Akademska solidarnost: MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje!

Propagandni stratezi MZOŠ-a tijekom svibnja u javnost su lansirali parolu koja poručuje da su svi koji se protive novim zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zapravo protiv besplatnog obrazovanja. Ta parola, koja se iz priopćenja MZOŠ-a prelijeva u novinske naslove i koju u svakoj zgodi ponavlja ministar Radovan Fuchs, ne može biti dalje od istine: MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje. Izjavu Akademske solidarnosti pročitajte u nastavku.

IZJAVA ZA JAVNOST
MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje!


Propagandni stratezi MZOŠ-a tijekom svibnja u javnost su lansirali parolu koja poručuje da su svi koji se protive novim zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zapravo protiv besplatnog obrazovanja. Ta parola, koja se iz priopćenja MZOŠ-a prelijeva u novinske naslove i koju u svakoj zgodi ponavlja ministar Radovan Fuchs, ne može biti dalje od istine.

Naime, u tekstu Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju niti na jednom mjestu nema riječi ‘besplatno’, a u člancima koji definiraju ‘upisninu’ (čl. 48. i čl. 49.) nalaze se formulacije koje ni na koji način ne garantiraju besplatno javno obrazovanje. U članku 48. st. 1. među pravima iz studentskog standarda navodi se da redovni studenti, državljani RH, ostvaruju pravo na subvenciju troška upisnine. Međutim, nigdje se u zakonu ne kaže pokriva li ta subvencija cjelokupni iznos ili samo dio upisnine? Objašnjenje se naizgled nalazi u st. 3. u kojem stoji kako vrste i razine prava iz studentskog standarda – uključujući upisnine – te uvjete njihova ostvarivanja propisuje Ministar pravilnikom o studentskom standardu. Dakle, Ministar može propisati da subvencija pokriva cijeli iznos, ali isto tako i samo manji ili nijedan dio iznosa upisnine. Ako Ministar pravilnikom propiše da subvencija pokriva samo određen dio upisnine, opet se ne vidi koliki dio, jer će i to, prema st. 3., propisati Ministar.

U zakonu nisu definirani niti drugi kriteriji za ostvarivanje (potpune ili djelomične) subvencije upisnine. Kriteriji su prepušteni neizvjesnoj proračunskoj budućnosti, jer, kako navodi st. 2., državljani RH, studenti redovitih prijediplomskih i diplomskih studija imaju pravo na financiranje troškova upisnine sredstvima državnog proračuna, pod uvjetom da ispunjavaju obaveze koje propisuje visoko učilište općim aktom. Dakle, ne samo da se ne zna udio subvencije, nego se ne zna niti što će biti kriterij „ispunjavanja obaveza“ na pojedinom fakultetu (prosjek ocjena i koliki prosjek, ili broj ostvarenih ECTS bodova, ili pak kombinacija tih i nekih drugih kriterija). Besplatan upis nije zagarantiran ni brucošima jer su dosadašnje odluke o pokrivanju participacija studentima prve godine od strane MZOŠ-a bile jednokratna rješenja kojima je Ministarstvo pokušavalo umanjiti studentski pritisak.

U propagandnim obmanama MZOŠ-a nalazi se samo jedna činjenica. U čl. 49. propisuje se ograničenje iznosa upisnine za prijediplomske i diplomske studije na maksimalno 60 posto prosječne plaće. Vrlo nejasnim formulacijama Ministarstvo je u zakon ugradilo mehanizam koji ostavlja mogućnost da tu ograničenu upisninu plaćaju svi studenti, ako to pravilnikom propiše Ministar.

Dodatna potvrda da se radi o propagandnom triku MZOŠ-a tiče se još jedne obmane sadržane u tvrdnji da su oni koji se protive novim zakonima protiv besplatnog obrazovanja. Teško se može zamisliti veće vrijeđanje činjenica i logike. Treba naime ovu tvrdnju ubaciti u silogizam koji uključuje studente. Prva premisa kaže da su svi koji su protiv novih zakona protiv besplatnog obrazovanja. Druga premisa glasi studenti su protiv novih zakona. Iz tih premisa nužno slijedi zaključak da su studenti protiv besplatnog obrazovanja. Dakle, konačno smo doznali istinu – studentske blokade prije dvije godine bile su pokrenute ne radi borbe za besplatno obrazovanje, nego upravo suprotno, kako bi se dokinulo besplatno obrazovanje! Tako izgleda krivotvorenje logike koju provodi MZOŠ-ev propagandni stroj.

Može li se vjerovati tvrdnji Ministarstva da se uvodi besplatno obrazovanje? Naravno da ne može. Vjerovati toj tvrdnji značilo bi vjerovati Ministarstvu koje ni dosad nije redovito ispunjavalo svoje obaveze prema sveučilištima, Ministarstvu koje daje krivotvorene popise institucija koje su podržale zakonske prijedloge, Ministarstvu koje obmanjuje javnost (dez)informacijom da EU traži od Republike Hrvatske nove (i baš takve) zakone u ovom području ili ih barem snažno podržava, Ministarstvu koje akademskoj zajednici nameće zakone usprkos njezinu dugotrajnom i snažnom otporu, te istovremeno naručuje medijsku hajku protiv akademske zajednice. Ministarstvu se ne može vjerovati ne samo zbog svega toga nego i zato što, kako pokazuje pomnije čitanje nacrta prijedloga zakona, u slučaju upisnina ono još jednom izvrće činjenice. Novi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje.

Upozoravamo kako je posve izgledno da se paket zakonskih nacrta uvrsti na sjednicu Vlade upravo ovaj tjedan, u kojemu zbog praznično-blagdanskog scenarija dominira svojevrsno mrtvilo u političkom i javnom životu. Ta činjenica iznova upućuje na perfidnu podvalu ministra Fuchsa i njegove propagandne družine. Javna politika ne smije biti umijeće varanja, nego rad u korist zajednice i općeg dobra!
Borba za besplatno obrazovanje se nastavlja i podrazumijeva zajedničku borbu profesora i studenata protiv nacrta prijedloga zakona koji obećavaju samo daljnju komercijalizaciju visokog obrazovanja i znanosti.

Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost i dalje će se boriti na prvim crtama obrane obrazovanja i znanosti kao javnog dobra, a intenziviranje napada na obrazovanje i znanost od strane resornog Ministarstva intenzivirat će našu borbu.


Inicijativa Akademska solidarnost

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost



U Zagrebu, 20. lipnja 2011.

Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve