, Black Fuel ne nudi previše razloga za veselje, ali njezina će analiza naoružati one koje_i pokušavaju razumjeti ekstremnu desnicu kako bi ponudile_i alternativu."
Populisti ne integriraju mase u političke procese
Čitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.