Profil International, sinonim za mobing

Donosimo vam tekst preuzet sa stranice Crvene akcije u kojemu progovaraju o uvjetima rada u Profil Internationalu, sustavnoj politici zastrašivanja radnika i teroru nametnutom od strane menadžera. O aktivnostima radnika i izdavačke kuće izvještavat će i dalje.

Nedavno je javnost šokirana izvještajima o tome kako su u izdavačkoj tvrtki Profil radnici prisilno podvrgnuti poligrafskom testiranju kako bi se utvrdili mogući kradljivci robe. Ipak, ta šokantna priča samo je vrh sante leda, a ispod površine skriva se pravi radnički horor. Bivši i sadašnji radnici Profila za odnos uprave prema radnicima, tzv. politiku “ljudskih resursa”, imaju samo jednu riječ – mobing. U zadnjih godinu dana preko sto ljudi je napustilo firmu, većina je otpuštena, dok su drugi natjerani da odu. Priče koje smo čuli od radnika dokazuju kako primjeri nasilja i zlostavljanja nisu tek ekscesi, nego dio sustavne politike zastrašivanja i terora.

U metode uprave spadaju stalna prozivanja i opomene pred otkaz za najmanji propust prilikom čega se nastoji što više poniziti čovjeka (npr. tjerajući ga da na list papira na piše u čemu je “pogriješio”), periodično smanjivanje plaća i još češće prijetnje istim, stvaranje sistema “miljenika” među radnicima kako bi se uništila svaka solidarnost, zapošljavanje “probnih radnika” koji rade besplatno, a situacija je nedavno eskalirala i fizičkim napadom šefa skladišta Davora Škrinjara na studenta koji je tamo honorarno radio. Nakon incidenta, kao kompenzaciju za to što ga na poslu napadaju student je dobio – otkaz. Davanje otkaza trudnicama također je postalo pravilo, kao i neplaćanje prekovremenih, ali taj dio priče, koliko god užasava, ionako postaje više pravilo nego iznimka u privatnom sektoru. Profil nije uvijek bio pakao, a stariji radnici pamte i bolja vremena. Nekada je, kažu radnici, u firmi vladala kolegijalna i opuštena atmosfera. Sve se promijenilo dolaskom nove garniture menadžera od kojih su mnogi zanat vježbali u Atlantic grupi Emila Tedeschija. S njima se Profil počeo udaljavati od ozbiljne izdavačke kuće, pošto je sve ovisnija o literaturi kao što su knjige za “samopomoć”, autobiografije poznatih i slično, a otvaranjem Profil Megastorea knjižara se pretvorila u šoping-centar. No, ono što je puno važnije od toga je uvođenje politike strahovlade u odnosima s radnicima. Kao glavni nosioci ovog programa spominju se direktor izdavaštva Krunoslav Krunić i financijski direktor Hrvoje Matezović. Matezović je ranije radio u Tisku i Privrednoj banci, a ima i dobre veze u vladi, u čijim je projektima i agencijama u više navrata surađivao. Uz njegov odlazak iz PBZ-a vezane su priče o optužbama za mobing, ali je cijeli slučaj po svemu sudeći zataškan kada je napuštao tu firmu. Ova grupa menadžera svoje postupke pravda povećavanjem profita kuće, ali upitno je koliko su njihovi programi korisni tvrtki. Sustavno tjeranje iskusnih radnika i njihovo mijenjanje mlađima ili studentima koji su spremni raditi po nepovoljnijim uvjetima i za manju plaću na prvi pogled snižava troškove, ali stalno mijenjanje radnika stvara velike probleme u poslovanju. Odgovor uprave na te probleme je veći pritisak na radnike: kašnjenje u poslu koje je rezultat neiskustva ili preopterećenja uprava iskorištava da bi odgovornost za sve probleme prebacila na radnike i to kasnije koristila u zastrašivanju i ucjenjivanju radnika. Sigurno je, međutim, da ipak postoji netko tko se okoristio ovim metodama rada, a to su upravo menadžeri koji svakom degradacijom firme i radnika postaju sve bogatiji, jer su im primanja vezana uz dobit, pa se njihove plaće penju i do četrdesetak tisuća kuna, procjenjuju radnici. U kući, koja za sebe kaže da su joj ljudi “glavna snaga“, ništa ne može biti dalje od istine, ali radnici su sada spremni da krenu u spašavanje tvrtke u kojoj rade. O tim aktivnostima izvještavat ćemo i dalje.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.