Nastavak protunarodne Vladine politike

Nakon što je u srijedu istekao rok za prikupljanje potpisa za referendum, sindikati su slavodobitno izjavili kako su skupili više od 720.000 potpisa, te kako će ta brojka i dalje rasti. Čelnici sindikata nisu skrivali svoje oduševljenje, pa ni čuđenje, jer ni sami u početku nisu vjerovali u to da će uspjeti ono što nikome nije pošlo za rukom od osamostaljenja Hrvatske. Ohrabreni svojim uspjehom, osim tepanja radnicima, usudili su se konačno prozboriti i protiv poslodavaca. Naravno, samo protiv dijela poslodavaca i naravno, samo malo. Tako su se ponovno vratili isprobanoj, ali neuspješnoj, taktici izricanja parola, ali su i ostavili mogućnost pregovaranja.

Nedugo zatim oglasila se i Vlada koja je na podli i nedemokratski način ustvrdila kako će referenduma biti, ali samo ako se učine potrebni rezovi jer novca nema, raskrinkavajući kako opcija referenduma nikad nije ni bila zamišljena da se provede. Izmišljanjem ogromnih cifri koje su i nekoliko puta veće od stvarnog iznosa novca potrebnog za referendum, pokušali su nametnuti krivnju radnicima što se bore za “beneficije“, kako oni nazivaju radnička prava, u vrijeme “kada se svi moramo odricati”. Ipak, Vlada pritisnuta prihvaća referendum, ali najavljuje reforme i ukidanja nekih prava kako bi se namaknuo novac za referendum. Ministar gospodarstva je svesrdno podržao premijerku u lažima i traženju smanjivanja prava. Neki predlažu da, pošto novaca nema, vlada odustane od prijedloga izmjena ZOR-a, no time se ništa ne bi dobilo jer bi Vlada mogla u svakom trenutku progurati izmjene sa izgovorom da su sindikati imali dovoljno vremena da predaju zahtjev s potpisima Saboru za raspisivanje referenduma. Predsjednik daje bezrezervnu podršku protunarodnim mjerama, istovremeno licemjerno podržavajući referendum. Koalicijski partneri ostali su dosljedni i dalje podržavaju Vladu, dok oporba, koja ih ili nije podržala, ili je danima čekala da vidi razvoj situacije pa da podrži sindikate, sada bez problema svojata ovaj uspjeh i traži prijevremene izbore. Sada, kada jedna frakcija buržoazije gubi popularnost, druga, istina sa manje staža u smanjivanju radničkih prava ali zato mnogo produktivnija u tom poslu, već se sprema za preuzimanje vlasti kako bi bila, ne sumnjamo, još gora u gaženju tih prava.

I dok bitka za zadržavanjem postojeće razine prava koja se tražila referendumom još nije izborena, sindikalisti su već krenuli u novu predlažući svoju izmjenu ZOR-a. Unatoč tome što je hvalevrijedan potez sindikata da se konačno bore za radnička prava, on u ovom trenutku zvuči kao prazna prijetnja jer najviše što Vlada može izgubiti je to da sve ostane kako je i sada, odnosno da ništa ne dobije i ništa ne izgubi, a sindikati mogu izgubiti i bitku za koju već misle da su je dobili. Naime, prema različitim tumačenjima zakona, treba ili izboriti da se referendum održi prema novom zakonu ili mobilizirati građane da što masovnije izađu na referendum jer je potrebno postići da izađe barem polovica ukupnog broja birača kako bi referendum bio važeći. Kako je kampanja za referendum ozbiljno uzdrmala dosad lagano provođenje protunarodnog programa, ne sumnjamo kako će se buržoazija ujediniti kako bi i dalje nesmetano provodila mjere koje joj pogoduju i kaznila radnike za otpor koji su pružili. Ne sumnjamo da će u skoroj budućnosti napadi na naša izborena prava biti još žešći i još podliji. Zato treba raskrinkati svaki pokušaj pogodovanja kapitalistima na štetu radnika, podižući klasnu svijest i jačati borbu za naša prava.

preuzeto sa stranica Crvene akcije

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve