Euro 2012: Kruha, a ne igara

Europsko prvenstvo u nogometu 2012. održat će se u Poljskoj i Ukrajini tijekom lipnja i sprnja. Enormni troškovi prelamaju se preko leđa stanovnika tih država rezanjem socijalnih izdavanja na državnoj i gradskoj razini. Posebno teško su pogođene žene koje rade mahom u javnim poduzećima koja se privatiziraju i koje najviše ovise o pomoći države.


U lipnju i srpnju 2012. Poljska će biti domaćin Europskog prvenstva u nogometu. Organizacija prvenstva prodavala se kao mogućnost razvoja za poljske gradove. Autoriteti su nas pokušali uvjeriti da će se zbog Eura 2012 razviti male trgovine, infrastruktura, turizam i šport, a da će Poljska uživati međunarodno poštovanje.

Blagoslovi europskog prvenstva mogu se usporediti s onima Marshallovog plana u poslijeratno doba. Takve vijesti koje su i mediji širili koristilo se kako bi se dobilo podršku društvo te kako bi se sakrilo prave troškove.

Danas znamo da će za taj “športski spektakl” platiti stanovnici gradova. Gradovi koji su uložili u taj turnir već su na rubu bankrota. Nagomilano je milijarde eura duga povezanog s Eurom 2012. Procijenjuje se da su svote koje su potrošene na ovaj turnin premašile 25 milijardi eura. Novac koji je potrošen na stadion u Poznanu – 190 milijuna eura – mogao bi pokriti troškove za 6000 mjesta koja nedostaju u sustavu javnih dječjih vrtića s dnevnim boravkom.

Pripreme za Euro 2012 zahtijevale su izvanredne troškove koji se neće namiriti inozemnim turistima ili ulagačima. Ekonomisti/ce s ugledne poljske škole izračunali su da će organizacija europskog prvenstva pridonijeti 7 milijardi eura poljskom BDP-u do 2020. To je tek trećina sveukupnih troškova cijelog projekta – a što je s ostalim milijardama?

Nadolazeća socijalna kriza ne potječe od izdataka za Euro 2012 već je posljedica antisocijalne politike od preobrazbe 1989. Organizacija turnira pokazuje licemjerje vladajućih i koje prioritete oni slijede.

Dok se na nogometno prvenstvo troše milijarde, diljem Poljske se započinje sa smanjivanjem nužnih izdataka za pokrivanje osnovnih socijalnih potreba. Zatvara se vrtiće, škole i kulturne centre, povećava se doprinose za dječje vrtiće s dnevnim boravkom, za javni prijevoz i gradske stanove. Bolnice, zdravstveni centri i tvornice se zatvaraju ili ih se privatizira. Ne financira se mjere protiv rastuće nezaposlenosti. Cijene prehrane, plina, nafte, struje, vode i lijekova znatno su porasle. Vlada je povisila dob za umirovljenje, dok se reže izdavanja za skrb starijih građana.

Rastući troškovi života koincidiraju sa sve dubljom stambenom krizom. Moralo bi se izgraditi 1,2 milijuna stanova kako bi se pokrile osnovne potrebe poljskih građana. Takva potražnja stvara visoke cijene imovine. Za to vrijeme lokalne vlasti prodaju više komunalnih stanova nego što ih grade te istovremeno otpuštaju mnogo ljudi. Između ostalog, otpuštaju majke s djecom, osobe s posebnim potrebama i umirovljenike koji zatim moraju godinama čekati na gradski stan. Dramatično pomanjkanje jeftinih stanova i mnoga otpuštanja tek su dio socijalnih troškoca koji proizlaze iz enormnih dugova poljskih gradova.

Institucija koja će najviše zaraditi na Euru 2012 je UEFA koja zahvaljujući ugovoru potpisanom s poljskom vladom neće morati plaćati poreze uključujući PDV, porez na dohodak korporacija te lokalne poreze i carinu!

Ispostavilo se da prvenstvo koje svi mi plaćamo stvara profit za elite. Žene u Poljskoj nosit će naročito težak teret. Obično su žene te koje prve dobivaju otkaz, koje zarađuju manje novaca od muškaraca i rade u prekarnim radnim uvjetima. Često su osuđene na glad, socijalnu pomoć i dugoročnu nezaposlenost. K tome tu su i rezanje proračuna i privatizacija uglavnom javnih poduzeća i njegovateljskih ustanova u kojima žene rade ili o njima ovise. Ograničeni pristup njegovateljskim i obrazovnim uslugama kao i komunalnim stanovima, rastuće cijene struje, prehrane i prijevoza za žene znači više posla kako doma tako i izvan njega.

Doduše, cijelo društvo ovisi o pristupačnosti i kvaliteti obrazovnih ustanova. No države ili gradove kojima se upravlja kao poduzećem podrazumijeva izlaganje takvih ustanova rezanju “nepotrebnih” troškova. Kada se ne bi obavljao domaćinski ili njegovateljski rad, tvornice, bolnice, uredi, trgovine i druge ustanove bi prestale funkcionirati. To se ne uzima u obzir kada gradske vlasti odlučuju o proračunu. Bez subvencioniranja njegovateljski rad postaje privatna dužnost ženskih radnica, a ne odgovornost cijelog društva. Žene će ostati kod kuće s djecom ili će breme brige o djeci prenijeti na bake.

Njegovatelji/ce zarađivat će crkavice, a samohrani roditelji kao i oni koji se brinu o osobama s posebnim potrebama i bolesnicima neće dobiti nikakvu novčanu potporu. Umjesto razvoja, dobit ćemo siromaštvo.

Državna politika i činovi gradskih vlasti ne mogu se podčiniti organizaciji sportskih događaja. Naše se zajednice moraju organizirati tako da se prvo ispuni potreba za obrazovanjem i skrbi. Tako bismo mogli poboljšati životne uvjete svih građana/ki. Zato zahtijevamo da ova pitanja postanu politički prioritet, a ne robovski okovi žena.

Naše svakodnevne zajedničke potrebe mogu se ispuniti, kada se promijene politički prioriteti. Trebamo povoljno komunalno stanovanje i jednak pristup besplatnom obrazovanju. Trebamo besplatne obične dječje vrtiće kao i one s dnevnim boravkom, skrb za starije i nemoćne, kulturne centre koji će moći dobro funkcionirati, kvalitetno i pristupačno zdravstvo, povoljan i efikasan javni prijevoz. Neoliberalna država ili “grad-poduzeće” uništavaju prava građana/ki kao i životne osnove i trajna lokalna poduzeća, zato što se tako profiti prenose na financijska tržišta. Na dugovima gradova zarađuje nekolicina privilegiranih koji upravljaju bankama i odlučivanjem.

Želimo natrag što nam je oduzeto. Želimo sami donositi odluke o svom životu. Službeni slogan Eura 2012 je “Creating history together” (Stvarajmo povijest zajedno). Stvarajmo povijest zajedno, ali bez političkih i ekonomskih elita koje nas izrabljuju! Ne trebamo ih. Pustite nas da se organiziramo bez njih prema našim potrebama.

Prevela Sanda Čerkez
Proglas inicijative “Chleba zamiast igrzysk” objavljen je na 10czerwca.eu/

Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve