Napad na sveučilišta: Manifest za otpor

Povodom izdavanja zbornika The Assault on Universities. A Manifesto for Resistance koji su uredili Michael Bailey i Des Freedman sastavljen je manifest sa zahtjevima vladi i sveučilištima i apelom da se pruži otpor provođenju neoliberalnih mjera kako na sveučilištima, tako i drugdje.


Zahtjevi za vladu:


  • Povećati udio proračunskih sredstava namijenjenih visokom obrazovanju na barem 1.1 posto, prosjek EU19 (s trenutnih 0.7 posto) – ovim bi se potezom u sektor ulile milijarde funti.
  • Ponovno uvesti stipendije za životne troškove i ukinuti školarine pomoću sredstava koja bi se namakla podizanjem poreza za korporacije i najvišu kategoriju osobnih dohodaka.
  • Ponovno uvesti vanprojektno financiranje za sve studije.
  • Ukinuti Research Excellence Framework (REF) i uvesti praćenje znanstvenog rada temeljeno na poštivanju sposobnosti pojedinaca i skupina znanstvenika da sami odrede ciljeve i prioritete vlastitih istraživačkih napora.
  • Ukinuti National Student Survey i druge oblike vrednovanja koji potiču kulturu “zadovoljstva korisnika” i kontrole kvalitete, i nadomjestiti ih prikupljanjem povratnih informacija koje ohrabruje smisleno promišljanje nastave i učenja.
  • Ukinuti Points Based System of Immigration koji pogađa sektor visokog obrazovanja i zaustaviti kaznene mjere koje ograničavaju slobodno kretanje međunarodnog kadra i studenata.


Zahtjevi za sveučilišta


  • Kao poslodavci, obvezni su poštovati uvjete za sve zaposlenike dogovorene na nacionalnoj razini i priznati ovlasti sindikata da pregovaraju o tim uvjetima.
  • Kao poslodavci, trebaju smjesta poduzeti učinkovite mjere za smanjenje rodne neravnopravnosti.
  • Obvezati se na održavanje omjera nastavnika i studenata na razini prosjeka OECD-a, ili višoj.
  • Kao poslodavci, obvezati se da će promijeniti praksu plaćanja nastavnika po satu i ponuditi im stalne ugovore o radu nakon dvije uzastopne godine rada u nastavi.
  • Plaće onih na najvišim pozicijama i upravitelja sveučilišta treba fiksirati unutar skale usuglašene na nacionalnoj razini, i to tako da omjer najviših i najnižih primanja, kako predlažu Citizens UK, ne bude veći od deset.
  • Usvojiti izjave o misiji sveučilišta, prilagođene svakom od visokih učilišta, koje bi prepoznavale obveze visokih učilišta da potiču neovisnu i kritičku misao, da svim društvenim slojevima i skupinama osiguraju pristup sveučilišnom obrazovanju, i da teže uključivanju lokalne zajednice u život sveučilišta.
  • Demokratizirati upravljačka tijela davanjem jednakog broja glasova predstavnicima nastavnika i studenata, članovima zajednice, i predstavnicima poslodavaca.
  • Gdje god je moguće, prestati na sveučilištima upošljavati vanjske tvrtke za pružanje usluga poput čišćenja, ugostiteljskih usluga, privlačenja stranih studenata, i prijavljivanja izostanaka zbog bolesti; tamo gdje se zadrži takva praksa, obvezati se na upošljavanje samo onih tvrtki koje priznaju sindikalno organiziranje i isplaćuju plaće dovoljne za pokrivanje životnih troškova zaposlenika (Living Wage).
  • Kao poslodavci, obvezati se na osiguravanje pristupačne skrbi za djecu unutar kampusa.
  • Proširiti ovlasti povjerenstava za etiku u znanosti kako bi mogli, oštro i s posljedicama, razmatrati etičnost istraživanja u svrhe trgovine oružjem i vojne i nuklearne industrije.
  • Obvezati se na odbijanje donacija sveučilištu od strane osoba ili režima koje odbijaju potpisati izjavu o akademskim slobodama koja znanstvenicima i nastavnicima u zemljama “donatorima” jamči pravo na poučavanje i istraživanje bez straha od državne intervencije.


S engleskog prevela Ruža Lukšić

Ovu je peticiju potpisalo više od 900 ljudi, uključujući i:

John McDonnell MP
John Pilger, writer and broadcaster
China Mieville, author
Nancy Fraser, Henry A. & Louise Loeb Professor of Philosophy and Politics, New School for Social Research, New York
Richard Sennett, School Professor of Sociology, emeritus The London School of Economics
Neal Lawson, chair of Compass
Karma Nabulsi, Fellow in Politics, Oxford University
Prof James Curran, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Fred Inglis, Emeritus Professor of Cultural Studies,University of Sheffield
Prof Angela McRobbie, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Prof Ernesto Laclau, Department of Comparative Literature, State University of New York at Buffalo
Wendy Brown, Emanuel Heller Professor of Political Science, University of California, Berkeley
Nick Davies, author, Flat Earth News
Scott McCracken, Professor of English Literature, Keele University
Etienne Balibar, Emeritus Professor of Philosophy, Université de Paris-Nanterre, Distinguished Professor of Humanities, University of California, Irvine.
Colin Leys, Emeritus Professor, Queen’s University, Kingston, Canada, and Hon. Professor at Goldsmiths, University of London
Andrew Ross, Department of Social and Cultural Analysis, Professor of American Studies, New York University
Lawrence Grossberg, Distinguished Professor of Communication Studies, University of North Carolina – Chapel Hill
Prof Toby Miller, University of California, Riverside
Prof Chantal Mouffe, University of Westminster
Prof Peter Hallward, Kingston University
Nina Power, Department of Humanities, Roehampton University
Prof Mieke Bal, Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences
Clare Solomon, President University of London Union
Kanja Ibrahim Sesay, NUS Black Student Officer
Sam Mejias, President-elect, Institute of Education Students’ Union
Jade Baker, Education Officer, Westminster University Students’ Union
Luke Durigan, Education and Campaigns Officer-elect, UCL Students’ Union
Charlotte Gerada, General Secretary, LSE Students’ Union
Cameron Tait, President – University of Sussex Students’ Union
Daniel Lemberger Cooper, President-elect Royal Holloway Students Union
Louis Hartnoll, President, University of the Arts London Students’ Union
Prince Johnson, President, Institute of Education Students’ Union
Jasper Kain, Co-President, SOAS Students’ Union
Milaad Rajai, Co-President SOAS SU
Sean Rillo Raczka, Chair Birkbeck SU, NUS NEC, and Vice President-Elect, University of London Union
Ashok Kumar, Education Officer, LSE Students’ Union
Robyn Minogue, Education Officer, University of the Arts London Students’ Union
Claire Locke, Campaigns and Communications Officer, London Met Students Union
Michael Chessum, Education and Campaigns Officer – UCLU, National Campaign Against Fees and Cuts
Mark Bergfeld, NUS National Executive, Education Activist Network
Claudia Wilopo, Campaigns Officer, Royal Holloway Students’ Union
Joe Oliver, Education Officer, Sheffield University Students’ Union
Bernard Goyder, Campaigns Officer, SOAS Students Union
Hero Austin, Community and Welfare Officer, LSE Students’ Union
Nathan Bolton, Campaigns Officer, University of Essex Students Union
Patrick St. John, Founder, ForStudentPower.org
Ben Manski, Democratizing Education Network, former co-chair US Green Party
Professor Wendy Wheeler, London Metropolitan University
Dr Nick Thoburn , Sociology , University of Manchester
Timothy Bewes, Associate Professor, Brown University
Jeremy Gilbert, Reader in Cultural Studies, University of East London
Mike Cushman, Secretary LSE UCU
Tiziana Terranova,associate professor in the Sociology of Communications at the Dipartimento di Studi Americani, Culturali e Linguistici, Università degli Studi di Napoli ‘L’Orientale’
Mark Fisher, visiting fellow, Goldsmiths, University of London
Bruno Bosteels, Professor of Romance Studies, Cornell University, Editor, Diacritics
Prof Neil Smith, Sixth Century Chair in Geography and Social Theory, University of Aberdeen
David Miller, Professor of Sociology, University of Strathclyde
Harald Bauder, Associate Professor, Dept of Geography, Ryerson University, Canada

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve