Studenti zaoštrili bitku protiv rezova

U srijedu, 10. studenog 2010. studenti su izišli na ulice Londona. Prosvjedovali su protiv novog poskupljenja školarina, kao i ukidanja kolegijâ i otpuštanja osoblja. Donosimo vam prijevod tekstova iz Socialist Workera posvećenih londonskim neredima koji uključuju kronologiju događaja u Millbanku i izjave prosvjednika. Suborcima na Otoku šaljemo punu podršku.


Bijes zbog udara na radnike, studente i siromašne ove se srijede obrušio na torijevce. Bio je to najveći prosvjed protiv vlade otkad je David Cameron preselio u Downing Street. Bilo je predivno vidjeti tako mnogo studenata i predavača kako preuzimaju inicijativu i usmjeravaju mržnju koju milijuni osjećaju prema torijevskim rezovima. Militantan protest je pravi način za suprotstavljanje udarima.

50.000 studenata, predavača i drugih prosvjednika koji su izašli na ulice bore se protiv školarina od 9.000 funti koje će onemogućiti sveučilšno obrazovanje većini studenata iz radničke klase. Bore se i protiv ukidanjâ kolegija i otpuštanja osoblja te protiv ukidanja Dodatka za školovanje (Education Maintenance Allowance). Bijesno raspoloženje koje je poharalo Europu stiglo je i u London. Živahan protest bio je nabijen bijesom dok su prosvjednici pjevali “torijevskom šljamu”.

Međutim, pobunili su se iz mnogo više razloga. Demonstracija – i okupacija torijevske središnjice u Millbank Toweru – bila je znak srdžbe prema torijevcima i njihovu ugađanju bogatima na štetu siromašnih. Pokazala je i ljutnju na društvo u kojemu je profit važniji od ijedne ljudske potrebe.

Središnjica torijevaca u Millbanku simbol je svega toga.

Dok su prosvjednici marširali pokraj nje, velika se grupa odvojila i provalila u dvorište zgrade, a potom su neki okupirali foajé. Sve više i više ljudi im se priključivalo sve dok 5.000 studenata i predavača nije zablokiralo cestu ispred središnjice protestirajući protiv torijevaca. Odgurnuli su nekoliko policajaca koji su branili zgradu. Prosvjednici su zapalili vatru u dvorištu i skandirali protiv torijevaca.

Jedan je student rekao za Socialist Worker: “Uzeli smo nekoliko policijskih kaciga i bacali ih u vatru.” Neki su prosvjednici razbili nekoliko prednjih prozora zgrade – na sveopće oduševljenje. Prosvjednici na kolniku sjeli su u uredske stolice i kauč koji su izvukli iz zgrade. Studenti su palili jarkocrvene baklje u dvorištu. Neki su se pojavili na krovu zgrade mašući zastavama.

Prošlo je skoro sat vremena kad se pojavila jedinica specijalnih policijskih postrojbi i blokirala vrata da bi spriječila naknadan ulazak ljudi u zgradu, ali cirkuska atmosfera nije jenjavala. Oveća grupa prosvjednika nekoliko je puta izgurala specijalce. Na kraju je policija upotrebom prekomjerne sile uspjela rastjerati prosvjednike.

Znamo da razbijanje prozora neće zaustaviti rezove, ali to nije bilo važno u Millbanku. Najvažnije je da je torijevcima pokazana spremnost na borbu – otpor umjesto predaje. A to je jedini ispravan stav.

Socialist Worker podržava prosvjednike u Millbanku. Vođe NUS-a (nacionalnog vijeća studenata) nisu ih smjele osuditi. Srijeda je pokazala da ne moramo do ožujka čekati na planirani sindikalni prosvjed da bismo izišli na ulice i bjesnili protiv vladinih udara. Svaki student trebao bi iz ovoga izići odlučan da izgradi veći, snažniji i borbeniji pokret za obranu obrazovanja, a stvari koje su se dogodile ove srijede trebale bi ohrabriti svakoga da započne svoju radikalnu borbu.




Siromašni i bogati, nećemo više plaćati


Veliki prosvjed studenata i profesora bio je najveći protest otkad su torijevci preuzeli vlast u svibnju. On bi trebao biti poticaj svima da iziđu na ulice i bore se protiv torijevskih rezova. Socialist Worker objavio je kronologiju razvoja događaja i izjave prosvjednika.

10:20
Stotinjak studenata Sveučilišta u Stirlingu u Škotskoj stiže na London School of Economcs i priključuje se prosvjednoj povorci.
Na putu je preko 400 studenata Sveučilišta Solent u Southamptonu. Predsjednik njihovog studentskog zbora Daniel Prendergast izjavio je: “Vladini prijedlozi da povise sveučilišne školarine očito su u neskladu s javnim mnijenjem i ugrožavaju našu budućnost. Studenti marširaju na parlament izboriti se da sutrašnji studenti ne budu opterećeni tisućama funti duga samo da bi si priuštili školovanje koje su ministri na vlasti imali besplatno.”

10:40
Studenti iz Škotske idu prema aveniji Horse Guards gdje se okupljaju prosvjednici. Stewart sa Sveučilišta u Aberdeenu rekao je za Socialist Worker: “Želim pokazati torijevcima da hoćemo da napuste Downing Street u suzama kao Margaret Thatcher – a ne podmuklo se smijući dok nam uništavaju živote.”
Louise Townsend, studentica druge godine na Southbanku priključila se prosvjednom maršu sa svog sveučilišta. Rekla je: “Zagovarala sam pobjedu liberalnih demokrata na izborima. Sad sam se iščlanila iz stranke. Nick Clegg nije ispunio ništa od obećanog. Ako povise školarine, siromašni neće imati mogućnost odlaska na fakultet. Bit će to samo za one s bogatim mamicama i taticama.”

11:10
Šezdesetak maturanata škole Battersea Park iz južnog Londona bojkotiralo je nastavu i priključilo se prosvjedu. Paulo Rocha rekao je: “Svi želimo 2012. ići na fakultet, ali naši roditelji neće si moći priuštiti školarine.” Ana, koja je iz iste škole, kaže: “Žele da porezni obveznici plaćaju njihove dodatne kuće, a taj bi novac trebali trošiti na naše obrazovanje. Torijevci su za bogate – zašto ne prisile milijunaše da plaćaju veće poreze?”

12:00
Prosvjedne povorke sa Sveučilišta u Londonu, King’s Collegea i London School of Economics spojile su se i tisuće su krenule niz Strand. Skandiranje “oni kažu štednja – mi kažemo borba!” i “torijevski, torijevski, torijevski – šljam, šljam, šljam” odzvanjalo je ulicama.
Abedha, brucoš na King’su, rekao je: “Ja sam iz radničke klase i povišenje školarina značit će da ljudi poput mene neće imati za obrazovanje. Ono bi trebalo biti iskustvo dostupno svima, a ne privilegij. To će još više razdijeliti klase. Utjecat će na atmosferu obrazovanja, svodeći ga tek na pronalazak posla gušeći pritom svu kreativnost.”
Sital s Westminster Kingsway Collegea za Socialist Worker kaže: “Mnogo nas je došlo s fakulteta da bismo se pobunili protiv ukidanja Dodatka za školovanje. To će ljudima uništiti živote.”

12:41
Klasni bijes kola prosvjedom dok studenti viču “David Cameron, odjebi nazad u Eton!” i “obrazovanje za mase, ne samo vladajuće klase!” Marš je već sad jedan od najglasnijih otkad su torijevci došli na vlast – i još uvijek se može pretvoriti u najveći. Ceste u centru Londona krcate su tisućama i tisućama ljutitih studenata, od koji mnogi nose zastave i natpise iz kućne radinosti.
Grupa A-level studenata iz škole BRIT u Croydonu napustila je predavanja da bi se priključila prosvjedu. “Žele vratiti elitističku predodžbu školstva” rekao je jedan. “Moji roditelji morat će odgoditi odlazak u mirovinu da bi mogli platiti moje i školovanje mog mlađeg brata.”
Hummaraya Sheijh, brucoš na Sveučilištu u Manchesteru dodao je: “Ljudi osjećaju da ih je izdao Nick Clegg. Bijesni smo.”
Sada već se deseci tisuća spuštaju Whitehallom prema Downing Streetu.

13:15
Počeo je “službeni” marš i prosvjednici su razbili policijske kordone s obje strane Whitehalla. Cirkuska atmosfera bila je u zraku dok su tisuće i tisuće studenata preuzimale ulicu noseći zastave i bubnjeve, vičući i pjevajući. Oko parlamenta su i zasjeli.

13:27
Predsjednik NUS-a Aaron Porter napisao je na Twitter: “Ovo je najveći studentski prosvjed u zadnjih nekoliko generacija, a brojka će se ubrzo popeti do 50.000.”

14:00
Studenti su pod opsadu stavili torijevsku središnjicu u Millbank Toweru u istoj ulici u kojoj je i parlament. Policajci pendrecima udaraju prosvjednike koji su uspjeli ući u zgradu i zapaliti baklje. U međuvremenu 500-tinjak studenata okružilo je Odjel za biznis, inovaciju i vještine.
Prosvjednici su ponijeli razglas i atmosfera postaje kao na tulumu. Specijalna policija pod punom opremom dolazi raspršiti masu.

14:02
Emily, učenica na EF-u, rekla je Socialist Workeru: “Naš ravnatelj pokušao nas je spriječiti da danas dođemo, ali mislim da mi moramo spriječiti vladu da gazi po nama. Nadam se da ću ići na fakultet, ali moja sestra koja je pet godina mlađa od mene neće si to moći priuštiti. Zato sam ovdje.“

14:25
Alana, studentica Soasa bila je jedna od mnogih koji su okupirali Millbank Tower. Rekla je Socialist Workeru da studenti moraju nastaviti s pritiskom: “Današnja poruka mora se utuviti vladi u glavu. Moramo biti organizirani zato što se ovakvi prosvjedi ne događaju sami od sebe.”




Pratite sve prosvjede i akcije


Nakon velikog prosvjeda, moramo iskoristiti početni zalet i izgraditi pokret koji može koalicijsku vladu srušiti na koljena.

Budite snažni, preuzmite inicijativu – priključite se demonstracijama, akcijama, okupacijama i marševima na dan neslaganja 24. studenog u organizaciji Mreže aktivista za obrazovanje. Napadi na obrazovanje dolaze brzo i učinkovito. Moramo biti organizirani i spremni na akciju – studenti, predavači i drugi zaposlenici organizirani zajedno u izgradnji masivnog otpora.

Novac za obrazovanje postoji, ali vlada ga radije troši na ratove, oružja i spašavanje banaka. Ovi prosvjedi ne tiču se samo školarina. Oni su borba protiv torijevske vizije obrazovanja – kojim slobodno vladaju privatne tvrtke birajući predmete i njihov sadržaj, dok su sveučilišta privatizirana.

Treba nam golema kampanja koja pretvara svaki fakultet u centar otpora. Čim se ljudi vrate na svoje fakseve trebaju oranizirati sastanak protiv ukidanja financija. Neka pozovu i sindikaliste. Masovni sastanci vode prosvjedima – a oni mogu završiti okupacijama. Preuzimanje fakultetâ pokazat će da jednostavno nećemo prihvatiti vladine opake udare.

Val okupacija fakulteta po cijeloj državi pokazat će da možemo zaoštriti svoju kampanju. Svaka kampanja protiv rezova treba biti podržana, a svaki štrajk, poput onog na BBC-u u ponedjeljak, treba potporu i solidarnost.

Ako se uspijemo udružiti, studenti i radnici zajedno, možemo zaustaviti rezove.


S engleskog prevela Slobodanka Bernstein

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve