Studenti zaoštrili bitku protiv rezova

U srijedu, 10. studenog 2010. studenti su izišli na ulice Londona. Prosvjedovali su protiv novog poskupljenja školarina, kao i ukidanja kolegijâ i otpuštanja osoblja. Donosimo vam prijevod tekstova iz Socialist Workera posvećenih londonskim neredima koji uključuju kronologiju događaja u Millbanku i izjave prosvjednika. Suborcima na Otoku šaljemo punu podršku.

Bijes zbog udara na radnike, studente i siromašne ove se srijede obrušio na torijevce. Bio je to najveći prosvjed protiv vlade otkad je David Cameron preselio u Downing Street. Bilo je predivno vidjeti tako mnogo studenata i predavača kako preuzimaju inicijativu i usmjeravaju mržnju koju milijuni osjećaju prema torijevskim rezovima. Militantan protest je pravi način za suprotstavljanje udarima.

50.000 studenata, predavača i drugih prosvjednika koji su izašli na ulice bore se protiv školarina od 9.000 funti koje će onemogućiti sveučilšno obrazovanje većini studenata iz radničke klase. Bore se i protiv ukidanjâ kolegija i otpuštanja osoblja te protiv ukidanja Dodatka za školovanje (Education Maintenance Allowance). Bijesno raspoloženje koje je poharalo Europu stiglo je i u London. Živahan protest bio je nabijen bijesom dok su prosvjednici pjevali “torijevskom šljamu”.

Međutim, pobunili su se iz mnogo više razloga. Demonstracija – i okupacija torijevske središnjice u Millbank Toweru – bila je znak srdžbe prema torijevcima i njihovu ugađanju bogatima na štetu siromašnih. Pokazala je i ljutnju na društvo u kojemu je profit važniji od ijedne ljudske potrebe.

Središnjica torijevaca u Millbanku simbol je svega toga.

Dok su prosvjednici marširali pokraj nje, velika se grupa odvojila i provalila u dvorište zgrade, a potom su neki okupirali foajé. Sve više i više ljudi im se priključivalo sve dok 5.000 studenata i predavača nije zablokiralo cestu ispred središnjice protestirajući protiv torijevaca. Odgurnuli su nekoliko policajaca koji su branili zgradu. Prosvjednici su zapalili vatru u dvorištu i skandirali protiv torijevaca.

Jedan je student rekao za Socialist Worker: “Uzeli smo nekoliko policijskih kaciga i bacali ih u vatru.” Neki su prosvjednici razbili nekoliko prednjih prozora zgrade – na sveopće oduševljenje. Prosvjednici na kolniku sjeli su u uredske stolice i kauč koji su izvukli iz zgrade. Studenti su palili jarkocrvene baklje u dvorištu. Neki su se pojavili na krovu zgrade mašući zastavama.

Prošlo je skoro sat vremena kad se pojavila jedinica specijalnih policijskih postrojbi i blokirala vrata da bi spriječila naknadan ulazak ljudi u zgradu, ali cirkuska atmosfera nije jenjavala. Oveća grupa prosvjednika nekoliko je puta izgurala specijalce. Na kraju je policija upotrebom prekomjerne sile uspjela rastjerati prosvjednike.

Znamo da razbijanje prozora neće zaustaviti rezove, ali to nije bilo važno u Millbanku. Najvažnije je da je torijevcima pokazana spremnost na borbu – otpor umjesto predaje. A to je jedini ispravan stav.

Socialist Worker podržava prosvjednike u Millbanku. Vođe NUS-a (nacionalnog vijeća studenata) nisu ih smjele osuditi. Srijeda je pokazala da ne moramo do ožujka čekati na planirani sindikalni prosvjed da bismo izišli na ulice i bjesnili protiv vladinih udara. Svaki student trebao bi iz ovoga izići odlučan da izgradi veći, snažniji i borbeniji pokret za obranu obrazovanja, a stvari koje su se dogodile ove srijede trebale bi ohrabriti svakoga da započne svoju radikalnu borbu.

Siromašni i bogati, nećemo više plaćati

Veliki prosvjed studenata i profesora bio je najveći protest otkad su torijevci preuzeli vlast u svibnju. On bi trebao biti poticaj svima da iziđu na ulice i bore se protiv torijevskih rezova. Socialist Worker objavio je kronologiju razvoja događaja i izjave prosvjednika.

10:20
Stotinjak studenata Sveučilišta u Stirlingu u Škotskoj stiže na London School of Economcs i priključuje se prosvjednoj povorci.
Na putu je preko 400 studenata Sveučilišta Solent u Southamptonu. Predsjednik njihovog studentskog zbora Daniel Prendergast izjavio je: “Vladini prijedlozi da povise sveučilišne školarine očito su u neskladu s javnim mnijenjem i ugrožavaju našu budućnost. Studenti marširaju na parlament izboriti se da sutrašnji studenti ne budu opterećeni tisućama funti duga samo da bi si priuštili školovanje koje su ministri na vlasti imali besplatno.”

10:40
Studenti iz Škotske idu prema aveniji Horse Guards gdje se okupljaju prosvjednici. Stewart sa Sveučilišta u Aberdeenu rekao je za Socialist Worker: “Želim pokazati torijevcima da hoćemo da napuste Downing Street u suzama kao Margaret Thatcher – a ne podmuklo se smijući dok nam uništavaju živote.”
Louise Townsend, studentica druge godine na Southbanku priključila se prosvjednom maršu sa svog sveučilišta. Rekla je: “Zagovarala sam pobjedu liberalnih demokrata na izborima. Sad sam se iščlanila iz stranke. Nick Clegg nije ispunio ništa od obećanog. Ako povise školarine, siromašni neće imati mogućnost odlaska na fakultet. Bit će to samo za one s bogatim mamicama i taticama.”

11:10
Šezdesetak maturanata škole Battersea Park iz južnog Londona bojkotiralo je nastavu i priključilo se prosvjedu. Paulo Rocha rekao je: “Svi želimo 2012. ići na fakultet, ali naši roditelji neće si moći priuštiti školarine.” Ana, koja je iz iste škole, kaže: “Žele da porezni obveznici plaćaju njihove dodatne kuće, a taj bi novac trebali trošiti na naše obrazovanje. Torijevci su za bogate – zašto ne prisile milijunaše da plaćaju veće poreze?”

12:00
Prosvjedne povorke sa Sveučilišta u Londonu, King’s Collegea i London School of Economics spojile su se i tisuće su krenule niz Strand. Skandiranje “oni kažu štednja – mi kažemo borba!” i “torijevski, torijevski, torijevski – šljam, šljam, šljam” odzvanjalo je ulicama.
Abedha, brucoš na King’su, rekao je: “Ja sam iz radničke klase i povišenje školarina značit će da ljudi poput mene neće imati za obrazovanje. Ono bi trebalo biti iskustvo dostupno svima, a ne privilegij. To će još više razdijeliti klase. Utjecat će na atmosferu obrazovanja, svodeći ga tek na pronalazak posla gušeći pritom svu kreativnost.”
Sital s Westminster Kingsway Collegea za Socialist Worker kaže: “Mnogo nas je došlo s fakulteta da bismo se pobunili protiv ukidanja Dodatka za školovanje. To će ljudima uništiti živote.”

12:41
Klasni bijes kola prosvjedom dok studenti viču “David Cameron, odjebi nazad u Eton!” i “obrazovanje za mase, ne samo vladajuće klase!” Marš je već sad jedan od najglasnijih otkad su torijevci došli na vlast – i još uvijek se može pretvoriti u najveći. Ceste u centru Londona krcate su tisućama i tisućama ljutitih studenata, od koji mnogi nose zastave i natpise iz kućne radinosti.
Grupa A-level studenata iz škole BRIT u Croydonu napustila je predavanja da bi se priključila prosvjedu. “Žele vratiti elitističku predodžbu školstva” rekao je jedan. “Moji roditelji morat će odgoditi odlazak u mirovinu da bi mogli platiti moje i školovanje mog mlađeg brata.”
Hummaraya Sheijh, brucoš na Sveučilištu u Manchesteru dodao je: “Ljudi osjećaju da ih je izdao Nick Clegg. Bijesni smo.”
Sada već se deseci tisuća spuštaju Whitehallom prema Downing Streetu.

13:15
Počeo je “službeni” marš i prosvjednici su razbili policijske kordone s obje strane Whitehalla. Cirkuska atmosfera bila je u zraku dok su tisuće i tisuće studenata preuzimale ulicu noseći zastave i bubnjeve, vičući i pjevajući. Oko parlamenta su i zasjeli.

13:27
Predsjednik NUS-a Aaron Porter napisao je na Twitter: “Ovo je najveći studentski prosvjed u zadnjih nekoliko generacija, a brojka će se ubrzo popeti do 50.000.”

14:00
Studenti su pod opsadu stavili torijevsku središnjicu u Millbank Toweru u istoj ulici u kojoj je i parlament. Policajci pendrecima udaraju prosvjednike koji su uspjeli ući u zgradu i zapaliti baklje. U međuvremenu 500-tinjak studenata okružilo je Odjel za biznis, inovaciju i vještine.
Prosvjednici su ponijeli razglas i atmosfera postaje kao na tulumu. Specijalna policija pod punom opremom dolazi raspršiti masu.

14:02
Emily, učenica na EF-u, rekla je Socialist Workeru: “Naš ravnatelj pokušao nas je spriječiti da danas dođemo, ali mislim da mi moramo spriječiti vladu da gazi po nama. Nadam se da ću ići na fakultet, ali moja sestra koja je pet godina mlađa od mene neće si to moći priuštiti. Zato sam ovdje.“

14:25
Alana, studentica Soasa bila je jedna od mnogih koji su okupirali Millbank Tower. Rekla je Socialist Workeru da studenti moraju nastaviti s pritiskom: “Današnja poruka mora se utuviti vladi u glavu. Moramo biti organizirani zato što se ovakvi prosvjedi ne događaju sami od sebe.”

Pratite sve prosvjede i akcije

Nakon velikog prosvjeda, moramo iskoristiti početni zalet i izgraditi pokret koji može koalicijsku vladu srušiti na koljena.

Budite snažni, preuzmite inicijativu – priključite se demonstracijama, akcijama, okupacijama i marševima na dan neslaganja 24. studenog u organizaciji Mreže aktivista za obrazovanje. Napadi na obrazovanje dolaze brzo i učinkovito. Moramo biti organizirani i spremni na akciju – studenti, predavači i drugi zaposlenici organizirani zajedno u izgradnji masivnog otpora.

Novac za obrazovanje postoji, ali vlada ga radije troši na ratove, oružja i spašavanje banaka. Ovi prosvjedi ne tiču se samo školarina. Oni su borba protiv torijevske vizije obrazovanja – kojim slobodno vladaju privatne tvrtke birajući predmete i njihov sadržaj, dok su sveučilišta privatizirana.

Treba nam golema kampanja koja pretvara svaki fakultet u centar otpora. Čim se ljudi vrate na svoje fakseve trebaju oranizirati sastanak protiv ukidanja financija. Neka pozovu i sindikaliste. Masovni sastanci vode prosvjedima – a oni mogu završiti okupacijama. Preuzimanje fakultetâ pokazat će da jednostavno nećemo prihvatiti vladine opake udare.

Val okupacija fakulteta po cijeloj državi pokazat će da možemo zaoštriti svoju kampanju. Svaka kampanja protiv rezova treba biti podržana, a svaki štrajk, poput onog na BBC-u u ponedjeljak, treba potporu i solidarnost.

Ako se uspijemo udružiti, studenti i radnici zajedno, možemo zaustaviti rezove.

S engleskog prevela Slobodanka Bernstein

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve