Izjava za medije – 10. lipnja 2010.

Nakon što su studenti upali na sjednicu Senata Sveučilišta, rektor je nonšalantno odmahnuo rukom, jer studenti, naime, nisu niti provjerili što je na dnevnom redu. No zaključio je da “u programu studenata Filozofskog koji traže u potpunosti besplatno studiranje ima ‘puno elemenata koji su dobro koncipirani i koji bi Sveučilištu mogli pomoći'”, a da bi zatim okrenuo ploču i studente optužio za nasilnu i “neakademsku” akciju.


Studentska akcija prekida sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu svojom je „apsurdnošću“ i „deplasiranošću“, kako su je okarakterizirali javni mediji i autonomni rektor, ukazala na jedinu preostalu mogućnost očitovanja instanci na Sveučilištu, a to je zaobilazak merituma stvari ili pak iznalazak izlaska birokratskim putovima, pozivanjem na dnevni red sjednice na kojoj se, prema riječima rektora, nije trebalo raspravljati o modelu naplaćivanja studija. Međutim, politika skrivanja iza birokratskih zastora ovaj put je spriječena blokadom same sjednice, ali i razotkrivena dokumentom koji potvrđuje da se 8. lipnja na sjednici senata doista trebalo raspravljati o modelu zasnovanom na već dobro poznatom prijedlogu Rektorskog zbora – samo se „izvrsnim“ i „revnim“ i samo u toj kombinaciji omogućuje studiranje bez financijske participacije. Naime, pod petom točkom dnevnog reda sjednice trebala se vodit rasprava o Ugovoru o financiranju troškova studija u akademskoj godini 2010./2011. U materijalu sjednice Senata koji smo dobili od neimenovanog člana istog tijela stoji:

  • Uvjet za ostvarenje prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja participacije jest zadovoljenje studijskih obaveza propisanih od strane Sveučilišta iskazanih u ECTS bodovima

  • Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete iz prethodne točke, iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica, za upis u višu godinu studija dužni su platiti participaciju utvrđenu općim aktom Sveučilišta

  • Sveučilište se obvezuje da će sa studentima sklopiti ugovor o studiranju


Senat je doista trebao raspravljati o modelu i potom usvojiti ugovor s Ministarstvom obrazovanja znanosti i športa kojim bi se odredio model sudjelovanja studenata u financijskoj participaciji tijekom svog studija, iako to rektor Bjeliš niječe, birokratski nas optužujući da nismo pogledali dnevni red. Konačnu potvrdu smjera u kojem se kreće model koji će biti predložen Senatu Sveučilišta u Zagrebu dobili smo i od samog rektora tijekom akcije blokade sjednice. Na studentsko pitanje o plaćanju studija na višim godinama rektor Bjeliš je izjavio: »Na višim godinama će biti plaćanja ovisno o tome kakva je prolaznost.« Doista, kako i sam rektor voli ustvrditi, Sveučilište u Zagrebu nastavlja s tradicijom – tradicijom ne samo financijskih penalizacija, nego i tradicijom uspostavljanja okvira za tržišnu utakmicu i među samim studentima stvaranjem prisline kompetitivnosti.

Spomenutim nastupom i izjavama o potrebi za omogućivanjem studentskog zaduživanja kod komercijalinih banaka ne daje se samo pogrešan odgovor na naše zahtjeve – nego se napokon jasno nudi odgovor koji vodi daljnjoj i potpunoj komercijalizaciji visokog školstva koja stupa na snagu novim zakonskim regulativama u području visokog obrazovanja. Cijeli koncept: od modela Rektorskog zbora preko Vladina programa gospodarskog oporavka do novih zakona u području visokog školstva imaju samo jedan cilj: skidanje fiskalne odgovornosti države pri financiranju visokog školstva i javnog sektora uopće. Ono što je apsurdno i ono o čemu nije deplasirano govoriti jest da država ovaj put ima saveznika u provođenju takvih mjera, a to su ni manje ni više nego čelnici naših visokoškolskih institucija. Jasno je da pozivi na solidarnost i zauzimanje zajedničkog zahtjeva prema Ministarstvu koje šaljemo samim provođenjem direktne demokracije koja omogućuje sudjelovanje svih u raspravi stvarajući jedini mogući politički okvir za dijalog, nisu naišli na odgovor od instanci na Sveučilištu koje vole ponavljati floskule o komunikacijskoj blokadi s naše strane. Ne čekajući njihov dolazak bili smo prisiljeni posjetiti jedino mjesto pod autonomijom sveučilišta na kojem možemo dobiti odgovor. Nakon dobivenog odgovora želimo poručiti javnosti i odgovornima da mi kao i rektor nastavljamo s tradicijom – tradicijom borbe protiv daljnje komercijalizacije visokog školstva!

Na kakav politički dijalog misli rektor dâ se saznati iz njegove retorike, kao i izjavâ članova senata prema studentskom tobože nasilnom prekidu sjednice kao jedinom mogućem odgovoru na sistemsko nasilje koje se vrši partnerstvom sveučilišnih čelništva i političke vlasti u svrhu onemogućavanja pristupa obrazovanju najnižim socijalnim slojevima. Pozivanje na (ne)kompetentnost i (ne)obaviještenost studenata koji su ušli u dvoranu Senata doista se čini kao očajnički potez ad hominem prema onima koji bi trebali činiti sastavni dio sveučilišne zajednice, a što im se u ovakvom uređenom predstavničkom sistemu ne dopušta.

Želimo istaknuti da nastavak takvog odnosa, te konstantnog javnog ignoriranja naše prisutnosti, naših zahtjeva i naše političke borbe (koja traje već dvije godine) ne znači ni naše povlačenje. Naš zahtjev je ostao isti: potpuno javno financirano obrazovanje na svim razinama. A na pokušaje rektora Bjeliša, ali i partnerâ mu u Vladi i Ministarstvu da taj dvogodišnji pritisak što prosvjedima, što blokadama fakulteta svede na hir studenata Filozofskog fakulteta izazvan modelom svog studiranja, odgovorili smo već puno puta: naša borba nije partikularna – borimo se za pravo svakog građanina ove države da ima pristup obrazovanju na svim razinama bez obzira na svoj imovinski status. Miran i nenasilan ulazak na sjednicu Senata Sveučilišta kao zadnja u nizu akcija imao je za cilj upozoriti članove Senata na njihovu ulogu pri osiguravanju zakonskog terena za stvaranje još većih socijalnih razlika.

Borba za javno visoko školstvo očišćeno od svakog vida komercijalizacije: linearnih ili nelinearnih modela participacija, kreditiranja kod komercijalnih banaka ili privatizacija do jučer javnih visokoškolskih ustanova – to je naše obećanje ovom društvu.

Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve