MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje!

Propagandni stratezi MZOŠ-a tijekom svibnja u javnost su lansirali parolu koja poručuje da su svi koji se protive novim zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zapravo protiv besplatnog obrazovanja. Ta parola, koja se iz priopćenja MZOŠ-a prelijeva u novinske naslove i koju u svakoj zgodi ponavlja ministar Radovan Fuchs, ne može biti dalje od istine: MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje. Izjavu Akademske solidarnosti pročitajte u nastavku.

IZJAVA ZA JAVNOST
MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje!

Propagandni stratezi MZOŠ-a tijekom svibnja u javnost su lansirali parolu koja poručuje da su svi koji se protive novim zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zapravo protiv besplatnog obrazovanja. Ta parola, koja se iz priopćenja MZOŠ-a prelijeva u novinske naslove i koju u svakoj zgodi ponavlja ministar Radovan Fuchs, ne može biti dalje od istine.

Naime, u tekstu Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju niti na jednom mjestu nema riječi ‘besplatno’, a u člancima koji definiraju ‘upisninu’ (čl. 48. i čl. 49.) nalaze se formulacije koje ni na koji način ne garantiraju besplatno javno obrazovanje. U članku 48. st. 1. među pravima iz studentskog standarda navodi se da redovni studenti, državljani RH, ostvaruju pravo na subvenciju troška upisnine. Međutim, nigdje se u zakonu ne kaže pokriva li ta subvencija cjelokupni iznos ili samo dio upisnine? Objašnjenje se naizgled nalazi u st. 3. u kojem stoji kako vrste i razine prava iz studentskog standarda – uključujući upisnine – te uvjete njihova ostvarivanja propisuje Ministar pravilnikom o studentskom standardu. Dakle, Ministar može propisati da subvencija pokriva cijeli iznos, ali isto tako i samo manji ili nijedan dio iznosa upisnine. Ako Ministar pravilnikom propiše da subvencija pokriva samo određen dio upisnine, opet se ne vidi koliki dio, jer će i to, prema st. 3., propisati Ministar.

U zakonu nisu definirani niti drugi kriteriji za ostvarivanje (potpune ili djelomične) subvencije upisnine. Kriteriji su prepušteni neizvjesnoj proračunskoj budućnosti, jer, kako navodi st. 2., državljani RH, studenti redovitih prijediplomskih i diplomskih studija imaju pravo na financiranje troškova upisnine sredstvima državnog proračuna, pod uvjetom da ispunjavaju obaveze koje propisuje visoko učilište općim aktom. Dakle, ne samo da se ne zna udio subvencije, nego se ne zna niti što će biti kriterij „ispunjavanja obaveza“ na pojedinom fakultetu (prosjek ocjena i koliki prosjek, ili broj ostvarenih ECTS bodova, ili pak kombinacija tih i nekih drugih kriterija). Besplatan upis nije zagarantiran ni brucošima jer su dosadašnje odluke o pokrivanju participacija studentima prve godine od strane MZOŠ-a bile jednokratna rješenja kojima je Ministarstvo pokušavalo umanjiti studentski pritisak.

U propagandnim obmanama MZOŠ-a nalazi se samo jedna činjenica. U čl. 49. propisuje se ograničenje iznosa upisnine za prijediplomske i diplomske studije na maksimalno 60 posto prosječne plaće. Vrlo nejasnim formulacijama Ministarstvo je u zakon ugradilo mehanizam koji ostavlja mogućnost da tu ograničenu upisninu plaćaju svi studenti, ako to pravilnikom propiše Ministar.

Dodatna potvrda da se radi o propagandnom triku MZOŠ-a tiče se još jedne obmane sadržane u tvrdnji da su oni koji se protive novim zakonima protiv besplatnog obrazovanja. Teško se može zamisliti veće vrijeđanje činjenica i logike. Treba naime ovu tvrdnju ubaciti u silogizam koji uključuje studente. Prva premisa kaže da su svi koji su protiv novih zakona protiv besplatnog obrazovanja. Druga premisa glasi studenti su protiv novih zakona. Iz tih premisa nužno slijedi zaključak da su studenti protiv besplatnog obrazovanja. Dakle, konačno smo doznali istinu – studentske blokade prije dvije godine bile su pokrenute ne radi borbe za besplatno obrazovanje, nego upravo suprotno, kako bi se dokinulo besplatno obrazovanje! Tako izgleda krivotvorenje logike koju provodi MZOŠ-ev propagandni stroj.

Može li se vjerovati tvrdnji Ministarstva da se uvodi besplatno obrazovanje? Naravno da ne može. Vjerovati toj tvrdnji značilo bi vjerovati Ministarstvu koje ni dosad nije redovito ispunjavalo svoje obaveze prema sveučilištima, Ministarstvu koje daje krivotvorene popise institucija koje su podržale zakonske prijedloge, Ministarstvu koje obmanjuje javnost (dez)informacijom da EU traži od Republike Hrvatske nove (i baš takve) zakone u ovom području ili ih barem snažno podržava, Ministarstvu koje akademskoj zajednici nameće zakone usprkos njezinu dugotrajnom i snažnom otporu, te istovremeno naručuje medijsku hajku protiv akademske zajednice. Ministarstvu se ne može vjerovati ne samo zbog svega toga nego i zato što, kako pokazuje pomnije čitanje nacrta prijedloga zakona, u slučaju upisnina ono još jednom izvrće činjenice. Novi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje.

Upozoravamo kako je posve izgledno da se paket zakonskih nacrta uvrsti na sjednicu Vlade upravo ovaj tjedan, u kojemu zbog praznično-blagdanskog scenarija dominira svojevrsno mrtvilo u političkom i javnom životu. Ta činjenica iznova upućuje na perfidnu podvalu ministra Fuchsa i njegove propagandne družine. Javna politika ne smije biti umijeće varanja, nego rad u korist zajednice i općeg dobra!
Borba za besplatno obrazovanje se nastavlja i podrazumijeva zajedničku borbu profesora i studenata protiv nacrta prijedloga zakona koji obećavaju samo daljnju komercijalizaciju visokog obrazovanja i znanosti.

Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost i dalje će se boriti na prvim crtama obrane obrazovanja i znanosti kao javnog dobra, a intenziviranje napada na obrazovanje i znanost od strane resornog Ministarstva intenzivirat će našu borbu.

Inicijativa Akademska solidarnost

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost

U Zagrebu, 20. lipnja 2011.

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve