10. listopada 2022.Prava seksualnih radnica_ka su prava osoba s invaliditetomZbog uvjeta rada u kapitalizmu, seksualni rad je osobama s invaliditetom jedna od pristupačnijih opcija, jer omogućuje fleksibilnost radnog vremena usprkos prekarnosti i mogućem dovođenju u po život rizične situacije koje proizlaze iz kriminalizacije seksualnog rada odnosno potpornih aktivnosti koje ga okružuju. „Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji“.
6. listopada 2022.BDP je beskorisna mjera. Čime je zamijeniti?"BDP je ekonomski indikator koji mjeri ekonomski rast – konkretno, vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u ekonomiji. Međutim, ne uzima u obzir mnoga pitanja koja zapravo utječu na naše živote, poput zdravlja i dobrobiti, prihoda, rodne jednakosti ili stanja okoliša. Čak je i Simon Kuznets, ekonomist koji je predstavio izvornu formulaciju BDP-a, 1934. godine izjavio: 'O blagostanju nacije teško se može nešto zaključiti na temelju mjerenja nacionalnog dohotka.' Proturječja BDP-a kao primarnog pokazatelja ekonomskog uspjeha zemlje još su očitija danas, kada svijet gori, a inflacija pritišće naše populacije."
2. listopada 2022.Mihail Sergejevič Gorbačov: vrlo ruska kontradikcija"Čelnici donose na vlast svoje intelektualne proturječnosti: Gorbačov je vjerovao da su Thatcher i Reagan validni politički partneri koji razumiju univerzalni imperativ denuklearizacije Europe, smatrajući istovremeno da su okorjeli imperijalisti koji žele pokoriti svijet. Vjerovao je da će govorenje istine na domaćem terenu pružiti neku vrstu lenjinističkog poticaja sovjetskim građanima da rade s većim entuzijazmom i dokažu moralnu te ekonomsku superiornost sovjetskog projekta, dok se istodobno slagao s tržišnim liberalima da jedino materijalne mrkve i batine (razlike u plaćama i nezaposlenost) mogu spasiti ekonomiju."
29. rujna 2022.Autoritarna rekompozicija neoliberalizma u Brazilu"U više različitih dijelova svijeta pojavljuju se autoritarne vlade. Radi se o procesu političke dekompozicije i rekompozicije neoliberalizma, kojemu se moramo suprotstaviti jer završava u fašizmu. Brazil je uspostavljen na temeljima eksproprijacije, opresije i ropstva, i živio je s ropstvom dulje od većine zemalja na zapadnoj hemisferi. U brazilskom društvu stoga postoji vrlo snažna crta elitizma, isključivanja, represije i nasilja, zamjetna u kućanstvima, na radnim mjestima, u političkim strankama, te kao diskriminacija u svim sferama društvenog života. Unatoč prividu da se radi o društvu u kojem su svi ujedinjeni oko karnevala, sambe, nogometa i sličnih stvari, tomu nije tako. Sve je to samo mali dio brazilskog društva, dok njegov dominantni dio, onaj koji strukturira društvo, počiva na represiji, isključivanju, netoleranciji – Bolsonaro predstavlja sve to."
26. rujna 2022.Djelomično automatizirani platformski kapitalizamDok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
19. rujna 2022.Što je društveno potrebno radno vrijeme?"Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
14. rujna 2022.Andreas Malm & Zetkin kolektiv – White Skin, Black FuelSinergija fosilnog kapitala i uspona krajnje desnice nije slučajna koincidencija, već nužna obrambena strategija vladajućeg poretka. Andreas Malm i kolektiv Zetkin razotkrivaju kako „bijelo gorivo” služi kao materijalni i ideološki temelj suvremenog ekofašizma. Tekst analizira investiciju desnice u fosilnu ekonomiju kao nasilni otpor dekarbonizaciji, pri čemu obrana ideologema rase i nacije postaje neodvojiva od očuvanja sustava akumulacije koji počiva na fosilnom pustošenju planeta.
10. rujna 2022.Populisti ne integriraju mase u političke proceseČitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.
8. rujna 2022.Kapitalistička laž o recikliranjuDok kapital neprestano eksternalizira vlastite troškove, recikliranje funkcionira kao jedna od njegovih najuspješnijih ideoloških varki. Ovaj tekst demistificira ekološku odgovornost pojedinca kao paravan za neometanu akumulaciju kroz hiperprodukciju otpada. Umjesto rješenja, ono služi kao ventil za smirenje savjesti potrošača, dok stvarni ekološki dug ostaje upisan u samu logiku kapitalističkog načina proizvodnje, čija je dinamika rasta strukturno nespojiva s održavanjem metabolizma prirode.
29. kolovoza 2022.Komercijalizacija obrazovanja i kriza mentalnog zdravlja"Loše mentalno zdravlje duboko je ukorijenjen problem u društvu, s različitim izvorima. Uopće nije čudno da se psihičko zdravlje, posebice mladih, pogoršava. Budućnost je sumorna za mnoge mlade ljude. Studenti mogu očekivati da će diplomirati na sveučilištu s dugovima od nekoliko desetaka tisuća funti, samo da bi potom bili ugurani u prekarne poslove s niskim plaćama koji jedva pokrivaju sve više stanarine i troškove života."
24. kolovoza 2022.Dekoloniziranje čovječanstva"Prema Mbembeu, „uspon u čovječanstvo može biti samo rezultat borbe: borbe za život“, koja se sastoji od uzdizanja iz dubina „izuzetno sterilnog i sušnog područja“ koje je Fanon nazvao rasom, ili zonom nepostojanja. „Izaći iz ovih sterilnih i sušnih područja postojanja prije svega znači izaći izvan ograde rase – zamke u kojoj pogled i moć Drugoga nastoje zatvoriti subjekt“, inzistira Mbembe. Iako zadatak dekolonizacije jest „rušenje granica u svijetu“, rasa je ograda koju treba otvoriti i u konačnici iskorijeniti: „rušenje granica u svijetu pretpostavlja aboliciju rase“."
22. kolovoza 2022.Ropstvo i razvoj Afrike"Afriku se u konvencionalnim tekstovima o temi transatlantske trgovine još uvijek odbacuje po kratkom postupku. Međutim, kad god bi se ova tema istraživala, pokazalo bi se da je Afrika bila povijesno neophodna za vodeće klasne sile u Europi. Feudalne zemljoposjedničke klase koje su sudjelovale u prekomorskoj ekspanziji ne bi se mogle obnoviti (u obliku kvazi-feudalnih plantaža i dodjele zemljišta), a novonastala kapitalistička klasa trebala je Novi svijet kako bi korigirala društvenu ravnotežu u Starom. Postigli su to integracijom dvaju Amerika u mrežu financijskih i tržišnih odnosa kojima su oni sami dominirali u gradskim središtima. Afrika je također pomogla proširiti tržište za jeftine europske manufakture i ojačati tehnike garantiranja kapitala i kredita; no, naravno, ključna uloga Afrike bila je ona dobavljača radne snage za koju u to vrijeme nije bilo drugih alternativa."
Prava seksualnih radnica_ka su prava osoba s invaliditetom
Zbog uvjeta rada u kapitalizmu, seksualni rad je osobama s invaliditetom jedna od pristupačnijih opcija, jer omogućuje fleksibilnost radnog vremena usprkos prekarnosti i mogućem dovođenju u po život rizične situacije koje proizlaze iz kriminalizacije seksualnog rada odnosno potpornih aktivnosti koje ga okružuju. „Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji“.
BDP je beskorisna mjera. Čime je zamijeniti?
"BDP je ekonomski indikator koji mjeri ekonomski rast – konkretno, vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u ekonomiji. Međutim, ne uzima u obzir mnoga pitanja koja zapravo utječu na naše živote, poput zdravlja i dobrobiti, prihoda, rodne jednakosti ili stanja okoliša. Čak je i Simon Kuznets, ekonomist koji je predstavio izvornu formulaciju BDP-a, 1934. godine izjavio: 'O blagostanju nacije teško se može nešto zaključiti na temelju mjerenja nacionalnog dohotka.' Proturječja BDP-a kao primarnog pokazatelja ekonomskog uspjeha zemlje još su očitija danas, kada svijet gori, a inflacija pritišće naše populacije."
Mihail Sergejevič Gorbačov: vrlo ruska kontradikcija
"Čelnici donose na vlast svoje intelektualne proturječnosti: Gorbačov je vjerovao da su Thatcher i Reagan validni politički partneri koji razumiju univerzalni imperativ denuklearizacije Europe, smatrajući istovremeno da su okorjeli imperijalisti koji žele pokoriti svijet. Vjerovao je da će govorenje istine na domaćem terenu pružiti neku vrstu lenjinističkog poticaja sovjetskim građanima da rade s većim entuzijazmom i dokažu moralnu te ekonomsku superiornost sovjetskog projekta, dok se istodobno slagao s tržišnim liberalima da jedino materijalne mrkve i batine (razlike u plaćama i nezaposlenost) mogu spasiti ekonomiju."
Autoritarna rekompozicija neoliberalizma u Brazilu
"U više različitih dijelova svijeta pojavljuju se autoritarne vlade. Radi se o procesu političke dekompozicije i rekompozicije neoliberalizma, kojemu se moramo suprotstaviti jer završava u fašizmu. Brazil je uspostavljen na temeljima eksproprijacije, opresije i ropstva, i živio je s ropstvom dulje od većine zemalja na zapadnoj hemisferi. U brazilskom društvu stoga postoji vrlo snažna crta elitizma, isključivanja, represije i nasilja, zamjetna u kućanstvima, na radnim mjestima, u političkim strankama, te kao diskriminacija u svim sferama društvenog života. Unatoč prividu da se radi o društvu u kojem su svi ujedinjeni oko karnevala, sambe, nogometa i sličnih stvari, tomu nije tako. Sve je to samo mali dio brazilskog društva, dok njegov dominantni dio, onaj koji strukturira društvo, počiva na represiji, isključivanju, netoleranciji – Bolsonaro predstavlja sve to."
Djelomično automatizirani platformski kapitalizam
Dok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
Što je društveno potrebno radno vrijeme?
"Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
Andreas Malm & Zetkin kolektiv – White Skin, Black Fuel
Sinergija fosilnog kapitala i uspona krajnje desnice nije slučajna koincidencija, već nužna obrambena strategija vladajućeg poretka. Andreas Malm i kolektiv Zetkin razotkrivaju kako „bijelo gorivo” služi kao materijalni i ideološki temelj suvremenog ekofašizma. Tekst analizira investiciju desnice u fosilnu ekonomiju kao nasilni otpor dekarbonizaciji, pri čemu obrana ideologema rase i nacije postaje neodvojiva od očuvanja sustava akumulacije koji počiva na fosilnom pustošenju planeta.
Populisti ne integriraju mase u političke procese
Čitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.
Kapitalistička laž o recikliranju
Dok kapital neprestano eksternalizira vlastite troškove, recikliranje funkcionira kao jedna od njegovih najuspješnijih ideoloških varki. Ovaj tekst demistificira ekološku odgovornost pojedinca kao paravan za neometanu akumulaciju kroz hiperprodukciju otpada. Umjesto rješenja, ono služi kao ventil za smirenje savjesti potrošača, dok stvarni ekološki dug ostaje upisan u samu logiku kapitalističkog načina proizvodnje, čija je dinamika rasta strukturno nespojiva s održavanjem metabolizma prirode.
Komercijalizacija obrazovanja i kriza mentalnog zdravlja
"Loše mentalno zdravlje duboko je ukorijenjen problem u društvu, s različitim izvorima. Uopće nije čudno da se psihičko zdravlje, posebice mladih, pogoršava. Budućnost je sumorna za mnoge mlade ljude. Studenti mogu očekivati da će diplomirati na sveučilištu s dugovima od nekoliko desetaka tisuća funti, samo da bi potom bili ugurani u prekarne poslove s niskim plaćama koji jedva pokrivaju sve više stanarine i troškove života."
Dekoloniziranje čovječanstva
"Prema Mbembeu, „uspon u čovječanstvo može biti samo rezultat borbe: borbe za život“, koja se sastoji od uzdizanja iz dubina „izuzetno sterilnog i sušnog područja“ koje je Fanon nazvao rasom, ili zonom nepostojanja. „Izaći iz ovih sterilnih i sušnih područja postojanja prije svega znači izaći izvan ograde rase – zamke u kojoj pogled i moć Drugoga nastoje zatvoriti subjekt“, inzistira Mbembe. Iako zadatak dekolonizacije jest „rušenje granica u svijetu“, rasa je ograda koju treba otvoriti i u konačnici iskorijeniti: „rušenje granica u svijetu pretpostavlja aboliciju rase“."
Ropstvo i razvoj Afrike
"Afriku se u konvencionalnim tekstovima o temi transatlantske trgovine još uvijek odbacuje po kratkom postupku. Međutim, kad god bi se ova tema istraživala, pokazalo bi se da je Afrika bila povijesno neophodna za vodeće klasne sile u Europi. Feudalne zemljoposjedničke klase koje su sudjelovale u prekomorskoj ekspanziji ne bi se mogle obnoviti (u obliku kvazi-feudalnih plantaža i dodjele zemljišta), a novonastala kapitalistička klasa trebala je Novi svijet kako bi korigirala društvenu ravnotežu u Starom. Postigli su to integracijom dvaju Amerika u mrežu financijskih i tržišnih odnosa kojima su oni sami dominirali u gradskim središtima. Afrika je također pomogla proširiti tržište za jeftine europske manufakture i ojačati tehnike garantiranja kapitala i kredita; no, naravno, ključna uloga Afrike bila je ona dobavljača radne snage za koju u to vrijeme nije bilo drugih alternativa."