Poziv za osnivanje Komisije za reviziju grčkog javnog duga

Prije nego se ljudi odreknu stečenih prava, javnih usluga i blagostanja u ime dužničke krize, imaju pravo saznati točno kome su dužni, kako i zašto su se zadužili i na što je novac potrošen. Stotina ekonomista, stručnjaka za javne politike, teoretičara i aktivista iz cijelog svijeta potpisala je zahtjev za osnivanje neovisne komisije stručnjaka i predstavnika grčkih građana koja bi ispitala i javnosti predočila detalje grčkog javnog duga.


Mi doljepotpisani vjerujemo da je nužno osnovati Komisiju za reviziju grčkog javnog duga. Grčko društvo plaća vrlo visoku cijenu za politike rješavanja javnog duga koje trenutno provode EU i MMF. Shodno tome, Grci imaju demokratsko pravo zahtijevati da ih se u potpunosti informira o javnom i javno garantiranom dugu.

Svrha je Komisije utvrditi uzroke nastanka javnog duga, uvjete pod kojima je bio ugovoren i način na koji su se posuđena sredstva potrošila. Na temelju ovih uvida Komisija će napraviti preporuke za obradu duga, što će uključivati i dugove koji se pokažu protuzakonitima, nelegitimnima ili napravljenima bez znanja i protiv interesa naroda (odious debt). Komisija bi također nastojala utvrditi odgovorne za ugovaranje problematičnih dugova.

Javni i privatni dug u srcu su krize eurozone. Globalna kriza koja je počela 2007. godine poprimila je oblik dužničke krize periferije eurozone. Prema posljednjem državnom proračunu, očekuje se da će grčki javni dug narasti s 299 milijardi eura (ili 127% BDP-a) u 2009. na 362 milijarde eura (ili 159% BDP-a) u 2011. godini. Povećanje javnog duga povećava opasnost državnog bankrota na periferiji eurozone i otvara mogućnost kraha banaka po cijeloj Europi. Udružena s nacionalnim državama, EU je reagirala programima spasa koji su zemljama eurozone olakšali kratkoročno zaduživanje i zaštitili banke. Ali ove mjere nisu uspjele umiriti financijska tržišta pa je, posljedično, za zemlje periferije cijena zaduživanja nastavila rasti. Također, cijena ovih programa bile su mjere štednje. Grčka, Irska i druge zemlje bile su prisiljene srezati plaće i mirovine, smanjiti javnu potrošnju, sniziti socijalne izdatke, privatizirati javna poduzeća i deregulirati tržišta. Daljnji društveni troškovi neće se moći izbjeći zbog rasta nezaposlenosti, propadanja tvrtki i nestanka proizvodnje.

Grčka je već neko vrijeme najvažnija stavka u programima za spas koje provodi EU, ali Grcima su i dalje nepoznati sadržaj i uvjeti javnog duga. Nedostatak informacija predstavlja fundamentalan neuspjeh demokratskog procesa. Ljudi od kojih se očekuje da plate cijenu programa EU imaju demokratsko pravo dobiti sve informacije o javnom dugu.

Komisija za reviziju bi mogla početi ispravljati ovaj propust. Također bi mogla potaknuti aktivno sudjelovanje širih slojeva društva u pokretima koji se bave problemom javnog duga. Komisija će biti međunarodna i okupljat će revizore za dugove i fiskalne troškove, pravne stručnjake, ekonomiste, predstavnike sindikata i civilnog društva. Bit će neovisna od političkih stranaka, iako političarima koji prihvaćaju njene ciljeve sudjelovanje neće biti zabranjeno. Komisija će osiguravati posjedovanje stručnog znanja, ali i jamčiti demokratsku odgovornost te kontrolu nad svima uključenima.

Da bi ispunila svoju svrhu, Komisija bi trebala imati puni pristup aranžmanima povezanima s javnim dugom, što uključuje obveznice, bilateralna, multilateralna i druga zaduženja i državne obveze. Trebala bi imati nužne ovlasti da dobije na raspolaganje sve dokumente koje procijeni potrebnima za dovršenje svog posla. Također je nužno pokrenuti odgovarajuće procedure koje bi omogućile Komisiji da pozove državne dužnosnike na iznošenje dokaza, kao i da dobije uvid u bankovne račune na temelju dobro obrazloženih zahtjeva i uz podršku pravosudnih organa, osobito državne račune u privatnim bankama i Grčkoj narodnoj banci. Napokon, trebalo bi joj staviti na raspolaganje vremensko razdoblje dovoljno da ispita ugovore o dugu i izradi izvješće.

Argumente u korist neovisne i međunarodne Komisije za reviziju koja bi ispitala grčki javni dug nemoguće je pobiti. Komisija je ujedno demokratska potreba Grka koji snose teret krize i žele znati njene uzroke. U svakom bi pogledu Komisija za reviziju u Grčkoj mogla poslužiti kao prototip za druge zemlje eurozone.

1. Acosta, Ex-Ministro de Energía y Minas (Ecuador), Ex-Presidente de la Asamblea Constituyente, Economista, profesor universitario
2. M. Aggelidis, Member of Local Parliament Nordrhein-Westfalen, DIE LINKE
3. T. Ali, Author, editor New Left Review
4. N. Álvarez, Economist, Researcher at Universidad Complutense de Madrid
5. S. Amin, Economist, Third World Forum, Dakar
6. P. Arestis, Economist, University of Cambridge and University of the Basque Country
7. H. Arias, Miembro de Comisión auditoria deuda Ecuador
8. Atack, International Peace Studies, Irish School of Ecumenics, Trinity College Dublin
9. J. Barredo, Economist, Researcher at Universidad del País Vasco and Université de Grenoble
10. J. Baker, Associate Professor of Equality Studies and Head of School of Social Justice, University College Dublin
11. J. Batou, Professeur d’Histoire Internationale Contemporaine, Université de Lausanne
12. T. Benn, ex-Member of Parliament, Labour Party, UK
13. L. Bisky, Member of European Parliament, DIE LINKE, Germany, President of the GUE/NGL
14. R. Blackburn, Professor of Sociology, University of Essex
15. L. Buendía, Economist, Researcher at Universidad Complutense de Madrid
16. M. Canese, Vice-Ministre des Mines, Paraguay
17. J. Castro Caldas, Economist, Centre for Social Studies, Portugal
18. C.P. Chandrashekhar, Professor of Economics, Jawaharlal Nehru University, New Delhi
19. F. Chesnais, Economist, Professeur Émérite de l’Université Paris-Nord
20. N. Chomsky, Institute Professor (retired), MIT
21. N. Chountis, Member of European Parliament, SYRIZA, Greece, GUE/NGL
22. A. Cibils, Economist, Universidad Nacional de General Sarmiento, Argentina
23. T. Coutrot, Economist, president of ATTAC France
24. J. Crotty, Economist, Emeritus Professor and Sheridan Scholar, UMASS Amherst
25. J.M. Dolivo, Député, Vaud, Suisse
26. D. De Jong, Member of European Parliament , GUE/NGL, The Netherlands
27. D. Derwin, executive member, Dublin Council of Trade Unions
28. A.Douzinas, Pro-Vice Master, Director, Birkbeck Institute for the Humanities
29. G. Duménil, Economist, ex-Directeur de Recherches au Centre National de la Recherche Scientifique, Paris X, Nanterre
30. A. Durand, Economist, Université Paris 13
31. G. Dymski, Economist, University of California, Riverside
32. M. Ebel, Députée, Neuchâtel, Suisse
33. G. Epstein, Professor of Economics and Co-Director, Political Economy Research Institute (PERI), UMASS, Amherst
34. M.L. Fattorelli, Auditor, member of the audit commission of Ecuador, coordinator of Citizen Debt in Brazil
35. B. Fine, Economist, School of Oriental and African Studies
36. D.K. Foley, Leo Model Professor, New School for Social Research, External Professor, Santa Fe Institute Department of Economics
37. P. Franchet, Inspector of Taxes, France; CADTM
38. A. Garzón, Economist, Researcher at Universidad Pablo Olavide de Sevilla
39. L. German, Coalition of Resistance, Britain
40. S. George, PhD, writer, Board President of the Transnational Institute
41. J. Généreux, Economist, member of the Secretariat of the Left Party France
42. J. Ghosh, Professor of Economics, Jawaharlal Nehru University, New Delhi
43. A. Gobin, Maître de recherche Université Libre Bruxelles
44. P. Gonzalez, Casanova Ex-rector Universidad Nacional Autónoma de México, Mexico
45. C. O’Grada, Professor, School of Economics, University College Dublin
46. J. Gusmão, Member of Parliament, BLOCCO DE ESQUERDA, Portugal
47. T. Hadjigeorgiou, Member of European Parliament, AKEL, Cyprus
48. D.J. Halliday, former United Nations Assistant Secretary-General
49. M. Harnecker, Sociologist, political scientist, author
50. J.M. Harribey, Economist, Université Bordeaux IV, ex-president of ATTAC
51. J. Hanlon, Visiting Senior Fellow, LSE and Open University
52. A. Hunko, Member of German Parliament, DIE LINKE, Member of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe
53. M. Husson, Economist, researcher at Institut d’Etudes Economiques et Sociales
54. G. Irvin, Economist, Professorial Research Fellow, School of Oriental and African Studies
55. S. Jacquemont, CADTM
56. A. Jeffers, Economist, Université Paris VIII
57. R. Kammer, Professeur de danse classique, ex soliste à l’Opéra de Bonn, première danseuse et directrice du ballet d’Athènes
58. S. N. Keifman, Profesor Titular Regular de Economía Universidad de Buenos Aires
A. Keoghan, General President, Technical, Engineering and Electrical Union (TEEU)
59. P. Khalfa, Coprésident de la fondation Copernic, France
60. P. Kirby, Director, Institute for the Study of Knowledge in Society (ISKS); Professor of International Politics and Public Policy, Department of Politics and Public Administration; Member, Governing Authority, University of Limerick
61. J. Klute, Member of European Parliament, DIE LINKE, Germany
62. S. Kouvelakis, Political Scientist, King’s College, University of London
63. J. Kregel, Economist, Senior Scholar at the Levy Economics Institute of Bard College
64. C. Lapavitsas, Economist, School of Oriental and African Studies
65. N. Lawson, Compass, UK
66. M. Lebowitz, Economist, Professor Emeritus, Simon Fraser University
67. K. Loach, Film Director
68. K. Lynch, Professor of Equality Studies, University College Dublin
69. J. Machado, Professor of Political Economy and Macroeconomics at PUC-Sao Paulo, Brasil
70. B. Massiah, Economist, AITEC (Association Internationale de Techniciens et Chercheurs) Paris
71. C. Marichal, Historian, El Colegio de México
72. P. Marlière, Professor of French Studies, UCL, University of London
73. J.P. Mateo, Researcher, Universidad Complutense de Madrid
74. B. Medialdea, Economist, Professor at Universidad de Valladolid
75. J.-L. Mélenchon, Member of the French Senate, President of the Left Party (Parti de Gauche) of France
76. W. Meyer, Member of European Parliament, IZQUIERDA UNIDA, Spain
77. R. Molero, Economist, Researcher at Universidad Complutense de Madrid
78. J. Nikonoff, Economist, Université de Paris 8, ex-président ATTAC
79. O. Onaran, Economist, Middlesex University
80. C. O’Neill, Community Activist, Kilbarrack Community Development Programme, Dublin
81. S. O’Riain, Professor, Head of Department of Sociology, National University of Ireland, Maynooth
82. F. O’Toole, author and journalist
83. R. Pagani, Ex-Maire de Genève
84. P. Paez, ex-Ministro de Economía de Ecuador
85. P. Patnaik, Economist, ex-Professor at the Centre for Economic Studies and Planning, Jawaharlal Nehru University, New Delhi
86. M.J. Paz, Economist, Professor at Universidad Complutense de Madrid
87. D. Plihon, Economist, membre du conseil scientifique d’Attac France
88. R. Pollin, Economist, Political Economy Research Institute, UMASS Amherst
89. M. Portas, Member of European Parliament, BLOCCO DE ESQUERDA, GUE/NGL, Portugal
90. A. Puyana, Professor of Economics, senior researcher at Facultad Latinoamericana de Ciencias Sociales (FLACSO), México
91. K. Raffer, Department of Economics, University of Vienna, Austria
92. M. Ransdorf, Member of European Parliament, KSCM, Czech Republic
93. J. Reis, Economist, Director of the Economics Faculty, Coimbra University, Portugal
94. S. Resnick, Economist, UMASS Amherst
95. J. Rodrigues, Economist, Centre for Social Studies, Portugal
96. H. Ruiz Diaz Balbuena, Docteur en Droit, Ministre Conseiller de la Présidence du Paraguay pour les Relations Internationales
97. C. Samary, Economist, Université Paris-Dauphine et Institut d’Etudes Européennes, Paris 8
98. A. Sanabria, Economist, Researcher at Universidad Complutense de Madrid
99. J. Sapir, Directeur d’étude à l’Ecole des Hautes Études en Sciences Sociales et Professeur associé à la Moscow School of Economics (MSE-MGU)
100. M. Sawyer, Economist, Leeds University Business School
101. J. Saxe-Fernández, Profesor/Investigador Facultad de Ciencias Políticas y Sociales, Universidad Nacional Autónoma de México
102. S. Skaperdas, Economist, University of California, Irvine
103. E. Stockhammer, Professor of Economics, Kingston University
104. D. Suvin, Fellow of the Royal Society of Canada, Professor Emeritus, McGill University
105. E. Toussaint, PhD Political Science, Liege University, President CADTM (Belgium)
106. P. Vanek, Secrétaire de solidaritéS, ancien député national suisse
I. Valente, Member of the Brazilian parliament, PSOL, initiator of the parliamentary commission to investigate debt
107. N. Villalba, Membre du Conseil Juridique international de la pPésidence de la République du Paraguay
108. J. Weeks, Economist, Professor Emeritus, School of Oriental and African Studies
109. M. Weisbrot, Economist, Co-Director of the Center for Economic and Policy Research, Washington DC
110. R. Wolff, Visiting Professor, New School University, New York City
111. J. Ziegler, Vice-President of the Advisory Committee of the UN Council of Human Rights
B. Zimmer, Member of European Parliament, DIE LINKE, Germany
112. S. Zizek, Institute for Social Studies, Ljubljana

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve