Studenti zaoštrili bitku protiv rezova

U srijedu, 10. studenog 2010. studenti su izišli na ulice Londona. Prosvjedovali su protiv novog poskupljenja školarina, kao i ukidanja kolegijâ i otpuštanja osoblja. Donosimo vam prijevod tekstova iz Socialist Workera posvećenih londonskim neredima koji uključuju kronologiju događaja u Millbanku i izjave prosvjednika. Suborcima na Otoku šaljemo punu podršku.


Bijes zbog udara na radnike, studente i siromašne ove se srijede obrušio na torijevce. Bio je to najveći prosvjed protiv vlade otkad je David Cameron preselio u Downing Street. Bilo je predivno vidjeti tako mnogo studenata i predavača kako preuzimaju inicijativu i usmjeravaju mržnju koju milijuni osjećaju prema torijevskim rezovima. Militantan protest je pravi način za suprotstavljanje udarima.

50.000 studenata, predavača i drugih prosvjednika koji su izašli na ulice bore se protiv školarina od 9.000 funti koje će onemogućiti sveučilšno obrazovanje većini studenata iz radničke klase. Bore se i protiv ukidanjâ kolegija i otpuštanja osoblja te protiv ukidanja Dodatka za školovanje (Education Maintenance Allowance). Bijesno raspoloženje koje je poharalo Europu stiglo je i u London. Živahan protest bio je nabijen bijesom dok su prosvjednici pjevali “torijevskom šljamu”.

Međutim, pobunili su se iz mnogo više razloga. Demonstracija – i okupacija torijevske središnjice u Millbank Toweru – bila je znak srdžbe prema torijevcima i njihovu ugađanju bogatima na štetu siromašnih. Pokazala je i ljutnju na društvo u kojemu je profit važniji od ijedne ljudske potrebe.

Središnjica torijevaca u Millbanku simbol je svega toga.

Dok su prosvjednici marširali pokraj nje, velika se grupa odvojila i provalila u dvorište zgrade, a potom su neki okupirali foajé. Sve više i više ljudi im se priključivalo sve dok 5.000 studenata i predavača nije zablokiralo cestu ispred središnjice protestirajući protiv torijevaca. Odgurnuli su nekoliko policajaca koji su branili zgradu. Prosvjednici su zapalili vatru u dvorištu i skandirali protiv torijevaca.

Jedan je student rekao za Socialist Worker: “Uzeli smo nekoliko policijskih kaciga i bacali ih u vatru.” Neki su prosvjednici razbili nekoliko prednjih prozora zgrade – na sveopće oduševljenje. Prosvjednici na kolniku sjeli su u uredske stolice i kauč koji su izvukli iz zgrade. Studenti su palili jarkocrvene baklje u dvorištu. Neki su se pojavili na krovu zgrade mašući zastavama.

Prošlo je skoro sat vremena kad se pojavila jedinica specijalnih policijskih postrojbi i blokirala vrata da bi spriječila naknadan ulazak ljudi u zgradu, ali cirkuska atmosfera nije jenjavala. Oveća grupa prosvjednika nekoliko je puta izgurala specijalce. Na kraju je policija upotrebom prekomjerne sile uspjela rastjerati prosvjednike.

Znamo da razbijanje prozora neće zaustaviti rezove, ali to nije bilo važno u Millbanku. Najvažnije je da je torijevcima pokazana spremnost na borbu – otpor umjesto predaje. A to je jedini ispravan stav.

Socialist Worker podržava prosvjednike u Millbanku. Vođe NUS-a (nacionalnog vijeća studenata) nisu ih smjele osuditi. Srijeda je pokazala da ne moramo do ožujka čekati na planirani sindikalni prosvjed da bismo izišli na ulice i bjesnili protiv vladinih udara. Svaki student trebao bi iz ovoga izići odlučan da izgradi veći, snažniji i borbeniji pokret za obranu obrazovanja, a stvari koje su se dogodile ove srijede trebale bi ohrabriti svakoga da započne svoju radikalnu borbu.




Siromašni i bogati, nećemo više plaćati


Veliki prosvjed studenata i profesora bio je najveći protest otkad su torijevci preuzeli vlast u svibnju. On bi trebao biti poticaj svima da iziđu na ulice i bore se protiv torijevskih rezova. Socialist Worker objavio je kronologiju razvoja događaja i izjave prosvjednika.

10:20
Stotinjak studenata Sveučilišta u Stirlingu u Škotskoj stiže na London School of Economcs i priključuje se prosvjednoj povorci.
Na putu je preko 400 studenata Sveučilišta Solent u Southamptonu. Predsjednik njihovog studentskog zbora Daniel Prendergast izjavio je: “Vladini prijedlozi da povise sveučilišne školarine očito su u neskladu s javnim mnijenjem i ugrožavaju našu budućnost. Studenti marširaju na parlament izboriti se da sutrašnji studenti ne budu opterećeni tisućama funti duga samo da bi si priuštili školovanje koje su ministri na vlasti imali besplatno.”

10:40
Studenti iz Škotske idu prema aveniji Horse Guards gdje se okupljaju prosvjednici. Stewart sa Sveučilišta u Aberdeenu rekao je za Socialist Worker: “Želim pokazati torijevcima da hoćemo da napuste Downing Street u suzama kao Margaret Thatcher – a ne podmuklo se smijući dok nam uništavaju živote.”
Louise Townsend, studentica druge godine na Southbanku priključila se prosvjednom maršu sa svog sveučilišta. Rekla je: “Zagovarala sam pobjedu liberalnih demokrata na izborima. Sad sam se iščlanila iz stranke. Nick Clegg nije ispunio ništa od obećanog. Ako povise školarine, siromašni neće imati mogućnost odlaska na fakultet. Bit će to samo za one s bogatim mamicama i taticama.”

11:10
Šezdesetak maturanata škole Battersea Park iz južnog Londona bojkotiralo je nastavu i priključilo se prosvjedu. Paulo Rocha rekao je: “Svi želimo 2012. ići na fakultet, ali naši roditelji neće si moći priuštiti školarine.” Ana, koja je iz iste škole, kaže: “Žele da porezni obveznici plaćaju njihove dodatne kuće, a taj bi novac trebali trošiti na naše obrazovanje. Torijevci su za bogate – zašto ne prisile milijunaše da plaćaju veće poreze?”

12:00
Prosvjedne povorke sa Sveučilišta u Londonu, King’s Collegea i London School of Economics spojile su se i tisuće su krenule niz Strand. Skandiranje “oni kažu štednja – mi kažemo borba!” i “torijevski, torijevski, torijevski – šljam, šljam, šljam” odzvanjalo je ulicama.
Abedha, brucoš na King’su, rekao je: “Ja sam iz radničke klase i povišenje školarina značit će da ljudi poput mene neće imati za obrazovanje. Ono bi trebalo biti iskustvo dostupno svima, a ne privilegij. To će još više razdijeliti klase. Utjecat će na atmosferu obrazovanja, svodeći ga tek na pronalazak posla gušeći pritom svu kreativnost.”
Sital s Westminster Kingsway Collegea za Socialist Worker kaže: “Mnogo nas je došlo s fakulteta da bismo se pobunili protiv ukidanja Dodatka za školovanje. To će ljudima uništiti živote.”

12:41
Klasni bijes kola prosvjedom dok studenti viču “David Cameron, odjebi nazad u Eton!” i “obrazovanje za mase, ne samo vladajuće klase!” Marš je već sad jedan od najglasnijih otkad su torijevci došli na vlast – i još uvijek se može pretvoriti u najveći. Ceste u centru Londona krcate su tisućama i tisućama ljutitih studenata, od koji mnogi nose zastave i natpise iz kućne radinosti.
Grupa A-level studenata iz škole BRIT u Croydonu napustila je predavanja da bi se priključila prosvjedu. “Žele vratiti elitističku predodžbu školstva” rekao je jedan. “Moji roditelji morat će odgoditi odlazak u mirovinu da bi mogli platiti moje i školovanje mog mlađeg brata.”
Hummaraya Sheijh, brucoš na Sveučilištu u Manchesteru dodao je: “Ljudi osjećaju da ih je izdao Nick Clegg. Bijesni smo.”
Sada već se deseci tisuća spuštaju Whitehallom prema Downing Streetu.

13:15
Počeo je “službeni” marš i prosvjednici su razbili policijske kordone s obje strane Whitehalla. Cirkuska atmosfera bila je u zraku dok su tisuće i tisuće studenata preuzimale ulicu noseći zastave i bubnjeve, vičući i pjevajući. Oko parlamenta su i zasjeli.

13:27
Predsjednik NUS-a Aaron Porter napisao je na Twitter: “Ovo je najveći studentski prosvjed u zadnjih nekoliko generacija, a brojka će se ubrzo popeti do 50.000.”

14:00
Studenti su pod opsadu stavili torijevsku središnjicu u Millbank Toweru u istoj ulici u kojoj je i parlament. Policajci pendrecima udaraju prosvjednike koji su uspjeli ući u zgradu i zapaliti baklje. U međuvremenu 500-tinjak studenata okružilo je Odjel za biznis, inovaciju i vještine.
Prosvjednici su ponijeli razglas i atmosfera postaje kao na tulumu. Specijalna policija pod punom opremom dolazi raspršiti masu.

14:02
Emily, učenica na EF-u, rekla je Socialist Workeru: “Naš ravnatelj pokušao nas je spriječiti da danas dođemo, ali mislim da mi moramo spriječiti vladu da gazi po nama. Nadam se da ću ići na fakultet, ali moja sestra koja je pet godina mlađa od mene neće si to moći priuštiti. Zato sam ovdje.“

14:25
Alana, studentica Soasa bila je jedna od mnogih koji su okupirali Millbank Tower. Rekla je Socialist Workeru da studenti moraju nastaviti s pritiskom: “Današnja poruka mora se utuviti vladi u glavu. Moramo biti organizirani zato što se ovakvi prosvjedi ne događaju sami od sebe.”




Pratite sve prosvjede i akcije


Nakon velikog prosvjeda, moramo iskoristiti početni zalet i izgraditi pokret koji može koalicijsku vladu srušiti na koljena.

Budite snažni, preuzmite inicijativu – priključite se demonstracijama, akcijama, okupacijama i marševima na dan neslaganja 24. studenog u organizaciji Mreže aktivista za obrazovanje. Napadi na obrazovanje dolaze brzo i učinkovito. Moramo biti organizirani i spremni na akciju – studenti, predavači i drugi zaposlenici organizirani zajedno u izgradnji masivnog otpora.

Novac za obrazovanje postoji, ali vlada ga radije troši na ratove, oružja i spašavanje banaka. Ovi prosvjedi ne tiču se samo školarina. Oni su borba protiv torijevske vizije obrazovanja – kojim slobodno vladaju privatne tvrtke birajući predmete i njihov sadržaj, dok su sveučilišta privatizirana.

Treba nam golema kampanja koja pretvara svaki fakultet u centar otpora. Čim se ljudi vrate na svoje fakseve trebaju oranizirati sastanak protiv ukidanja financija. Neka pozovu i sindikaliste. Masovni sastanci vode prosvjedima – a oni mogu završiti okupacijama. Preuzimanje fakultetâ pokazat će da jednostavno nećemo prihvatiti vladine opake udare.

Val okupacija fakulteta po cijeloj državi pokazat će da možemo zaoštriti svoju kampanju. Svaka kampanja protiv rezova treba biti podržana, a svaki štrajk, poput onog na BBC-u u ponedjeljak, treba potporu i solidarnost.

Ako se uspijemo udružiti, studenti i radnici zajedno, možemo zaustaviti rezove.


S engleskog prevela Slobodanka Bernstein

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve