Očitovanje o referendumu

Zašto je plenum Filozofskog fakulteta protiv elektroničkog referenduma koji je postavljen na službene fakultetske stranice? Prvenstveno, referendumsko izjašnjavanje ne bi smjelo posve zaobilaziti opsežnu javnu raspravu i edukaciju o problemu koji se postavlja pred izborno tijelo, kao što je to ovdje slučaj. S druge strane, direktnodemokratska procedura koja se provodi na plenumima sama je po sebi prožeta referendumskom logikom. Zar to nije sasvim uočljivo pri pogledu na našu, već uvriježenu, praksu donošenja kolektivnih odluka putem plenuma? Nikome od zainteresiranih sudionika nije uskraćeno pravo na izražavanje osobnog mišljenja te pravo na sudjelovanje u odlučivanju, bez obzira na njihov društveni status.

Zatim, kod rasprave o referendumu protiv blokade treba naglasiti da (gotovo) nitko od nas ne podržava blokadu kao čin opstruiranja redovne nastave koji je sam sebi svrha; mi smo na nju prisiljeni. Upravo u toj činjenici leži poanta redovitog sazivanja plenuma – situacija se mijenja iz dana u dan i potrebna je rasprava da bismo odredili je li blokada i dalje potrebna. Metoda raspisivanja klasičnog referenduma (a ne elektroničkoga koji je nedavno samoinicijativno postavljen preko fakultetske tehničke službe koja je zadužena za održavanje internetskog prostora Fakulteta) zahtijeva previše vremena i organizacijskih resursa te zanemaruje dinamiku izvanredne situacije poput ove u kojoj se nalazimo. Stoga smatramo da ona nije primjenjiva te i dalje snažno inzistiramo na plenumu kao jedinom legitimnom mjestu artikulacije stavova o ovom i sličnim pitanjima.

Mi nismo protiv sâme ideje referenduma, ali smatramo da je ovaj elektronički referendum, koji je postavljen na stranice Filozofskog fakulteta, na više načina manjkav. Prvo što upada u oči jest činjenica da je pitanje neprecizno, tendenciozno i metodološki neispravno. Nadalje, činjenica je da nije poznato koliki broj studenata ima funkcionalan AAI@EduHr identitet (naprimjer, niz je studenata izjavio da nema lozinke za svoje AAI@EduHr identitete). Treće, referendum je objavljen na početnoj stranici Fakulteta i na listi Student-svima, a poznato je da velik broj studenata uopće nije pretplaćen na tu listu (npr., gotovo svi ovogodišnji brucoši). Uz činjenicu da je rok bio do ponedjeljka u ponoć (jučer ipak produžen do danas u 9h), pitanje je hoće li svi vidjeti da je referendum objavljen na početnoj stranici Fakulteta.

Uz to, problematično je i pitanje kontrole tog referenduma i načina na koji ga nadzire Etičko povjerenstvo (kako Etičko povjerenstvo može nadzirati elektronički referendum? Ako potpuni pristup sustavu na kojem se obavlja referendumsko glasanje, programu i bazi podataka ima autor aplikacije za referendum, Gjuro Kladarić, može li Etičko povjerenstvo nadzirati što on radi?)

Na koncu možemo zaključiti da ideja o referendumu sâma po sebi nije toliko problematična (premda klasični tip referenduma nije dovoljno adekvatno sredstvo za procjenu situacije koja se na plenumu putem aktivnih diskusijskih mehanizama može svakodnevno revidirati), koliko način na koji je on izveden.

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve