Proglas Zagreb Pridea 2010.

Borba za jednakost i ravnopravnost LGBTIQ populacije jedna je od linija borbe za socijalno pravedno društvo koje neće samo tolerirati nego i aktivno proizvoditi i prakticirati različitost. 19. lipnja ove godine javni prostor glavnog grada postat će mjesto političke artikulacije borbe za rodnu ravnopravnost i mnoštvenost, ali i zasad jedini prostor javne prakse tjelesne slobode i (bez)brojnih rodnih (samo)određenja. Prenosimo vam proglas kao i višednevni program Zagreb Pridea 2010. Vidimo se na Prideu!




PROGLAS

Sloboda seksualnog izražavanja i različitost seksualnih praksi

Sloboda rodnog izražavanja, različitost tjelesnih i seksualnih izričaja i praksi, mnogostrukost osobnih i kolektivnih identiteta kroz samodefiniciju trebaju postati i postat će dio hrvatske stvarnosti. Boriti se za rodnu slobodu – pravo svake osobe da izražava svoj rod i svoje tijelo na način koji izabere, kroz ženskost, androginost, muškost, hibridnost, nedorečenost i rodnu kontradiktornost – znači boriti se za slobodu kao vrhunsku vrijednost koja pripada svakom čovjeku. Zagreb Pride se aktivno i svakodnevno suprotstavlja svakom ograničavanju i sputavanju naših tijela i bezbrojnosti naših rodova. U Hrvatskoj do sada jedino u Povorci ponosa LGBTIQ osoba svi ljudi mogu biti rodno slobodni i oslobođeni. Mi u Zagreb Prideu smatramo da svaka pojedinka i svaki pojedinac imaju pravo definirati svoje osobne identitete, javno ih izražavati i očekivati od društva da ih poštuje i prihvaća.

Ljudska bića svojim su tijelima sposobna činiti i stvarati puno više od onoga što represivne norme tjelesnosti i izražavanja sebe kroz tijelo svakodnevno dopuštaju. To znači da neke i neki među nama nisu isključivo usredotočeni na izbor svog partnera samo na osnovi dva roda, već svoja tijela i svoju spolnost shvaćaju i žive šire, onkraj uvriježenih, opresivnih koncepata kao što su homoseksualnost ili heteroseksualnost, kategorija koje ljudsko iskustvo tijela i spolnosti svode samo na odabir spola ljubavnog ili seksualnog partnera ili partnerice.

Spolni i rodni stereotipi moćna su sredstava kontrole naše slobode i stalno nas guraju u skučene kategorije kao što su muško/žensko, gej/strejt, samac/ u paru, vjenčan/nevjenčan, normalan/nenormalan, običan/čudan. Stoga, mi, LGBTIQ (lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, interseksualne i queer) osobe nastojimo svojim životnim praksama i aktivističkim intervencijama probijati i razbijati opresivne granice rodnih i spolnih uloga, gradeći na taj način društvo bez tih ograničavajućih i sputavajućih kategorija.

Kada dvoje ljudi izrazi sebe i svoju spolnost poljupcem u kafiću ili nekom klubu ako odgovaraju ustaljenim obrascima dopuštenog heteroseksualnog ponašanja bivaju prihvaćeni, podržani ili neprimijećeni. Kada to učinimo mi, LGBTIQ osobe te pojedinci i pojedinke koje svojim izgledom ili tijelom odudaraju od stereotipa, bivamo izbačeni, nasilno prekinuti, prekoreni, a nerijetko i pretučeni. Zagreb Pride želi da svaki uzajamno željeni i žuđeni poljubac, zagrljaj i dodir uvijek i svugdje budu izraz slobode i ljubavi.

Muško-muški zagrljaj i poljubac dopušteni su na travnjaku nogometnog igrališta i na tribinama, prilikom proslave pobjede. Kada privrženost iskažu dva gej muškarca, svoj život izlažu pogibelji. Kada se na plaži skupina mladića i djevojaka sunčaju, igraju picigin, mažu jedni drugima zaštitnu kremu nitko u tome ne vidi ništa posebno, doli mladenačke igre i zavođenja. Kada grupa žena na kupalištu slobodno izražava svoje lezbijstvo, izložena je seksističkim i muško-šovinističkim nasrtajima i riziku seksualnog napastovanja, a katkad i silovanja. Kada transrodna ili transeksualna osoba policajcu ili nekoj službenoj osobi na šalteru mora pokazati svoju osobnu iskaznicu na kojoj su prisiljene imati svoj državnim propisima jedini dopušteni urođeni identitet, najčešća reakcija je podsmijeh, omalovažavanje, a nerijetko i gađenje. Te osobe društvo prisiljava i gura na svoje rubove.

Zagreb Pride štiti i uvijek će štititi svaki poljubac.

Sloboda izražavanja različitosti tjelesnih izraza i pluralnosti seksualnih praksi ni na koji način ne ugrožavaju nikoga, no samim svojim postojanjem izloženi/e/a smo diskriminaciji i nasilju. Imamo isključivo pravo donositi odluke o našim tijelima i nikakva ideološka, politička, zakonska, medicinska ili religijska norma ne smije kršiti integritet naših tijela protiv naše volje i kočiti što i kako želimo raditi s našim tijelima.

Zagreb Pride će ovogodišnju, devetu po redu Povorku ponosa LGBTIQ osoba učiniti danom proslave i afirmacije slobode u svim njenim oblicima.

Proslavimo 19. lipnja slobodu rodnog i seksualnog izražavanja. Proslavimo zajedno bezbrojnost svih rodova, mnogostrukost i bogatstvo svih tjelesnih izričaja. Proslavimo slobodu seksualnih praksi svih ljudi.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam "U situaciji degradiranja osnovnih materijalnih preduvjeta za uspostavu održivog i pravednog postkapitalističkog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos s prirodom i neljudskim životinjama, te u skladu s time i količinu, ali i sadržaj potrošnje. Istovremeno treba imati u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih – radničkih, ekoloških, antiimperijalističkih, feminističkih, queer, antirasnih, antispecističkih – borbi otvorio politički prostor za osmišljavanje komunističke alternative kao jedinog pravog i održivog rješenja trenutne ekološke krize."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve