Dean Duda: “Solidarnost”

Nakon Viktora Ivančića, evo još jednoga britkog teksta za naš blog! Profesor Dean Duda s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu poslao nam je, ustupivši nam ujedno i sva prava na tekst, svoje viđenje sad već poprilično rasplamsanog studentskoga blokadnog bunta i rekacija na isti. Tekst, osim na našemu blogu, možete čitati u današnjem izdanju Novoga lista, 27. travnja 2009. Profesore, zahvaljujemo na potpori! Jedan svijet – jedna borba. Ama nego kako drugačije, u zemlji već predugo kontaminiranoj ustajalom atmosferom u kojoj je glavna zabava prebacivanje loptice odgovornosti za nastalu situaciju s jedne beskorisne političke stranke na drugu? Pred oštrom i izuzetno zrelom aktivističkom i verbalnom lekcijom što im ove mlade generacije studenata i studentica svakodnevno dijele i u izjavama za medije i kroz sjajnu organizaciju blokada, političari i mediji u ovoj zemlji nikada nisu bili manji nego sad.

Izgleda da neke osnovne stvari treba neprestano ponavljati. Ni šest brojeva Skripte, ni dokumenti dostupni na blogu, niti sedam jasno i razgovjetno sročenih izjava za medije, nije dovoljno da bi zahtjevi studenata probili barijeru unaprijed zacementiranog nerazumijevanja. Ispada da je u Hrvatskoj obrazovanje doista u dubokoj krizi kad ni oni koji su institucionalno licencirali vlastitu pismenost na nešto zahtjevnijim razinama ne znaju čitati. Na elementarnu zbunjenost što je u reprezentativnim sistemskim glavama izaziva učinak direktne demokracije, plenumskog odlučivanja i depersonalizacije prosvjeda, gotovo da je izlišno trošiti energiju.

U međuvremenu, međutim, množi se legija zaduženih za cipelarenje. HTV se nakon Primorčeva istupa ponaša kao da blokada ne postoji (jer su očevidno instrukcije napokon stigle), a tiskanim medijima paradiraju ugledne inozemne znanstvene karijere čija se retorika sažimlje dubokim uvidima sloganskoga tipa «kavu plaćaju, a znanje ne bi platili» ili «najskuplje je najbolje». Istu razinu smisla, nažalost, zauzimaju i brojna naklapanja o impotenciji, kolateralnim žrtvama, pravu na rad, dostojanstvu, strančarenju ili predstojećem izboru dekana. Zato vrijedi ponavljati.

Duboko je zazorno odricati se društvenih stečevina koje smo svojedobno i sami uživali. Svaki upravljač, čelnik ili pak tzv. dužnosnik koji, nakon što se domogao trona, reducira u javnom polju, osobito kad je obrazovanje posrijedi, prava i slobode što ih je i sam iskusio i od njih profitirao, politički je promašaj. Kako zagovarati plaćanje studija ako se trošilo njegovu besplatnost? Kako se, na primjer, zalagati za jednopredmetnost ako se profitiralo od dvopredmetnog sistema studija koji je svojedobno nakon uspješne dvije godine omogućavao i upis treće studijske grupe?

Drugi problem koji proizlazi iz nerazumijevanja studentskih zahtjeva obuhvaća položaj studenata doktorskog studija koji socijalna i zdravstvena prava ne ostvaruju zahvaljujući studentskom statusu. Sustav zagovara aktivno obrazovanje i tobože doživljava poslijediplomski studij kao očekivani i kvalitetan nastavak, ali svoja socijalna i zdravstvena prava nezaposleni poslijediplomski studenti, ako ih nije nekim projektom zaskočila akademska elita, ne ostvaruju kao studenti, nego kao nezaposleni s burze rada. U tom smislu prosvjed jest, naravno, i njihov prosvjed.

Vijeće FF samo je sebi zavezalo ruke odlučivši da prekid nastave traje do petka, uz sjednicu zakazanu u srijedu, do kada se, paradoksalno, očekuje očitovanje resornog ministra odnosno Vlade RH. Ministar se u međuvremenu očitovao, a Vijeće je ostavilo nastavnike da administrativno lebde u zbunjenosti između prekida nastave do kraja radnog tjedna, blokade i sljedeće sjednice. Nesnalaženje je očevidno u samoj činjenici zapitkivanja ima li u ponedjeljak nastave. Ako je podrška iskrena, onda dvojbe ne bi trebalo biti. Ako je cilj zajednički, štoviše, službeno podržan odlukama središnjega predstavničkog fakultetskog tijela, nedoumice teško da postoje. Alternativni oblici nastave ionako su otvoreni svim nastavnicima FF. Ovdje se, naime, ni oko čega ne pregovara, niti se funkcionira po starom dobrom hrvatskom načelu da tražimo sedam i da smo, zatim, zadovoljni ako dobijemo tri, dakle kompromisa nema.

Stoga vrijedi razmisliti da se sjednica Vijeća održi u D7 uz slobodnu participaciju studenata, mimo delegatskog odnosno zastupničkog modela. Ako nastavnici mogu slobodno participirati u radu plenuma, često larpurlartistički i ne baš odviše smisleno oslobađajući potisnuti glas, zašto se doista do kraja ne bi ispoštovao način studentske borbe (ako smo već suglasni u metodi i ciljevima). Nastavnici moraju kao nastavnici sudjelovati u ostvarenju cilja. Paradoks izigravanja takve pozicije iskusio je rektor: došao je na plenum kao građanin, a otišao kao kurir u smjeru Senata.

Ukratko, zahtjevi studenata jasno su iskazani, artikulirani i politički iznimno pismeni. Adresa kojoj su upućeni jednako tako. Sveučilišni nastavnici uvijek mogu biti tutori, mentori i savjetnici zbog naravi svoga posla. Jesu li odgojitelji preodgojeni ili je preodgoj samo skrivanje, dodvoravanje ili taktičko kupovanje vremena? Solidarnost i respekt. Bez fige u džepu, tutorstva i diplomatske medijacije.

Jedan svijet, jedna borba. Ako nam je imalo stalo.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve