Napad na sveučilišta: Manifest za otpor

Povodom izdavanja zbornika The Assault on Universities. A Manifesto for Resistance koji su uredili Michael Bailey i Des Freedman sastavljen je manifest sa zahtjevima vladi i sveučilištima i apelom da se pruži otpor provođenju neoliberalnih mjera kako na sveučilištima, tako i drugdje.

Zahtjevi za vladu:

  • Povećati udio proračunskih sredstava namijenjenih visokom obrazovanju na barem 1.1 posto, prosjek EU19 (s trenutnih 0.7 posto) – ovim bi se potezom u sektor ulile milijarde funti.
  • Ponovno uvesti stipendije za životne troškove i ukinuti školarine pomoću sredstava koja bi se namakla podizanjem poreza za korporacije i najvišu kategoriju osobnih dohodaka.
  • Ponovno uvesti vanprojektno financiranje za sve studije.
  • Ukinuti Research Excellence Framework (REF) i uvesti praćenje znanstvenog rada temeljeno na poštivanju sposobnosti pojedinaca i skupina znanstvenika da sami odrede ciljeve i prioritete vlastitih istraživačkih napora.
  • Ukinuti National Student Survey i druge oblike vrednovanja koji potiču kulturu “zadovoljstva korisnika” i kontrole kvalitete, i nadomjestiti ih prikupljanjem povratnih informacija koje ohrabruje smisleno promišljanje nastave i učenja.
  • Ukinuti Points Based System of Immigration koji pogađa sektor visokog obrazovanja i zaustaviti kaznene mjere koje ograničavaju slobodno kretanje međunarodnog kadra i studenata.

Zahtjevi za sveučilišta

  • Kao poslodavci, obvezni su poštovati uvjete za sve zaposlenike dogovorene na nacionalnoj razini i priznati ovlasti sindikata da pregovaraju o tim uvjetima.
  • Kao poslodavci, trebaju smjesta poduzeti učinkovite mjere za smanjenje rodne neravnopravnosti.
  • Obvezati se na održavanje omjera nastavnika i studenata na razini prosjeka OECD-a, ili višoj.
  • Kao poslodavci, obvezati se da će promijeniti praksu plaćanja nastavnika po satu i ponuditi im stalne ugovore o radu nakon dvije uzastopne godine rada u nastavi.
  • Plaće onih na najvišim pozicijama i upravitelja sveučilišta treba fiksirati unutar skale usuglašene na nacionalnoj razini, i to tako da omjer najviših i najnižih primanja, kako predlažu Citizens UK, ne bude veći od deset.
  • Usvojiti izjave o misiji sveučilišta, prilagođene svakom od visokih učilišta, koje bi prepoznavale obveze visokih učilišta da potiču neovisnu i kritičku misao, da svim društvenim slojevima i skupinama osiguraju pristup sveučilišnom obrazovanju, i da teže uključivanju lokalne zajednice u život sveučilišta.
  • Demokratizirati upravljačka tijela davanjem jednakog broja glasova predstavnicima nastavnika i studenata, članovima zajednice, i predstavnicima poslodavaca.
  • Gdje god je moguće, prestati na sveučilištima upošljavati vanjske tvrtke za pružanje usluga poput čišćenja, ugostiteljskih usluga, privlačenja stranih studenata, i prijavljivanja izostanaka zbog bolesti; tamo gdje se zadrži takva praksa, obvezati se na upošljavanje samo onih tvrtki koje priznaju sindikalno organiziranje i isplaćuju plaće dovoljne za pokrivanje životnih troškova zaposlenika (Living Wage).
  • Kao poslodavci, obvezati se na osiguravanje pristupačne skrbi za djecu unutar kampusa.
  • Proširiti ovlasti povjerenstava za etiku u znanosti kako bi mogli, oštro i s posljedicama, razmatrati etičnost istraživanja u svrhe trgovine oružjem i vojne i nuklearne industrije.
  • Obvezati se na odbijanje donacija sveučilištu od strane osoba ili režima koje odbijaju potpisati izjavu o akademskim slobodama koja znanstvenicima i nastavnicima u zemljama “donatorima” jamči pravo na poučavanje i istraživanje bez straha od državne intervencije.
S engleskog prevela Ruža Lukšić

Ovu je peticiju potpisalo više od 900 ljudi, uključujući i:

John McDonnell MP
John Pilger, writer and broadcaster
China Mieville, author
Nancy Fraser, Henry A. & Louise Loeb Professor of Philosophy and Politics, New School for Social Research, New York
Richard Sennett, School Professor of Sociology, emeritus The London School of Economics
Neal Lawson, chair of Compass
Karma Nabulsi, Fellow in Politics, Oxford University
Prof James Curran, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Fred Inglis, Emeritus Professor of Cultural Studies,University of Sheffield
Prof Angela McRobbie, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Prof Ernesto Laclau, Department of Comparative Literature, State University of New York at Buffalo
Wendy Brown, Emanuel Heller Professor of Political Science, University of California, Berkeley
Nick Davies, author, Flat Earth News
Scott McCracken, Professor of English Literature, Keele University
Etienne Balibar, Emeritus Professor of Philosophy, Université de Paris-Nanterre, Distinguished Professor of Humanities, University of California, Irvine.
Colin Leys, Emeritus Professor, Queen’s University, Kingston, Canada, and Hon. Professor at Goldsmiths, University of London
Andrew Ross, Department of Social and Cultural Analysis, Professor of American Studies, New York University
Lawrence Grossberg, Distinguished Professor of Communication Studies, University of North Carolina – Chapel Hill
Prof Toby Miller, University of California, Riverside
Prof Chantal Mouffe, University of Westminster
Prof Peter Hallward, Kingston University
Nina Power, Department of Humanities, Roehampton University
Prof Mieke Bal, Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences
Clare Solomon, President University of London Union
Kanja Ibrahim Sesay, NUS Black Student Officer
Sam Mejias, President-elect, Institute of Education Students’ Union
Jade Baker, Education Officer, Westminster University Students’ Union
Luke Durigan, Education and Campaigns Officer-elect, UCL Students’ Union
Charlotte Gerada, General Secretary, LSE Students’ Union
Cameron Tait, President – University of Sussex Students’ Union
Daniel Lemberger Cooper, President-elect Royal Holloway Students Union
Louis Hartnoll, President, University of the Arts London Students’ Union
Prince Johnson, President, Institute of Education Students’ Union
Jasper Kain, Co-President, SOAS Students’ Union
Milaad Rajai, Co-President SOAS SU
Sean Rillo Raczka, Chair Birkbeck SU, NUS NEC, and Vice President-Elect, University of London Union
Ashok Kumar, Education Officer, LSE Students’ Union
Robyn Minogue, Education Officer, University of the Arts London Students’ Union
Claire Locke, Campaigns and Communications Officer, London Met Students Union
Michael Chessum, Education and Campaigns Officer – UCLU, National Campaign Against Fees and Cuts
Mark Bergfeld, NUS National Executive, Education Activist Network
Claudia Wilopo, Campaigns Officer, Royal Holloway Students’ Union
Joe Oliver, Education Officer, Sheffield University Students’ Union
Bernard Goyder, Campaigns Officer, SOAS Students Union
Hero Austin, Community and Welfare Officer, LSE Students’ Union
Nathan Bolton, Campaigns Officer, University of Essex Students Union
Patrick St. John, Founder, ForStudentPower.org
Ben Manski, Democratizing Education Network, former co-chair US Green Party
Professor Wendy Wheeler, London Metropolitan University
Dr Nick Thoburn , Sociology , University of Manchester
Timothy Bewes, Associate Professor, Brown University
Jeremy Gilbert, Reader in Cultural Studies, University of East London
Mike Cushman, Secretary LSE UCU
Tiziana Terranova,associate professor in the Sociology of Communications at the Dipartimento di Studi Americani, Culturali e Linguistici, Università degli Studi di Napoli ‘L’Orientale’
Mark Fisher, visiting fellow, Goldsmiths, University of London
Bruno Bosteels, Professor of Romance Studies, Cornell University, Editor, Diacritics
Prof Neil Smith, Sixth Century Chair in Geography and Social Theory, University of Aberdeen
David Miller, Professor of Sociology, University of Strathclyde
Harald Bauder, Associate Professor, Dept of Geography, Ryerson University, Canada

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve