Profil International, sinonim za mobing

Donosimo vam tekst preuzet sa stranice Crvene akcije u kojemu progovaraju o uvjetima rada u Profil Internationalu, sustavnoj politici zastrašivanja radnika i teroru nametnutom od strane menadžera. O aktivnostima radnika i izdavačke kuće izvještavat će i dalje.

Nedavno je javnost šokirana izvještajima o tome kako su u izdavačkoj tvrtki Profil radnici prisilno podvrgnuti poligrafskom testiranju kako bi se utvrdili mogući kradljivci robe. Ipak, ta šokantna priča samo je vrh sante leda, a ispod površine skriva se pravi radnički horor. Bivši i sadašnji radnici Profila za odnos uprave prema radnicima, tzv. politiku “ljudskih resursa”, imaju samo jednu riječ – mobing. U zadnjih godinu dana preko sto ljudi je napustilo firmu, većina je otpuštena, dok su drugi natjerani da odu. Priče koje smo čuli od radnika dokazuju kako primjeri nasilja i zlostavljanja nisu tek ekscesi, nego dio sustavne politike zastrašivanja i terora.

U metode uprave spadaju stalna prozivanja i opomene pred otkaz za najmanji propust prilikom čega se nastoji što više poniziti čovjeka (npr. tjerajući ga da na list papira na piše u čemu je “pogriješio”), periodično smanjivanje plaća i još češće prijetnje istim, stvaranje sistema “miljenika” među radnicima kako bi se uništila svaka solidarnost, zapošljavanje “probnih radnika” koji rade besplatno, a situacija je nedavno eskalirala i fizičkim napadom šefa skladišta Davora Škrinjara na studenta koji je tamo honorarno radio. Nakon incidenta, kao kompenzaciju za to što ga na poslu napadaju student je dobio – otkaz. Davanje otkaza trudnicama također je postalo pravilo, kao i neplaćanje prekovremenih, ali taj dio priče, koliko god užasava, ionako postaje više pravilo nego iznimka u privatnom sektoru. Profil nije uvijek bio pakao, a stariji radnici pamte i bolja vremena. Nekada je, kažu radnici, u firmi vladala kolegijalna i opuštena atmosfera. Sve se promijenilo dolaskom nove garniture menadžera od kojih su mnogi zanat vježbali u Atlantic grupi Emila Tedeschija. S njima se Profil počeo udaljavati od ozbiljne izdavačke kuće, pošto je sve ovisnija o literaturi kao što su knjige za “samopomoć”, autobiografije poznatih i slično, a otvaranjem Profil Megastorea knjižara se pretvorila u šoping-centar. No, ono što je puno važnije od toga je uvođenje politike strahovlade u odnosima s radnicima. Kao glavni nosioci ovog programa spominju se direktor izdavaštva Krunoslav Krunić i financijski direktor Hrvoje Matezović. Matezović je ranije radio u Tisku i Privrednoj banci, a ima i dobre veze u vladi, u čijim je projektima i agencijama u više navrata surađivao. Uz njegov odlazak iz PBZ-a vezane su priče o optužbama za mobing, ali je cijeli slučaj po svemu sudeći zataškan kada je napuštao tu firmu. Ova grupa menadžera svoje postupke pravda povećavanjem profita kuće, ali upitno je koliko su njihovi programi korisni tvrtki. Sustavno tjeranje iskusnih radnika i njihovo mijenjanje mlađima ili studentima koji su spremni raditi po nepovoljnijim uvjetima i za manju plaću na prvi pogled snižava troškove, ali stalno mijenjanje radnika stvara velike probleme u poslovanju. Odgovor uprave na te probleme je veći pritisak na radnike: kašnjenje u poslu koje je rezultat neiskustva ili preopterećenja uprava iskorištava da bi odgovornost za sve probleme prebacila na radnike i to kasnije koristila u zastrašivanju i ucjenjivanju radnika. Sigurno je, međutim, da ipak postoji netko tko se okoristio ovim metodama rada, a to su upravo menadžeri koji svakom degradacijom firme i radnika postaju sve bogatiji, jer su im primanja vezana uz dobit, pa se njihove plaće penju i do četrdesetak tisuća kuna, procjenjuju radnici. U kući, koja za sebe kaže da su joj ljudi “glavna snaga“, ništa ne može biti dalje od istine, ali radnici su sada spremni da krenu u spašavanje tvrtke u kojoj rade. O tim aktivnostima izvještavat ćemo i dalje.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve