Izjava za medije – 10. lipnja 2010.

Nakon što su studenti upali na sjednicu Senata Sveučilišta, rektor je nonšalantno odmahnuo rukom, jer studenti, naime, nisu niti provjerili što je na dnevnom redu. No zaključio je da “u programu studenata Filozofskog koji traže u potpunosti besplatno studiranje ima ‘puno elemenata koji su dobro koncipirani i koji bi Sveučilištu mogli pomoći'”, a da bi zatim okrenuo ploču i studente optužio za nasilnu i “neakademsku” akciju.


Studentska akcija prekida sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu svojom je „apsurdnošću“ i „deplasiranošću“, kako su je okarakterizirali javni mediji i autonomni rektor, ukazala na jedinu preostalu mogućnost očitovanja instanci na Sveučilištu, a to je zaobilazak merituma stvari ili pak iznalazak izlaska birokratskim putovima, pozivanjem na dnevni red sjednice na kojoj se, prema riječima rektora, nije trebalo raspravljati o modelu naplaćivanja studija. Međutim, politika skrivanja iza birokratskih zastora ovaj put je spriječena blokadom same sjednice, ali i razotkrivena dokumentom koji potvrđuje da se 8. lipnja na sjednici senata doista trebalo raspravljati o modelu zasnovanom na već dobro poznatom prijedlogu Rektorskog zbora – samo se „izvrsnim“ i „revnim“ i samo u toj kombinaciji omogućuje studiranje bez financijske participacije. Naime, pod petom točkom dnevnog reda sjednice trebala se vodit rasprava o Ugovoru o financiranju troškova studija u akademskoj godini 2010./2011. U materijalu sjednice Senata koji smo dobili od neimenovanog člana istog tijela stoji:

  • Uvjet za ostvarenje prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja participacije jest zadovoljenje studijskih obaveza propisanih od strane Sveučilišta iskazanih u ECTS bodovima

  • Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete iz prethodne točke, iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica, za upis u višu godinu studija dužni su platiti participaciju utvrđenu općim aktom Sveučilišta

  • Sveučilište se obvezuje da će sa studentima sklopiti ugovor o studiranju


Senat je doista trebao raspravljati o modelu i potom usvojiti ugovor s Ministarstvom obrazovanja znanosti i športa kojim bi se odredio model sudjelovanja studenata u financijskoj participaciji tijekom svog studija, iako to rektor Bjeliš niječe, birokratski nas optužujući da nismo pogledali dnevni red. Konačnu potvrdu smjera u kojem se kreće model koji će biti predložen Senatu Sveučilišta u Zagrebu dobili smo i od samog rektora tijekom akcije blokade sjednice. Na studentsko pitanje o plaćanju studija na višim godinama rektor Bjeliš je izjavio: »Na višim godinama će biti plaćanja ovisno o tome kakva je prolaznost.« Doista, kako i sam rektor voli ustvrditi, Sveučilište u Zagrebu nastavlja s tradicijom – tradicijom ne samo financijskih penalizacija, nego i tradicijom uspostavljanja okvira za tržišnu utakmicu i među samim studentima stvaranjem prisline kompetitivnosti.

Spomenutim nastupom i izjavama o potrebi za omogućivanjem studentskog zaduživanja kod komercijalinih banaka ne daje se samo pogrešan odgovor na naše zahtjeve – nego se napokon jasno nudi odgovor koji vodi daljnjoj i potpunoj komercijalizaciji visokog školstva koja stupa na snagu novim zakonskim regulativama u području visokog obrazovanja. Cijeli koncept: od modela Rektorskog zbora preko Vladina programa gospodarskog oporavka do novih zakona u području visokog školstva imaju samo jedan cilj: skidanje fiskalne odgovornosti države pri financiranju visokog školstva i javnog sektora uopće. Ono što je apsurdno i ono o čemu nije deplasirano govoriti jest da država ovaj put ima saveznika u provođenju takvih mjera, a to su ni manje ni više nego čelnici naših visokoškolskih institucija. Jasno je da pozivi na solidarnost i zauzimanje zajedničkog zahtjeva prema Ministarstvu koje šaljemo samim provođenjem direktne demokracije koja omogućuje sudjelovanje svih u raspravi stvarajući jedini mogući politički okvir za dijalog, nisu naišli na odgovor od instanci na Sveučilištu koje vole ponavljati floskule o komunikacijskoj blokadi s naše strane. Ne čekajući njihov dolazak bili smo prisiljeni posjetiti jedino mjesto pod autonomijom sveučilišta na kojem možemo dobiti odgovor. Nakon dobivenog odgovora želimo poručiti javnosti i odgovornima da mi kao i rektor nastavljamo s tradicijom – tradicijom borbe protiv daljnje komercijalizacije visokog školstva!

Na kakav politički dijalog misli rektor dâ se saznati iz njegove retorike, kao i izjavâ članova senata prema studentskom tobože nasilnom prekidu sjednice kao jedinom mogućem odgovoru na sistemsko nasilje koje se vrši partnerstvom sveučilišnih čelništva i političke vlasti u svrhu onemogućavanja pristupa obrazovanju najnižim socijalnim slojevima. Pozivanje na (ne)kompetentnost i (ne)obaviještenost studenata koji su ušli u dvoranu Senata doista se čini kao očajnički potez ad hominem prema onima koji bi trebali činiti sastavni dio sveučilišne zajednice, a što im se u ovakvom uređenom predstavničkom sistemu ne dopušta.

Želimo istaknuti da nastavak takvog odnosa, te konstantnog javnog ignoriranja naše prisutnosti, naših zahtjeva i naše političke borbe (koja traje već dvije godine) ne znači ni naše povlačenje. Naš zahtjev je ostao isti: potpuno javno financirano obrazovanje na svim razinama. A na pokušaje rektora Bjeliša, ali i partnerâ mu u Vladi i Ministarstvu da taj dvogodišnji pritisak što prosvjedima, što blokadama fakulteta svede na hir studenata Filozofskog fakulteta izazvan modelom svog studiranja, odgovorili smo već puno puta: naša borba nije partikularna – borimo se za pravo svakog građanina ove države da ima pristup obrazovanju na svim razinama bez obzira na svoj imovinski status. Miran i nenasilan ulazak na sjednicu Senata Sveučilišta kao zadnja u nizu akcija imao je za cilj upozoriti članove Senata na njihovu ulogu pri osiguravanju zakonskog terena za stvaranje još većih socijalnih razlika.

Borba za javno visoko školstvo očišćeno od svakog vida komercijalizacije: linearnih ili nelinearnih modela participacija, kreditiranja kod komercijalnih banaka ili privatizacija do jučer javnih visokoškolskih ustanova – to je naše obećanje ovom društvu.

Vezani članci

  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 30. lipnja 2019. Stariti dostojanstveno Brutalistički centar kulture, londonski Barbican, nedavno je u jednoj od svojih slabije eksponiranih prostorija ugostio malu izložbu posvećenu iskustvu starenja i starosti u kapitalizmu. Segmenti multimedijalnog postava, baziranog na intervjuima s dvije tisuće osoba starijih od sedamdeset godina, na različitim su razinama progovorili o načinu na koji klasni položaj utječe na dužinu života i kvalitetu starenja u društvima koja počivaju na sistemskim nejednakostima.
  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve