MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje!

Propagandni stratezi MZOŠ-a tijekom svibnja u javnost su lansirali parolu koja poručuje da su svi koji se protive novim zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zapravo protiv besplatnog obrazovanja. Ta parola, koja se iz priopćenja MZOŠ-a prelijeva u novinske naslove i koju u svakoj zgodi ponavlja ministar Radovan Fuchs, ne može biti dalje od istine: MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje. Izjavu Akademske solidarnosti pročitajte u nastavku.

IZJAVA ZA JAVNOST
MZOŠ-evi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje!


Propagandni stratezi MZOŠ-a tijekom svibnja u javnost su lansirali parolu koja poručuje da su svi koji se protive novim zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zapravo protiv besplatnog obrazovanja. Ta parola, koja se iz priopćenja MZOŠ-a prelijeva u novinske naslove i koju u svakoj zgodi ponavlja ministar Radovan Fuchs, ne može biti dalje od istine.

Naime, u tekstu Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju niti na jednom mjestu nema riječi ‘besplatno’, a u člancima koji definiraju ‘upisninu’ (čl. 48. i čl. 49.) nalaze se formulacije koje ni na koji način ne garantiraju besplatno javno obrazovanje. U članku 48. st. 1. među pravima iz studentskog standarda navodi se da redovni studenti, državljani RH, ostvaruju pravo na subvenciju troška upisnine. Međutim, nigdje se u zakonu ne kaže pokriva li ta subvencija cjelokupni iznos ili samo dio upisnine? Objašnjenje se naizgled nalazi u st. 3. u kojem stoji kako vrste i razine prava iz studentskog standarda – uključujući upisnine – te uvjete njihova ostvarivanja propisuje Ministar pravilnikom o studentskom standardu. Dakle, Ministar može propisati da subvencija pokriva cijeli iznos, ali isto tako i samo manji ili nijedan dio iznosa upisnine. Ako Ministar pravilnikom propiše da subvencija pokriva samo određen dio upisnine, opet se ne vidi koliki dio, jer će i to, prema st. 3., propisati Ministar.

U zakonu nisu definirani niti drugi kriteriji za ostvarivanje (potpune ili djelomične) subvencije upisnine. Kriteriji su prepušteni neizvjesnoj proračunskoj budućnosti, jer, kako navodi st. 2., državljani RH, studenti redovitih prijediplomskih i diplomskih studija imaju pravo na financiranje troškova upisnine sredstvima državnog proračuna, pod uvjetom da ispunjavaju obaveze koje propisuje visoko učilište općim aktom. Dakle, ne samo da se ne zna udio subvencije, nego se ne zna niti što će biti kriterij „ispunjavanja obaveza“ na pojedinom fakultetu (prosjek ocjena i koliki prosjek, ili broj ostvarenih ECTS bodova, ili pak kombinacija tih i nekih drugih kriterija). Besplatan upis nije zagarantiran ni brucošima jer su dosadašnje odluke o pokrivanju participacija studentima prve godine od strane MZOŠ-a bile jednokratna rješenja kojima je Ministarstvo pokušavalo umanjiti studentski pritisak.

U propagandnim obmanama MZOŠ-a nalazi se samo jedna činjenica. U čl. 49. propisuje se ograničenje iznosa upisnine za prijediplomske i diplomske studije na maksimalno 60 posto prosječne plaće. Vrlo nejasnim formulacijama Ministarstvo je u zakon ugradilo mehanizam koji ostavlja mogućnost da tu ograničenu upisninu plaćaju svi studenti, ako to pravilnikom propiše Ministar.

Dodatna potvrda da se radi o propagandnom triku MZOŠ-a tiče se još jedne obmane sadržane u tvrdnji da su oni koji se protive novim zakonima protiv besplatnog obrazovanja. Teško se može zamisliti veće vrijeđanje činjenica i logike. Treba naime ovu tvrdnju ubaciti u silogizam koji uključuje studente. Prva premisa kaže da su svi koji su protiv novih zakona protiv besplatnog obrazovanja. Druga premisa glasi studenti su protiv novih zakona. Iz tih premisa nužno slijedi zaključak da su studenti protiv besplatnog obrazovanja. Dakle, konačno smo doznali istinu – studentske blokade prije dvije godine bile su pokrenute ne radi borbe za besplatno obrazovanje, nego upravo suprotno, kako bi se dokinulo besplatno obrazovanje! Tako izgleda krivotvorenje logike koju provodi MZOŠ-ev propagandni stroj.

Može li se vjerovati tvrdnji Ministarstva da se uvodi besplatno obrazovanje? Naravno da ne može. Vjerovati toj tvrdnji značilo bi vjerovati Ministarstvu koje ni dosad nije redovito ispunjavalo svoje obaveze prema sveučilištima, Ministarstvu koje daje krivotvorene popise institucija koje su podržale zakonske prijedloge, Ministarstvu koje obmanjuje javnost (dez)informacijom da EU traži od Republike Hrvatske nove (i baš takve) zakone u ovom području ili ih barem snažno podržava, Ministarstvu koje akademskoj zajednici nameće zakone usprkos njezinu dugotrajnom i snažnom otporu, te istovremeno naručuje medijsku hajku protiv akademske zajednice. Ministarstvu se ne može vjerovati ne samo zbog svega toga nego i zato što, kako pokazuje pomnije čitanje nacrta prijedloga zakona, u slučaju upisnina ono još jednom izvrće činjenice. Novi zakoni ne uvode besplatno obrazovanje.

Upozoravamo kako je posve izgledno da se paket zakonskih nacrta uvrsti na sjednicu Vlade upravo ovaj tjedan, u kojemu zbog praznično-blagdanskog scenarija dominira svojevrsno mrtvilo u političkom i javnom životu. Ta činjenica iznova upućuje na perfidnu podvalu ministra Fuchsa i njegove propagandne družine. Javna politika ne smije biti umijeće varanja, nego rad u korist zajednice i općeg dobra!
Borba za besplatno obrazovanje se nastavlja i podrazumijeva zajedničku borbu profesora i studenata protiv nacrta prijedloga zakona koji obećavaju samo daljnju komercijalizaciju visokog obrazovanja i znanosti.

Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost i dalje će se boriti na prvim crtama obrane obrazovanja i znanosti kao javnog dobra, a intenziviranje napada na obrazovanje i znanost od strane resornog Ministarstva intenzivirat će našu borbu.


Inicijativa Akademska solidarnost

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost



U Zagrebu, 20. lipnja 2011.

Vezani članci

  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve