Euro 2012: Kruha, a ne igara

Europsko prvenstvo u nogometu 2012. održat će se u Poljskoj i Ukrajini tijekom lipnja i sprnja. Enormni troškovi prelamaju se preko leđa stanovnika tih država rezanjem socijalnih izdavanja na državnoj i gradskoj razini. Posebno teško su pogođene žene koje rade mahom u javnim poduzećima koja se privatiziraju i koje najviše ovise o pomoći države.

U lipnju i srpnju 2012. Poljska će biti domaćin Europskog prvenstva u nogometu. Organizacija prvenstva prodavala se kao mogućnost razvoja za poljske gradove. Autoriteti su nas pokušali uvjeriti da će se zbog Eura 2012 razviti male trgovine, infrastruktura, turizam i šport, a da će Poljska uživati međunarodno poštovanje.

Blagoslovi europskog prvenstva mogu se usporediti s onima Marshallovog plana u poslijeratno doba. Takve vijesti koje su i mediji širili koristilo se kako bi se dobilo podršku društvo te kako bi se sakrilo prave troškove.

Danas znamo da će za taj “športski spektakl” platiti stanovnici gradova. Gradovi koji su uložili u taj turnir već su na rubu bankrota. Nagomilano je milijarde eura duga povezanog s Eurom 2012. Procijenjuje se da su svote koje su potrošene na ovaj turnin premašile 25 milijardi eura. Novac koji je potrošen na stadion u Poznanu – 190 milijuna eura – mogao bi pokriti troškove za 6000 mjesta koja nedostaju u sustavu javnih dječjih vrtića s dnevnim boravkom.

Pripreme za Euro 2012 zahtijevale su izvanredne troškove koji se neće namiriti inozemnim turistima ili ulagačima. Ekonomisti/ce s ugledne poljske škole izračunali su da će organizacija europskog prvenstva pridonijeti 7 milijardi eura poljskom BDP-u do 2020. To je tek trećina sveukupnih troškova cijelog projekta – a što je s ostalim milijardama?

Nadolazeća socijalna kriza ne potječe od izdataka za Euro 2012 već je posljedica antisocijalne politike od preobrazbe 1989. Organizacija turnira pokazuje licemjerje vladajućih i koje prioritete oni slijede.

Dok se na nogometno prvenstvo troše milijarde, diljem Poljske se započinje sa smanjivanjem nužnih izdataka za pokrivanje osnovnih socijalnih potreba. Zatvara se vrtiće, škole i kulturne centre, povećava se doprinose za dječje vrtiće s dnevnim boravkom, za javni prijevoz i gradske stanove. Bolnice, zdravstveni centri i tvornice se zatvaraju ili ih se privatizira. Ne financira se mjere protiv rastuće nezaposlenosti. Cijene prehrane, plina, nafte, struje, vode i lijekova znatno su porasle. Vlada je povisila dob za umirovljenje, dok se reže izdavanja za skrb starijih građana.

Rastući troškovi života koincidiraju sa sve dubljom stambenom krizom. Moralo bi se izgraditi 1,2 milijuna stanova kako bi se pokrile osnovne potrebe poljskih građana. Takva potražnja stvara visoke cijene imovine. Za to vrijeme lokalne vlasti prodaju više komunalnih stanova nego što ih grade te istovremeno otpuštaju mnogo ljudi. Između ostalog, otpuštaju majke s djecom, osobe s posebnim potrebama i umirovljenike koji zatim moraju godinama čekati na gradski stan. Dramatično pomanjkanje jeftinih stanova i mnoga otpuštanja tek su dio socijalnih troškoca koji proizlaze iz enormnih dugova poljskih gradova.

Institucija koja će najviše zaraditi na Euru 2012 je UEFA koja zahvaljujući ugovoru potpisanom s poljskom vladom neće morati plaćati poreze uključujući PDV, porez na dohodak korporacija te lokalne poreze i carinu!

Ispostavilo se da prvenstvo koje svi mi plaćamo stvara profit za elite. Žene u Poljskoj nosit će naročito težak teret. Obično su žene te koje prve dobivaju otkaz, koje zarađuju manje novaca od muškaraca i rade u prekarnim radnim uvjetima. Često su osuđene na glad, socijalnu pomoć i dugoročnu nezaposlenost. K tome tu su i rezanje proračuna i privatizacija uglavnom javnih poduzeća i njegovateljskih ustanova u kojima žene rade ili o njima ovise. Ograničeni pristup njegovateljskim i obrazovnim uslugama kao i komunalnim stanovima, rastuće cijene struje, prehrane i prijevoza za žene znači više posla kako doma tako i izvan njega.

Doduše, cijelo društvo ovisi o pristupačnosti i kvaliteti obrazovnih ustanova. No države ili gradove kojima se upravlja kao poduzećem podrazumijeva izlaganje takvih ustanova rezanju “nepotrebnih” troškova. Kada se ne bi obavljao domaćinski ili njegovateljski rad, tvornice, bolnice, uredi, trgovine i druge ustanove bi prestale funkcionirati. To se ne uzima u obzir kada gradske vlasti odlučuju o proračunu. Bez subvencioniranja njegovateljski rad postaje privatna dužnost ženskih radnica, a ne odgovornost cijelog društva. Žene će ostati kod kuće s djecom ili će breme brige o djeci prenijeti na bake.

Njegovatelji/ce zarađivat će crkavice, a samohrani roditelji kao i oni koji se brinu o osobama s posebnim potrebama i bolesnicima neće dobiti nikakvu novčanu potporu. Umjesto razvoja, dobit ćemo siromaštvo.

Državna politika i činovi gradskih vlasti ne mogu se podčiniti organizaciji sportskih događaja. Naše se zajednice moraju organizirati tako da se prvo ispuni potreba za obrazovanjem i skrbi. Tako bismo mogli poboljšati životne uvjete svih građana/ki. Zato zahtijevamo da ova pitanja postanu politički prioritet, a ne robovski okovi žena.

Naše svakodnevne zajedničke potrebe mogu se ispuniti, kada se promijene politički prioriteti. Trebamo povoljno komunalno stanovanje i jednak pristup besplatnom obrazovanju. Trebamo besplatne obične dječje vrtiće kao i one s dnevnim boravkom, skrb za starije i nemoćne, kulturne centre koji će moći dobro funkcionirati, kvalitetno i pristupačno zdravstvo, povoljan i efikasan javni prijevoz. Neoliberalna država ili “grad-poduzeće” uništavaju prava građana/ki kao i životne osnove i trajna lokalna poduzeća, zato što se tako profiti prenose na financijska tržišta. Na dugovima gradova zarađuje nekolicina privilegiranih koji upravljaju bankama i odlučivanjem.

Želimo natrag što nam je oduzeto. Želimo sami donositi odluke o svom životu. Službeni slogan Eura 2012 je “Creating history together” (Stvarajmo povijest zajedno). Stvarajmo povijest zajedno, ali bez političkih i ekonomskih elita koje nas izrabljuju! Ne trebamo ih. Pustite nas da se organiziramo bez njih prema našim potrebama.

Prevela Sanda Čerkez
Proglas inicijative “Chleba zamiast igrzysk” objavljen je na 10czerwca.eu/

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve