Napad na sveučilišta: Manifest za otpor

Povodom izdavanja zbornika The Assault on Universities. A Manifesto for Resistance koji su uredili Michael Bailey i Des Freedman sastavljen je manifest sa zahtjevima vladi i sveučilištima i apelom da se pruži otpor provođenju neoliberalnih mjera kako na sveučilištima, tako i drugdje.

Zahtjevi za vladu:

  • Povećati udio proračunskih sredstava namijenjenih visokom obrazovanju na barem 1.1 posto, prosjek EU19 (s trenutnih 0.7 posto) – ovim bi se potezom u sektor ulile milijarde funti.
  • Ponovno uvesti stipendije za životne troškove i ukinuti školarine pomoću sredstava koja bi se namakla podizanjem poreza za korporacije i najvišu kategoriju osobnih dohodaka.
  • Ponovno uvesti vanprojektno financiranje za sve studije.
  • Ukinuti Research Excellence Framework (REF) i uvesti praćenje znanstvenog rada temeljeno na poštivanju sposobnosti pojedinaca i skupina znanstvenika da sami odrede ciljeve i prioritete vlastitih istraživačkih napora.
  • Ukinuti National Student Survey i druge oblike vrednovanja koji potiču kulturu “zadovoljstva korisnika” i kontrole kvalitete, i nadomjestiti ih prikupljanjem povratnih informacija koje ohrabruje smisleno promišljanje nastave i učenja.
  • Ukinuti Points Based System of Immigration koji pogađa sektor visokog obrazovanja i zaustaviti kaznene mjere koje ograničavaju slobodno kretanje međunarodnog kadra i studenata.

Zahtjevi za sveučilišta

  • Kao poslodavci, obvezni su poštovati uvjete za sve zaposlenike dogovorene na nacionalnoj razini i priznati ovlasti sindikata da pregovaraju o tim uvjetima.
  • Kao poslodavci, trebaju smjesta poduzeti učinkovite mjere za smanjenje rodne neravnopravnosti.
  • Obvezati se na održavanje omjera nastavnika i studenata na razini prosjeka OECD-a, ili višoj.
  • Kao poslodavci, obvezati se da će promijeniti praksu plaćanja nastavnika po satu i ponuditi im stalne ugovore o radu nakon dvije uzastopne godine rada u nastavi.
  • Plaće onih na najvišim pozicijama i upravitelja sveučilišta treba fiksirati unutar skale usuglašene na nacionalnoj razini, i to tako da omjer najviših i najnižih primanja, kako predlažu Citizens UK, ne bude veći od deset.
  • Usvojiti izjave o misiji sveučilišta, prilagođene svakom od visokih učilišta, koje bi prepoznavale obveze visokih učilišta da potiču neovisnu i kritičku misao, da svim društvenim slojevima i skupinama osiguraju pristup sveučilišnom obrazovanju, i da teže uključivanju lokalne zajednice u život sveučilišta.
  • Demokratizirati upravljačka tijela davanjem jednakog broja glasova predstavnicima nastavnika i studenata, članovima zajednice, i predstavnicima poslodavaca.
  • Gdje god je moguće, prestati na sveučilištima upošljavati vanjske tvrtke za pružanje usluga poput čišćenja, ugostiteljskih usluga, privlačenja stranih studenata, i prijavljivanja izostanaka zbog bolesti; tamo gdje se zadrži takva praksa, obvezati se na upošljavanje samo onih tvrtki koje priznaju sindikalno organiziranje i isplaćuju plaće dovoljne za pokrivanje životnih troškova zaposlenika (Living Wage).
  • Kao poslodavci, obvezati se na osiguravanje pristupačne skrbi za djecu unutar kampusa.
  • Proširiti ovlasti povjerenstava za etiku u znanosti kako bi mogli, oštro i s posljedicama, razmatrati etičnost istraživanja u svrhe trgovine oružjem i vojne i nuklearne industrije.
  • Obvezati se na odbijanje donacija sveučilištu od strane osoba ili režima koje odbijaju potpisati izjavu o akademskim slobodama koja znanstvenicima i nastavnicima u zemljama “donatorima” jamči pravo na poučavanje i istraživanje bez straha od državne intervencije.
S engleskog prevela Ruža Lukšić

Ovu je peticiju potpisalo više od 900 ljudi, uključujući i:

John McDonnell MP
John Pilger, writer and broadcaster
China Mieville, author
Nancy Fraser, Henry A. & Louise Loeb Professor of Philosophy and Politics, New School for Social Research, New York
Richard Sennett, School Professor of Sociology, emeritus The London School of Economics
Neal Lawson, chair of Compass
Karma Nabulsi, Fellow in Politics, Oxford University
Prof James Curran, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Fred Inglis, Emeritus Professor of Cultural Studies,University of Sheffield
Prof Angela McRobbie, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Prof Ernesto Laclau, Department of Comparative Literature, State University of New York at Buffalo
Wendy Brown, Emanuel Heller Professor of Political Science, University of California, Berkeley
Nick Davies, author, Flat Earth News
Scott McCracken, Professor of English Literature, Keele University
Etienne Balibar, Emeritus Professor of Philosophy, Université de Paris-Nanterre, Distinguished Professor of Humanities, University of California, Irvine.
Colin Leys, Emeritus Professor, Queen’s University, Kingston, Canada, and Hon. Professor at Goldsmiths, University of London
Andrew Ross, Department of Social and Cultural Analysis, Professor of American Studies, New York University
Lawrence Grossberg, Distinguished Professor of Communication Studies, University of North Carolina – Chapel Hill
Prof Toby Miller, University of California, Riverside
Prof Chantal Mouffe, University of Westminster
Prof Peter Hallward, Kingston University
Nina Power, Department of Humanities, Roehampton University
Prof Mieke Bal, Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences
Clare Solomon, President University of London Union
Kanja Ibrahim Sesay, NUS Black Student Officer
Sam Mejias, President-elect, Institute of Education Students’ Union
Jade Baker, Education Officer, Westminster University Students’ Union
Luke Durigan, Education and Campaigns Officer-elect, UCL Students’ Union
Charlotte Gerada, General Secretary, LSE Students’ Union
Cameron Tait, President – University of Sussex Students’ Union
Daniel Lemberger Cooper, President-elect Royal Holloway Students Union
Louis Hartnoll, President, University of the Arts London Students’ Union
Prince Johnson, President, Institute of Education Students’ Union
Jasper Kain, Co-President, SOAS Students’ Union
Milaad Rajai, Co-President SOAS SU
Sean Rillo Raczka, Chair Birkbeck SU, NUS NEC, and Vice President-Elect, University of London Union
Ashok Kumar, Education Officer, LSE Students’ Union
Robyn Minogue, Education Officer, University of the Arts London Students’ Union
Claire Locke, Campaigns and Communications Officer, London Met Students Union
Michael Chessum, Education and Campaigns Officer – UCLU, National Campaign Against Fees and Cuts
Mark Bergfeld, NUS National Executive, Education Activist Network
Claudia Wilopo, Campaigns Officer, Royal Holloway Students’ Union
Joe Oliver, Education Officer, Sheffield University Students’ Union
Bernard Goyder, Campaigns Officer, SOAS Students Union
Hero Austin, Community and Welfare Officer, LSE Students’ Union
Nathan Bolton, Campaigns Officer, University of Essex Students Union
Patrick St. John, Founder, ForStudentPower.org
Ben Manski, Democratizing Education Network, former co-chair US Green Party
Professor Wendy Wheeler, London Metropolitan University
Dr Nick Thoburn , Sociology , University of Manchester
Timothy Bewes, Associate Professor, Brown University
Jeremy Gilbert, Reader in Cultural Studies, University of East London
Mike Cushman, Secretary LSE UCU
Tiziana Terranova,associate professor in the Sociology of Communications at the Dipartimento di Studi Americani, Culturali e Linguistici, Università degli Studi di Napoli ‘L’Orientale’
Mark Fisher, visiting fellow, Goldsmiths, University of London
Bruno Bosteels, Professor of Romance Studies, Cornell University, Editor, Diacritics
Prof Neil Smith, Sixth Century Chair in Geography and Social Theory, University of Aberdeen
David Miller, Professor of Sociology, University of Strathclyde
Harald Bauder, Associate Professor, Dept of Geography, Ryerson University, Canada

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve