Očitovanje o referendumu

Zašto je plenum Filozofskog fakulteta protiv elektroničkog referenduma koji je postavljen na službene fakultetske stranice? Prvenstveno, referendumsko izjašnjavanje ne bi smjelo posve zaobilaziti opsežnu javnu raspravu i edukaciju o problemu koji se postavlja pred izborno tijelo, kao što je to ovdje slučaj. S druge strane, direktnodemokratska procedura koja se provodi na plenumima sama je po sebi prožeta referendumskom logikom. Zar to nije sasvim uočljivo pri pogledu na našu, već uvriježenu, praksu donošenja kolektivnih odluka putem plenuma? Nikome od zainteresiranih sudionika nije uskraćeno pravo na izražavanje osobnog mišljenja te pravo na sudjelovanje u odlučivanju, bez obzira na njihov društveni status.

Zatim, kod rasprave o referendumu protiv blokade treba naglasiti da (gotovo) nitko od nas ne podržava blokadu kao čin opstruiranja redovne nastave koji je sam sebi svrha; mi smo na nju prisiljeni. Upravo u toj činjenici leži poanta redovitog sazivanja plenuma – situacija se mijenja iz dana u dan i potrebna je rasprava da bismo odredili je li blokada i dalje potrebna. Metoda raspisivanja klasičnog referenduma (a ne elektroničkoga koji je nedavno samoinicijativno postavljen preko fakultetske tehničke službe koja je zadužena za održavanje internetskog prostora Fakulteta) zahtijeva previše vremena i organizacijskih resursa te zanemaruje dinamiku izvanredne situacije poput ove u kojoj se nalazimo. Stoga smatramo da ona nije primjenjiva te i dalje snažno inzistiramo na plenumu kao jedinom legitimnom mjestu artikulacije stavova o ovom i sličnim pitanjima.

Mi nismo protiv sâme ideje referenduma, ali smatramo da je ovaj elektronički referendum, koji je postavljen na stranice Filozofskog fakulteta, na više načina manjkav. Prvo što upada u oči jest činjenica da je pitanje neprecizno, tendenciozno i metodološki neispravno. Nadalje, činjenica je da nije poznato koliki broj studenata ima funkcionalan AAI@EduHr identitet (naprimjer, niz je studenata izjavio da nema lozinke za svoje AAI@EduHr identitete). Treće, referendum je objavljen na početnoj stranici Fakulteta i na listi Student-svima, a poznato je da velik broj studenata uopće nije pretplaćen na tu listu (npr., gotovo svi ovogodišnji brucoši). Uz činjenicu da je rok bio do ponedjeljka u ponoć (jučer ipak produžen do danas u 9h), pitanje je hoće li svi vidjeti da je referendum objavljen na početnoj stranici Fakulteta.

Uz to, problematično je i pitanje kontrole tog referenduma i načina na koji ga nadzire Etičko povjerenstvo (kako Etičko povjerenstvo može nadzirati elektronički referendum? Ako potpuni pristup sustavu na kojem se obavlja referendumsko glasanje, programu i bazi podataka ima autor aplikacije za referendum, Gjuro Kladarić, može li Etičko povjerenstvo nadzirati što on radi?)

Na koncu možemo zaključiti da ideja o referendumu sâma po sebi nije toliko problematična (premda klasični tip referenduma nije dovoljno adekvatno sredstvo za procjenu situacije koja se na plenumu putem aktivnih diskusijskih mehanizama može svakodnevno revidirati), koliko način na koji je on izveden.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve