Rezultati Gjurina “referenduma”

Prenosimo vam u cijelosti izvještaj o rezultatima “referenduma” koji je maloprije na internetskoj stranici https://maia.ffzg.hr/referendum_app/default.aspx objavio voditelj Informatičke službe Gjuro Kladarić. Ispod izvještaja možete pročitati kratak komentar o pouzdanosti dobivenih rezultata i provedbi “Gjurina referenduma”.

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Ivana Lučića 3,
10000 Zagreb
Služba za informatiku

prof. dr. sc. Miljenko Jurković, dekan
doc. dr. sc. Borislav Grgin, šef Etičkog povjerenstva svima FF

Zagreb, 2009-05-12
Predmet: izvještaj o referendumu za deblokadu Fakulteta Na molbu Inicijative za deblokadu Fakulteta napravio sam sustav koji omogućuje referendumsko glasanje onima koji imaju tzv. AAI identitet na Fakultetu, odgovaranjem na pitanje: Jeste li za prestanak blokade nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu? Glasanje je otvoreno 8. svibnja 2009. u 13.20h a posljednji glas je pristigao 12. svibnja 2009. u 2.59.40. Sve osobe koje su glasale su osobe koje su evidentirane na tzv. LDAP poslužitelju koji čuva akademske identitete studenata i zaposlenika Fakulteta, i koji upravo služe za online aplikacije kada je potrebna provjera identiteta sudionika. Aplikacija je sačinjena tako da ne dopušta višestruko glasanje za isti AAI identitet, niti ispravljanje jednom danih glasova. Ukupno je prikupljeno 1858 glasova. Provjerom jedinstvenosti AAI identiteta osoba koje su glasale na referendumu uočeno je da je pet osoba dalo po dva glasa. Razlog za ovo je to što program nije odbijao da se korisnik prijavi i kao „ivan.horvat“ i kao „ivan.horvat@ffzg.hr“, pa su neki ljudi dva puta dali glas. Nemam dojam da je to bilo zlonamjerno, jer da jest, puno bi više ljudi tako dalo glas. Od tih dvostrukih glasova sam prve proglasio nevažećima a druge uvažio. U četiri od pet slučajeva prvi i drugi glas su bili jednaki. U LDAP poslužitelju imamo 11079 evidentiranih osoba, od toga 10259 studenata, a od toga za 6376 je rok isteka njihovoga identiteta kasniji od 1.5.2009., pa te studente smatramo aktivnim studentima u ovom trenutku. Od ukupnog broja od 1858 glasova na referendumu, 1774 glasa pripadaju studentima, i oni su ovako razdijeljeni: • 919 DA (za prestanak blokade) • 850 NE (protiv prestanka blokade) • 5 nevažećih

S poštovanjem,

Predrag Gjuro Kladarić voditelj Službe za informatiku

Što se tiče ovih rezultata i njihovih implikacija, nužno je još jednom naglasiti kako pouzdanost i valjanost ovog “referenduma” nije moguće provjeriti. Druga, i važnija, jest činjenica da je glasao premalen broj ljudi, odnosno manje od 30% aktivnih studenata i studentica. S druge bi se strane dalo zaključiti da se na dosadašnjim plenumima (kojih je bilo dvadeset i dva i na kojima redovito sudjeluje po šest i više stotina (ne uvijek istih) studenata) sveukupno pojavio veći broj studenata od onih koji su sudjelovali na “referendumu”. I treće, ništa manje bitno, treba naglasiti da je velik broj podržavatelja blokade, kako je i najavio, odbio glasati zbog metodoloških nedostataka “referenduma”.

Smatramo da ovako sproveden “referendum” te njegovi rezultati ne mogu ni približno biti dovoljni za legitimaciju tvrdnje da većina studenata ne podupire blokadu.

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve